GROSS, Mirjana (Mirjam), povjesničarka (Zagreb, 22. V. 1922 – Zagreb, 23. VII. 2012). Kći Mavra i Elle rođ. Deutsch. Sveučilišna je profesorica hrv. povijesti razdoblja 1790–1918. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Zagrebu, a 1940. upisala studij medicine. Po osnutku NDH istjerana je sa Sveučilišta. Od 1942. skrivala se s roditeljima u selu Drenje Brdovečko (zapadno od Zaprešića) na slov. granici. U listopadu 1943. uhitili su ih pripadnici Wehrmachta. Nakon dvomjesečnoga boravka u zagrebačkim zatvorima, s majkom je odvedena u logor Ravensbrück, a otac u Buchenwald, gdje je stradao. Po završetku II. svj. rata vratila se s majkom u Zagreb, teško bolesna od tuberkuloze. God. 1947. upisala je te 1951. diplomirala povijest kao prvi predmet na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1952–58. bila je asistentica u Historijskom institutu JAZU, a 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirala je tezom Uloga socijalne demokracije u političkom životu Hrvatske 1890–1895. i imenovana asistenticom na Odsjeku za povijest, 1960. habilitirala se za docenticu, 1964. izabrana za izvanrednu profesoricu, a 1971. redovitu profesoricu hrv. povijesti. God. 1982. povukla se u mirovinu. O hrv. povijesti XIX. i poč. XX. st. objavila je knjige Povijest hrvatskog naroda 1860–1914 (u suautorstvu s J. Šidakom, I. Karamanom i D. Šepićem). Povijest pravaške ideologije (Zagreb 1973) sinteza je istraživanja pravaštva, koja je u drugom, bitno dopunjenom i izmijenjenom izdanju objavljena kao Izvorno pravaštvo. Djela Počeci moderne Hrvatske, Neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850–1860, Prema hrvatskome građanskom društvu, Društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. st. (u suautorstvu s A. Szabo) najpotpunija su i sintetički organizirana djela o hrv. povijesti 1850–80. god. Istraživanja o tom razdoblju sjedinila u monografiji Die Anfänge des Modernen Kroatien, Gesellschaft, Politik und Kultur in Zivil-Kroatien und Slawonien in den ersten dreissig Jahren nach 1848. (Wien–Köln–Weimar 1993). Potaknula je metodološko sazrijevanje hrv. historijske znanosti, koja je pod njezinim presudnim utjecajem napravila značajan korak od tradicionalnog događajnog koncepta prema društvenoj znanosti. Za hrv. historiografiju ključna su i razmatranja o metodologiji historije. Rezultat tih nastojanja bilo je i djelo, koje je služilo kao fakultetski udžbenik – Historijska znanost. Razvoj, oblik, smjerovi, koje je 1980. dobilo i drugo dopunjeno izdanje. Bitne promjene i nadopune, posebno o historiografskim kretanjima druge pol. XX. st., taj je tekst doživio pod naslovom Suvremena historiografija, korijeni, postignuća, traganja. Njemačko, prošireno i izmijenjeno izdanje, objavljeno je pod nazivom Von der Antike bis aus Postmoderne. Die zeitgenössische Geschichtschreibung und ihre Wurzeln. Surađivala je u zbornicima, časopisima i listovima Historijski zbornik (1950, 1952–69, 1972–73, 1977, 1982, 1985–89, 1994, 2009), Historijski pregled (1954, 1957, 1963), Zbornik Historijskog instituta JAZU (1954, 1979), Iz starog i novog Zagreba (1957), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1959), Istorija XX veka (1962), Jugoslovenski istorijski časopis (1962–66, 1975, 1988), Österreichische Osthefte (1964, 1966, 1968–69, 1993), Putovi revolucije (1965), Annali della Facoltà di lettere e filosofia dell’ Università di Trieste (1967), Naše teme (1967, 1982, 1984, 1986–87, 1989), Die nationale Frage in der Österreichisch-ungarischen Monarchie 1900–1918 (1967), Odvjetnik (1968), Dometi (1969–70, 1987), Nastava povijesti (1969, 1972), Časopis za suvremenu povijest (1970–81, 1983, 1987, 1992–93, 1996–97, 2004– 2006), Dubrovnik (1970), Kritika (1970), Hrvatsko sveučilište (1971), Pazinski memorijal (1971), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1971, 1983, 1985, 1996), Sozialstruktur und Organisationsgeschichte europäischer Nationalbewegungen (München 1971), Slavic Review (1977), Austrian History Yearbook (1979–80), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća (Zagreb 1981), East European Quarterly (1981), Strani centralnoj i jugovostočnoj Evropi (Moskva 1982), The Nobility in Russia and Eastern Europe (New Haven 1983), Burgenländische Forschungen (1984), Revue des Études Slaves (1984), Friedenssicherung in Südosteuropa (1985), Zentrale Städte und ihr Umland (St. Katharinen 1985), Jagićev zbornik (Zagreb 1986), Gordogan (1987), Mitteilungen des Österreichischen Staatsarchivs (1987), The Mirror of History (Santa Barbara – Oxford 