MATHÉ, Ladislav, veterinar (Bosanski Brod, BiH, 14. V. 1914 – logor Jasenovac, 1942–1944). Sin strojovođe Rafaela (Zagreb, 1870 – logor Jasenovac, 1942). Završio je Državnu realnu gimnaziju u Slavonskom Brodu 1932. i Veterinarski fakultet u Zagrebu 1939. Nazočio je izvanrednomu sastanku Savske i Primorske sekcije Jugoslavenskoga veterinarskoga udruženja i ujedno osnivačkoj skupštini Hrvatskoga veterinarskog društva u Zagrebu, kojem je i pristupio. Tijekom 1940. radio je kraće vrijeme kao volonter u Kirurškoj klinici Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu i kao veterinarski vježbenik – volonter pri Kotarskoj oblasti u Zagrebu. Iako je u klinici započeo izradu disertacije, nije ju uspio dovršiti. Po uspostavi NDH sa suprugom Rozom upisan je u Kartoteku židovskoga znaka, ali se čini da znak nije preuzeo. Iako je stradao u logoru Jasenovac, nije točno poznato kako je ondje dospio. Prema jednim izvorima 1941. je odveden iz Zagreba u Jasenovac, gdje je stradao 1942. Prema drugima iz Zagreba je otišao u Sarajevo i pomagao partizanima, zbog toga je bio uhićen i odveden u Jasenovac, gdje je stradao 1944, a prema trećima je uhićen 1941. i odveden u logor Jasenovac, gdje je radio kao veterinar na gospodarstvu Gređani na cesti između Stare Gradiške i Okučana, a potkraj proljeća 1943. premješten na gospodarstvo Jasenovac, odakle je kao poluslobodnjak često odlazio na vanjska gospodarstva radi liječenja i pregleda stoke. Te je izlaske iskoristio za uspostavljanje i održavanje veza, koje je već započeo veterinar Ivo Drežančić. Pri tom je uhićen te je stradao. – Brat Andor (Andrija), inženjer (Slavonski Brod, 1896 – Zagreb, 18. XII. 1972). God. 1919. sudjelovao u revoluciji Béle Kuna u Mađarskoj. U međuratnom razdoblju djelovao je kao strojarski inženjer u Zagrebu, a po uspostavi NDH prebjegao je u Dalmaciju, odakle je u srpnju 1943. interniran u logor u Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključio se partizanima i djelovao kao član komisije za evakuaciju žid. logoraša s Raba u Liku, na Kordun i Baniju. U 9. korpusu bio je zadužen za izradu sanitetskih instalacija u bolnicama te naoružanja. Naposljetku je radio u Tehničkom odsjeku Glavnoga štaba Hrvatske.
LIT.: Spomenica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1919–1959. Zagreb 1959. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.