MARIĆ, Artur (Mayer), gospodarstvenik (Zagreb, 12. IX. 1888 – Petrinja, 10. IV. 1941). Sin Hinka Mayera i Henriette rođ. Plachte, poslije ud. Jellinek, brat Milana, Elle ud. Boran i Marte ud. Vidor. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, Leipzigu i Heidelbergu. Završio je pravo i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suvlasnik tvornice i veletrgovine »Hinko Mayer i drug«, također suvlasnik poduzeća »Lim« d. d., »Iskra,« Tvornice kemijskih proizvoda, UNION, Grafičko-nakladnoga zavoda d. d. »Minerva«, Tvornice konoplje i užarske robe d. d., sve u Zagrebu, te jugoslav. kemijske industrije u Subotici »Zorka« d. d. Podigao je višekatnicu s prvim prolazom u Zagrebu (Marićev prolaz). Bio je i član različitih novčarskih i dobrotvornih društava. Obnašao je i čast generalnoga konzula Kraljevine Albanije u Zagrebu. Nakon I. svj. rata priklonio se asimilantskim trendovima, nasuprot cionističkim aktivnostima. Bio je poznavatelj i ljubitelj umjetnina, promicatelj umjetnosti i pokrovitelj darovitih umjetnika. Prema jednim izvorima, pri pokušaju bijega iz netom proglašene NDH, u Petrinji ga je ubio i orobio njegov dugogodišnji vozač, a prema drugima izvršio je samoubojstvo. Njegova vila na Josipovcu u Zagrebu, u kojoj je stanovao sa suprugom Zorom bila je rekvirirana za potrebe tal. veleposlanstva (1945. u njoj je živio Vladimir Nazor), a sva njegova imovina, uključujući poduzeće »Hinko Mayer i drug«, dobila je nakon njegove smrti ustaškoga povjerenika. – Supruga Zora rođ. Aleksander (Coc), žid. aktivistica (Zagreb, 6. XI. 1895 – Auschwitz, 1944). Kći → Šandorova. Karitativno je djelovala u »Prehrani«. Iz prvoga braka s Bogdanom Auschom (?, 20. VI. 1885 – Zagreb, 26. III. 1915) imala je kćer → Boženu Glumac-Ausch poslije je bila u braku sa slikarom Sergijem Glumcem, a u braku s Arturom imala je kćer Miru. Po uspostavi NDH, kao udovica, podnijela je 25. VI. 1941. prijavu imovine u kojoj je navela da je iseljena iz vile na Josipovcu te se preselila u kuću na Svačićevu trgu, koja je bila u njezinu vlasništvu, ali je dobila ustaškoga povjerenika te da su sve dragocjenosti (osim srebrnoga pribora) nestale. Kotarska oblast u Crikvenici u dopisu od 19. I. 1942. upućenom Ravnateljstvu ustaškog redarstva u Zagrebu navodi njezino ime u popisu 22 Židova koji su tih dana stigli u Crikvenicu. Internirana je u logor u Kraljevici, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. preselila se u Novi Vinodolski, odakle su je u kolovozu 1944. njem. snage deportirale u Auschwitz. Kći Mira izbjegla je iz Zagreba sa suprugom Milivojevićem u Istanbul, gdje ju je dočekao stric Milan. Poslije se udala za pravnika Mirka Rašića (Reichsmanna) i živjela u Kanadi. – Arturov brat Milan, gospodarstvenik (Zagreb, 2. II. 1885 – ?, 20. VII. 1945). Gimnaziju i visoku školu završio je u Zagrebu, potom je slušao ekonomiju i kemiju na sveučilištima u Parizu, Berlinu i Leipzigu. Oženio se 1921. Charlottom Dorotheom rođ. Holz i živio u vili na Tuškancu. S bratom je 1913. preuzeo očevo poduzeće »Hinko Mayer i drug«, čiji je bio jedan od direktora. Bio je predsj. dioničkih društava »Iskra«, »Mostong«, »Lim«, »Minerva«, Tvornice konoplje i užadi, Jugoslavenskoga trgovačkoga dioničkoga društva, Prve jugozapadne pogranične lokalne željeznice d. d., sva sa sjedištem u Zagrebu, član uprave Općega jugoslavenskoga bankarskoga društva d. d. Beograd–Zagreb, jugoslav. kemijske industrije u Subotici »Zorka« d. d., potpredsjednik Aerokluba i Touring kluba te član različitih drugih društava. Iako je 1938. prešao na katoličanstvo, postao je necionistički član Glavnoga odbora Židovske agencije. Bio je i počasni konzul Republike Turske u Zagrebu. Objavio je članke Poljoprivreda u kraljevstvima Hrvatske i Slovenije i Uzgoj svinja u kraljevstvima Hrvatske i Slovenije. Po uspostavi NDH bio je upisan u Kartoteku židovskoga znaka, no znak nije preuzeo. Poč. Travanjskoga rata zatekao se u Beogradu, odakle ga je turski veleposlanik prebacio u Istanbul. Supruga je kao »arijevka« preživjela rat u Zagrebu te se potom iselila. Sin Mario iselio se u Kanadu.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27238. – KŽZ.
LIT.: I. Mirnik: Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 28(1995). – Obitelj. Zagreb 1996. – P. Cindrić: Marić, Artur. Tko je tko u NDH. Zagreb 1997. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.