LORSCHY, Aleksandar (Šandor), poduzetnik i javni djelatnik (Slavonski Brod, 1864 – Slavonski Brod, 12. II. 1937). Sin Josipa i Amalije (Ljubice) rođ. Reich. U braku s Paulom rođ. May (od 1897), kćeri veletrgovca iz Pančeva, otac je Wilima (Slavonski Brod, 19. IX. 1903 – Slavonski Brod, 1950), Josipa (Slavonski Brod, 1905 – ?), Marka, Ankice (Ana) (Slavonski Brod, 16. VII. 1910 –?) i Olge (Slavonski Brod, 7. VIII. 1912 – ?). Nakon očeve smrti 1894. naslijedio je trgovinu kožom u Slavonskom Brodu. Bio je jedan od osnivača i materijalnih pomagača lokalnoga pravaškog tjednika Posavska Hrvatska (1894). Bio je član odbora Kluba Stranke prava od njegova utemeljenja, tajnik brodskoga ogranka Stranke prava Ante Starčevića, a nakon što su 1908. pravaši došli na vlast u Slavonskom Brodu postaje član Gradskoga poglavarstva i dogradonačelnik (1909–15). Bio je predsjednik Hrvatskoga pjevačkog društva »Davor« 1911, te utemeljitelj Odbora Trgovačkoga društva 1908. Nakon I. svj. rata poslovi su mu počeli propadati, a pripadnici ORJUNE su ga neprestano uznemiravali i provocirali. Na njegovu velikom pogrebu rečeno je da je »bio predstavnik onih izraelaca koji su se smatrali odanim sinovima hrvatskog naroda i sredine u kojoj su živjeli.« – Sin Marko, javni djelatnik (Slavonski Brod, 8. VII. 1908 – logor Jasenovac, 1942). U međuratnom razdoblju djelovao je kao financijalni pristav u Zagrebu. Po uspostavi NDH ostao je bez namještenja te preuzeo žid. znak. Predao je molbu za priznanje arijskih prava, dok je u prijavi imovine vlastima NDH naveo kako je to učinio »reda radi.« Ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Daljnja sudbina njegovih sestara Ane i Olge je nepoznata. – Aleksandrov brat Vilim (Wilim), knjižar (Slavonski Brod, ? – Slavonski Brod, ?) nakon očeve smrti 1894. naslijedio je obiteljsku knjižaru. God. 1893. s M. Filipovićem skupio je prve izloške te tako utemeljio današnji Muzej Brodskoga Posavlja. Kao gorljivi član i pristaša Hrvatske stranke prava često je zbog svoje radikalno hrvatske polit. djelatnosti uhićivan; 1897. zajedno s M. Augustinovićem, J. Bobincem, M. Krpanom i seljakom Š. Valićem bio je u lancima odveden u Zagreb na suđenje pred Sudbeni stol. – Otac Josip, knjižar (Gyönk, Mađarska, 1828 – Slavonski Brod, 14. XI. 1894). Suprug Amalije (Ljubice) rođ. Reich (Baja, Mađarska, 1833 – Slavonski Brod, 1917) te otac Aleksandra (Šandora), Vilima (Wilima), Leopolda, Bernarda, Moritza, Jule, Gizele ud. Šprung i Rahele ud. Bril. God. 1868. otvorio je prvu brodsku kožaru s trgovinom, a 1883. knjižaru na početku Mittelgasse (kasnija Banska i današnja Starčevićeva ul.), koju je nakon smrti naslijedio sin Vilim. Suosnivač je brodskoga Dobrovoljnog vatrogasnog društva 1872.
IZV.: DASB, Knjiga zavičajnika. – HDA, Ponova. Prijava imetka, kut. 685. – KŽZ. – Muzej Brodskog Posavlja, Knjiga umrlih žid. groblja u Slavonskom Brodu.
LIT.: S. Uzelac Schwendemann: Židovi u brodskom tiskarstvu i knjižarstvu. Novi brodski list, 5(1996), 5. XII. – Z. Toldi: Brodski trag. Slavonski Brod 1998. – I. Bunčić i I. Cafuta: Muzej Brodskog Posavlja 1934.–2004. U povodu 70. obljetnice. Slavonski Brod 2004. – Lj. Dobrovšak: Prva konferencija Zemaljskog udruženja cionista južnoslavenskih krajeva Austrougarske monarhije u Brodu na Savi 1909. godine. Prilog poznavanju početaka cionističkog pokreta u Slavoniji. Scrinia Slavonica, 6(2006). – S. Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Ulica Ante Starčevića u Slavonskom Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Leksikon mrtvih. Prilog za proučavanje povijesti brodske židovske zajednice. Slavonski Brod 2010. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011. – http://www.stribor schwendemann.com/Zidovski_biografski_leksikon.pdf, pristupljeno 21. III. 2012.