MARKOVAC, Pavao (Ebenspanger), muzikolog i publicist (Zagreb, 5. IV. 1903 – Zagreb, VII. 1941). Prezime Ebenspanger 1923. promijenio je u Markovac. Pohađao je HGZ u Zagrebu (1918–21), a muzikologiju studirao u Beču kod Guida Adlera i kompoziciju kod Hansa Gála (1921–26), gdje je i doktorirao disertacijom Die Harmonik in den Werken M. P. Musorgski’s (1839–1881), koja je prevedena i objavljena (Harmonijski jezik u djelima Modesta Petroviča Musorgskog /1839–1881/, Rad JAZU, 1988). U krugovima bečke socijalističke omladine upoznao je suprugu → Valeriju Singer rođ. Reiss (u drugom je braku bio s Aliskom rođ. Amruš). Od 1926. nastanjen je u Zagrebu, gdje je radio na zagrebačkom radiju i u tvornici gramofonskih ploča »Edison Bell Penkala«. Bio je urednik Glazbenog vjesnika (1927–28), a 1932. izdavao je sa Zlatkom Grgoševićem Muzičku reviju. Prvi je u Hrvatskoj pisao o glazbi s marksističkoga stajališta te se bavio etnomuzikologijom. Bio je organizator radničkih amaterskih društava, zborovođa radničkoga pjevačkoga društva »Sloboda« i skladatelj manjih djela za klavir, zbor, glas i klavir, glas i orkestar, orkestar mandolinista i tamburaški orkestar te je obrađivao folklorne napjeve i umj. kompozicije. Zbog aktivnoga polit. djelovanja u proljeće 1941. je uhićen i zatvoren u Lepoglavi, potom interniran u logor Kerestinec. Nakon proboja iz logora 14. VII, uhvaćen je i strijeljan u Dotršćini između 17. i 22. VII. 1941. – U razdoblju 1927–41. objavio je oko 600 članaka, studija, eseja, rasprava i kritika u periodici: Glazbeni vjesnik, Hrvat, Hrvatska revija, Izraz, Jugoslavenski muzičar, Jutarnji list, Književnik, Muzički glasnik, Nova riječ, Slobodni glas, Zvuk i dr. Ističu se studije Muzika i društvo (1932–33) i Stil u muzici (1932), Hoće li seljačka umjetnost izumrijeti (1940) i O našim pučkim popijevkama (1927). Preveo je djelo Friedricha Engelsa Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države (Zagreb 1935, 19392). Njegovi Izabrani članci i eseji objavljeni su u Zagrebu 1957 (uredio Andrija Tomašek). Služio se pseudonimom Stjepan Pavletić.
LIT.: M. Iveković: Hrvatska lijeva inteligencija 1918–1945, 1. Zagreb 1970. – Pavao Markovac. Leksikon jugoslavenske muzike, 1. Zagreb 1984. – A. Tomašek: Pavao Markovac. Život i djelo. Zagreb 1984. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – A. Tomašek: Pavao Markovac danas. Novi Omanut, 3(1995) 12. – N. Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec. Ibid., 9(2001) 47/48. – A. Tomašek: Pavao Markovac o stotoj godišnjici rođenja. Pregalac i svjedok svog doba. Ibid., 11(2003) 59. – Pavao Markovac. Hrvatska enciklopedija, 7. Zagreb 2005.