MIRKOVIĆ, Mirko (Friedmann, Hermann), književnik i leksikograf (Zagreb, 6. VI. 1913 – Zagreb, 19. VII. 2012). Sin → Armina Friedmanna i Fride rođ. Klein. Ime i prezime promijenio je 1946. Diplomirao je u Zagrebu 1940. na Tehničkom fakultetu i 1954. na Filozofskom fakultetu. Prije II. svj. rata radio je kao urednik studentskih novina te sudjelovao u radu ljevičarskih studentskih organizacija u kojima je bio zadužen za prevođenje ilegalne literature. Kao istaknuti sportaš (mačevalac i atletičar) sudjelovao u nekoliko Makabijada. Po uspostavi NDH priključio se ilegalnom pokretu, no ubrzo ga je zarobila njem. vojska te je II. svj. rat preživio kao zarobljenik u logoru Fürstenberg u Njemačkoj. U Holokaustu mu je stradala cijela obitelj. U poratnom je razdoblju radio u odjelu za tisak Predsjedništva vlade NR Hrvatske (1945–47), a potom kao urednik kulturne rubrike Vjesnika (1947–49). Zbog kritike vlasti izgubio je posao u Vjesniku te je šest mjeseci bio zatvoren na Golom otoku. Veći dio radnoga vijeka (1954–75) proveo je u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža), gdje je kao urednik za kulturnu povijest napisao velik broj članaka. God. 1980–91. bio je gl. tajnik Hrvatskoga centra PEN te član odbora, koji se brinuo za proganjane pisce. Bio je erudit i poznavatelj stranih jezika, a istaknuo se mnogim esejima i satiričkim tekstovima u domaćim i inozemnim publikacijama, u kojima se zauzimao za kulturu razuma i prosvjetiteljstva u duhu franc. enciklopedista (u časopisima Republika, Forum, Erasmus i dr.). Često se bavio žid. tematikom: J’accuse… – sto godina poslije (Europski glasnik), Doprinos Židova duhovnoj i materijalnoj kulturi Zagreba (memorijalna publikacija ŽOZ, 1986), Holokaust – najgnusniji zločin u povijesti ljudskog roda (Studia Judaico-Croatica). Zapaženi su prilozi na engleskom i na njem. jeziku, npr. Writers versus Nationalism (PEN International). Dobio je nagradu BBC za kratku definiciju engleskog jezika te za esej o Williamu Shakespeareu. U više navrata bio je član Vijeća ŽOZ te član Kulturnoga društva »Miroslav Šalom Freiberger«. U braku sa suprugom Milom rođ. Kniewald otac je Zorana, informatičara (Zagreb, 1947).
DJELA: Pravni položaj i karakter Srpske crkve pod turskom vlašću (1459–1766). Beograd 1965. – Što može pisac na ovoj velikoj pozornici luđaka? Zagreb 2008.
IZV.: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Osobni dosje djelatnika.
LIT.: Novi Omanut, 6(1998) 31; 13(2005) 70. – (Nekrolog). Ha-kol, 2012, 126.