LÖWY, Hinko, urolog, dermatovenerolog i žid. aktivist (Michalovce, Slovačka, 4. IV. 1878 – logor Jasenovac, 1942). Nakon specijalizacije urologije i dermatovenerologije, 1906. dobio je dozvolu za obavljanje liječničkog zvanja od Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu i otvorio liječničku ordinaciju, koja je u međuratnom razdoblju bila specijalizirana za kozmetiku, urologiju te kožne, spolne i venerične bolesti. Zanimao se i za povijest medicine. Kao liječnik mobiliziran je u austroug. vojsku za I. svj. rata te dobio više odlikovanja. Bio je aktivan u radu ŽOZ te je 1912. izabran za člana Predsjedništva. Suosnivač je i prvi potpredsjednik Židovskoga gombalačkog sportskog društva 1913. u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Marijom rođ. Prister i sinovima Aurelom, Karlom i kćeri Amalijom preuzeo je žid. znak. Prkoseći naredbi o nošenju žid. znaka, demonstrativno je prošetao Tomislavovim trgom, koji je bio zabranjen za Židove, noseći znak »Ž« i austroug. odlikovanja. Bio je teško pretučen, a odlikovanja otrgnuta. Iako je sa sinom Aurelom dobio propusnicu za izlazak iz NDH, nisu željeli otići, uvjereni da im se ništa neće dogoditi. Sa sinom i kćeri bio je uhićen u prvim danima 1942. te je već 9. I. zatočen u zatvoru na Savskoj cesti. Supruga i drugi sin također nisu izbjegli deportacije te je čitava obitelj stradala u logorima. – Sin Aurel (Zagreb, 24. X. 1916 – logor Jasenovac, 1942) u doba NDH bio je apsolvent na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. S ocem i sestrom Amalijom uhićen u prvima danima 1942. i već 9. I. zatočen u zatvoru na Savskoj cesti, potom deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. – Sin Karlo (Aquileia, Italija, 2. VII. 1918 – Jadovno, 1941) poč. II. svj. rata bio je student na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Po uspostavi NDH s drugim zagrebačkim omladincima krajem svibnja 1941. uhićen je i deportiran u logor Danica kraj Koprivnice, potom u Jadovno kraj Gospića, gdje je stradao.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 686. – JIM. – KŽZ. – Podaci o ulazniku S. Steiner. – Telefonski imenik 1941. – ŽOZ.
LIT.: J. Dundović: Adresar 1909. Zagreb 1908. – Židovska smotra, 7(1912) 6; 9(1914) 3/4. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – J. Romano: Jevreji zdravstveni radnici Jugoslavije 1941–1945. Žrtve fašističkog terora i učesnici u narodnooslobodilačkom ratu. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1973, 2. – Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1. – A. Shomrony: Svjedočenja. Gdje je Freibergerova biblioteka? Bilten ŽOZ, 1993, 30. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.