LIEBLING, Julius Ulrich (Ulrik), veterinar (Lavov, Ukrajina, 1872 – logor Jasenovac, 1941). Diplomirao je 1896. na Visokoj veterinarskoj školi u Lavovu te bio vojni doveterinar u pričuvi (1897–1905). Služio je 1900. u rezervi u 16. divizijskoj artiljerijskoj pukovniji u Valpovu. Nakon demobilizacije Visoka kr. zemaljska vlada poslala ga je u Njemačku i Mađarsku na usavršavanje iz peradarstva 1906. U Valpovu je osnovao peradarnicu, za koju je nabavio u inozemstvu tada najpoznatije sorte kokoši (Mecheln, Minorka, Brahma) i pekinške patke. U rujnu 1906. sudjelovao je u Zagrebu na velikoj zemaljskoj izložbi stoke, što je izazvalo zanimanje javnosti. Bio je suosnivač i član peradarskoga odsjeka Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva (1906) i peradarskoga odsjeka Slavonskoga gospodarskog društva u Osijeku (1908). Poslije je djelovao kao veterinar u Vukovaru (1912–13), Osijeku (1913–14) i Vojniću (1914–15). Potom je mobiliziran te je služio kao vojni veterinar (1915–18). Nakon I. svj. rata ponovo je bio veterinar u Vojniću (1919) i Donjem Miholjcu (1919–1937), gdje ostaje do odlaska u mirovinu. Tijekom službovanja nekoliko je puta unaprijeđen: u višega veterinarskog savjetnika pete položajne grupe (1930), četvrte položajne grupe drugog stupnja (1932) i četvrte položajne grupe prvog stupnja (1935). Iste godine odlikovao ga je Bugarski peradarski savez zlatnom medaljom za zasluge na unapređenju peradarstva, dok mu je Odsjek za peradarstvo Kr. banske uprave Savske banovine odobrio 1938. obavljanje privatne veterinarske prakse na cijelom teritoriju Savske banovine sa sjedištem u Donjem Miholjcu. O veterinarskim temama, poglavito o peradarstvu, pisao je u časopisima i novinama Öesterreichische Monatschrift für Thierheilkunde (1900–01), Gospodar (1905, 1907–08, 1910–11), Die Drau (1906, Veterinarski vjesnik (1914) i Jugoslavenski veterinarski glasnik (1928, 1930–34). Kao stručnjak za perad sudjelovao je na više svjetskih peradarskih kongresa (Rim 1933). Organizirao nekoliko peradarskih izložbi u Hrvatskoj (Osijek 1912) i međunarodnu izložbu peradi, golubova i kunića u Beogradu (1933). Bio je stalni član Zemaljske komisije za ocjenjivanje peradi na smotrama. Po uspostavi NDH deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao.
DJELA: Uvod u peradarstvo. Iz prakse – za praksu. Osijek 1932. – Bolesti peradi (suautor I. Tomašec). Osijek 1932. – Hranidba i tovljenje peradi. Kopuniziranje. Osijek 1933.
IZV.: Podaci o ulazniku I. Gostl.
LIT.: M. Karlović: Julius Ulrich Liebling. Zaslužni hrvatski veterinari. Zagreb 2003. – R. Krog: Liebling, Julius Urlich. Hrvatski biografski leksikon, 8. Zagreb 2013.