1988), Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u SR Hrvatskoj (Zagreb 1988), Erasmus (1993, 1996), The National Question in Europe in Historical Context (Cambridge 1993), Regional Contact (1993), Otium (1994–96), Grafenauerjev zbornik (Ljubljana 1996), Narodna umjetnost (1996), Ante Starčević i njegovo djelo (Zagreb 1997), Zbornik radova simpozija o fundamentalnim istraživanjima (Zagreb 1997), Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (Zagreb 1998), Politička misao (2000) i dr. Surađivala je u Pomorskoj enciklopediji, Enciklopediji Jugoslavije i Hrvatskom biografskom leksikonu. Bila je članica uredništva Putova revolucije, Nastave povijesti, Časopisa za suvremenu povijest, Historijskoga zbornika i Radova Zavoda za hrvatsku povijest. Uredila je Šidakov zbornik (Historijski zbornik, 1976–77) te zbornik Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća (Zagreb 1981). Bila je gostujuća profesorica 1969–70. u Londonu (School of Slavonic Studies), 1978–79. na University of Virginia u SAD i 1979–80. na Sveučilištu u Klagenfurtu, a predavanja je držala i na drugim svjetskim sveučilištima i institutima. Od 1967. do 1973. bila je predsjednica Povijesnoga društva Hrvatske. Dobitnica je Nagrade »Božidar Adžija« 1962. i 1969, Nagrade Vjesnika 1986, Nagrade »Josip Juraj Strossmayer« 1992, austrijske Nagrade »Anton Gindely« za knjigu Počeci moderne Hrvatske, koja je tada prvi put dodijeljena knjizi na nenjemačkom jeziku. God. 1992. dodijeljen joj je odlukom predsjednika Republike Austrije Red za znanost i umjetnost I. razreda, 1998. odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu zvanje profesor emeritus i 1999. Spomen-medalja »Josef Hlávka« Češke akademije znanosti. Također je odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. – Otac Mavro, obrtnik i trgovac (Bjelovar, 30. VIII. 1883 – logor Buchenwald, IV. 1944). Sin Salamonov. U Zagreb se doselio 1900. i vodio staklanu u Ilici. Zanimao se za socijalna pitanja surađivao u Jevrejskom glasu, Karlovačkom kalendaru, Kuriru, Jugoslavenskom Lloydu i Narodnom glasu. Po uspostavi NDH sa suprugom Ellom rođ. Deutsch i kćeri Mirjanom preuzeo je žid. znak. S obitelji bježi u Savski Marof. U listopadu 1943. uhitila ga je njem. vojska i deportirala u Buchenwald, gdje je šest mjeseci poslije umro, dok su supruga i kći odvedene u Ravensbrück.
DJELA: Opća povijest od engleske revolucije do propasti francuskog carstva (1640–1815). Zagreb 1954. – Radnički pokret u Hrvatskoj potkraj XIX stoljeća. Izabrani izvori. Zagreb 1957. – Vladavina Hrvatsko-srpske koalicije 1906–1907. Beograd 1960. – 19. stoljeće. Historija za III razred gimnazije. Zagreb 1961. – Povijest hrvatskog naroda 1860–1914 (suautorica). Zagreb 1968. – Povijest pravaške ideologije. Zagreb 1973. – Historijska znanost. Razvoj, oblik, smjerovi. Zagreb 1976, dopunjeno izd. 19802. – Počeci moderne Hrvatske. Zagreb 1985. – Prema hrvatskome građanskom društvu (suautorica A. Szabo). Zagreb 1992. – Die Anfänge des modernen Kroatien, Gesellschaft, Politik und Kultur in Zivil-Kroatien und Slawonien in den ersten dreissig Jahren nach 1848. Wien–Köln–Weimar 1993. – Suvremena historiografija. Zagreb 1996, 20012. – Izvorno pravaštvo. Zagreb 2000. – Vijek i djelovanje Franje Račkoga. Zagreb 2004.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 672. – KŽZ. – Osobni podaci ulaznice i M. Mirkovića. – Popis žrtava.
LIT.: J. Šidak: Gross, Mirjana. Enciklopedija Jugoslavije, 4. Zagreb 1986. – D. M. Kočić: Jugosloveni u koncentracionom logoru Buhenvald 1941–1945. Beograd 1989. – M. Maticka: Mirjana Gross kao prosvjetni djelatnik. Časopis za suvremenu povijest, 24(1992) 2. – N. Stančić i A. Szabo: Mirjana Gross kao znanstvena radnica. Historijski zbornik, 45(1992) 1. – Gross, Mirjana. Hrvatski leksikon, 1. Zagreb 1996. – T. Novak: Buchenwald, svjedočanstvo. Zagreb 1996. – Obitelj. Zagreb 1996. – N. Stančić: Prof. dr. Mirjana Gross – život i rad. U: Zbornik Mirjane Gross. Zagreb 1999. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švab: Gross, Mirjana. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – Gross, Mirjana. Hrvatska enciklopedija, 4. Zagreb 2002. – M. Polić: Mirjana Gross kao povjesničarka historiografije. Rijeka, 9(2004) 2. –Mirjana Gross, professor emeritus Facultatis philosophicae Universitatis studiorum Zagrabiensis. Zagreb 2004. – (Nekrolozi): M. Strecha, I. Iveljić, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 44(2012) 1. – D. Agičić, Povijest u nastavi, 10(2012) 20(2). – Isti, Časopis za suvremenu povijest, 44(2012) 3. – M. Artuković, Scrinia Slavonica, 12(2012) 1.