MILER, Branko (Müller), atletičar (Zagreb, 4. VIII. 1935). Sin → Lea i Nade rođ. Spitzer. Potječe iz obitelji zagrebačkih veleindustrijalaca. Njegov je otac 1938. promijenio obiteljsko prezime Müller u Miler. Imao je brata Marijana, meteorologa i → Rajka, atletičara. Po uspostavi NDH otac i stric Alfred Ivan stradali su u logorima, majka je bila s braćom u izbjeglištvu u Londonu, a njega je skrivala guvernanta Anita (Nanika) Puncer u Kosovskoj Mitrovici. Ipak je dospio u logor u Batajnici iz kojega ga je guvernanta uspjela izvući tvrdeći da je njezino dijete. Nakon rata obitelj se ponovo okupila u Zagrebu. Sportom se počeo baviti kao član AAK »Mladost« iz Zagreba u kojem ga je trenirao brat Rajko. Već 1951. postigao je prve zapaženije rezultate, 1953–64. bio je među najboljim atletičarima Hrvatske i Jugoslavije te jedan od najsvestranijih atletičara svojega naraštaja. Kao mlađi junior postao je državni prvak 1952. u Požegi kao član štafete na 4 × 100 m. Osvojio je juniorsko prvenstvo države 7 puta, 1954. u Zagrebu u skoku u vis, 1955. u Novom Sadu na 110 m prepone, u skoku u dalj i s motkom, te 1955. u Zagrebu na 60 m, 60 m prepone i u skoku u vis. Na pojedinačnom prvenstvu Jugoslavije 11 puta bio je državni prvak. Pobijedio je 1955. u Sarajevu u skoku u dalj, 1956. u Zagrebu u skoku u dalj i u Beogradu u desetoboju, 1957. u Ljubljani u skoku u dalj, 1958. u Beogradu u skoku u dalj, 1959. u Beogradu u skoku u dalj i štafeti 400 + 300 + 200 + 100 m, 1960. u Zagrebu u štafeti 400 + 300 + 200 + 100 m, 1963. u skoku u dalj te u dvorani 1955. i 1956. u Zagrebu u skoku u vis. Na ekipnom prvenstvu Jugoslavije 1960. u Ljubljani s ekipom kluba »Mladost« osvojio je 2. mjesto. Oborio je 3 puta državni rekord u skoku u dalj i štafeti 400 + 300 + 200 + 100 m. Rekord u skoku u dalj (7,60 m) koji je postigao 1957. u Ljubljani nije u Jugoslaviji oboren 11 godina, u Hrvatskoj 19 godina, a kao klupski rekord vrijedio je 28 godina. Bio je i rekorder Hrvatske na 100 m i u skoku s motkom. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 25 puta na 22 natjecanja, a kao junior ostvario je 9 nastupa na 4 natjecanja. Najveće međunarodne uspjehe ostvario je u skoku u dalj. Na Svjetskim studentskim igrama 1957. u Parizu osvojio je brončanu medalju, na Svjetskom omladinskom festivalu 1957. u Moskvi brončanu medalju, a 1961. u Beču srebrnu medalju. Na Balkanskim atletskim igrama 1957. u Ateni osvojio je srebrnu medalju, 1958. u Sofiji brončanu medalju i 1960. u Ateni srebrnu medalju. Nastupio je na Europskom prvenstvu 1958. u Stockholmu i na susretu reprezentacija Balkana i Skandinavije 1957. u Ateni kad je u skoku u dalj osvojio 2. mjesto. Za najboljega sportaša Akademskoga sportskoga društva »Mladost« proglašen je 1957. Diplomirao je na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu 1963, a nakon završetka sportske karijere zaposlio se na Sportskom institutu u Freiburgu, gdje je proveo radni vijek kao profesor atletike.
LIT.: M. Delić: Jugoslavenska atletika, godišnjak 1955. Zagreb 1955. – Isti: Jugoslavenska atletika, godišnjak 1957–1960. Zagreb 1960. – Jugoslavenska atletika 1921–1971. Beograd 1971. – Hrvatsko akademsko športsko društvo Mladost Zagreb. Zagreb 1992. – Lj. Gajić: Zlatna knjiga Jugoslovenske atletike. Jagodina 2000. – Isti: Prvenstva Jugoslavije u atletici. Jagodina 2003. – V. Margetić: Akademski atletski klub Mladost – Zagreb 1945.–1985. Zagreb 2003. – Lj. Gajić: Seniorska prvenstva Jugoslavije. Jagodina 2007. – Ha-kol, 2011, 120. – http://www.jutarnji.hr/mi-llerovi-povijest-jedne-zagrebacke-obitelji/ 188361/, pristupljeno 27. II. 2012.