MILJEVIĆ, Adolf (Müller), kemijski inženjer (Pakrac, 21. I. 1901 – Zagreb, 3. XII. 1977). Sin Hinka i Malvine rođ. Hirschman, unuk Jakobov. Diplomirao je u Beču, potom bio asistent na Sveučilištu u Zagrebu. S bratom Otom 1919. prezime Müller promijenio je u Miljević, a 1938. prešao na katoličanstvo. Zavičajnost u Zagrebu stekao je 1921, prije toga bio je zavičajan u Pakracu. U međuratnom razdoblju djelovao je u Zagrebu kao komercijalni zastupnik farmaceutskih poduzeća i vlasnik poduzeća MIBRA. Bio je član HAŠK. Po uspostavi NDH morao je vratiti prezime u Müller. S bratom Otom predao je molbu za priznanje arijskih prava i nenošenje žid. znaka, no bio je odbijen. Prebjegao u Hrvatsko primorje te je od 1942. interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima. Nakon II. svj. rata vratio se u Zagreb. U braku sa Štefom rođ. Zürner imao je sina Aleksandra (? Zagreb, 1. IV. 1934), koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1963/64. i kao dermatolog i venerolog poč. XXI. st. volontirao u Domu »Lavoslav Schwarz«. – Brat Oto, novinar (Pakrac, 27. I. 1897 – ?Auschwitz, 1942. ili 1943). U I. svj. ratu kao austroug. vojnik na rus. bojišnici dobio je Srebrnu kolajnu za hrabrost i Karlov križ te odlikovanje »Signum laudis«. S bratom je 1919. promijenio prezime u Miljević, a 1920. prešao na evangeličku vjeru. U međuratnom razdoblju bio je novinar u Hrvatskom Lloydu. Po uspostavi NDH, u svibnju 1941, zatražio je oslobođenje od nošenja žid. znaka i priznanje arijskih prava, ali je bio odbijen. Policiji su ga prijavili podstanari, kojima je u svom domu u Crnatkovoj ul. u Zagrebu otkazao najam. Iako se izravno obratio Ivici Barakoviću i poglavniku Anti Paveliću, kao »čovjek pošten i ispravan, koji nikad nije imao posla ni s policijom, a ni sa sudom«, stradao je na nepoznatom mjestu, vjerojatno u deportacijama u Auschwitz u kolovozu 1942. ili u svibnju 1943.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 688. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27664, 29860, 27096, 27111. – KŽZ.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:mYCpJ-bLYUkJ:www.mef.unizg.hr/studmef/diplomand/svi-diplomirani/diplomirani-1963-1967.html+dr.+aleksandar+miljevi%C4%87&cd=5&hl=hr&ct=clnk&gl=hr&source=www.google.hr, pristupljeno 23. VI. 2011.