Kategorija: H

HIRŠL, Božidar, posebnik (?Križevci, ? – ?, 1916). Poginuo je na nekom od bojišta u I. svj. ratu.

IZV.: Spomenik poginulima u I. svj. ratu na groblju u Križevcima.

HIRŠL, Elza (Gerl-Hiršl), službenica (Ivanić-Grad, 18. XI. 1910 – ?Zagreb, 2000). Kći Josipa Sattlera i Ljubice rođ. Wolkenfeld. U međuratnom razdoblju živjela je u Ivanić-Gradu, a potom u Zagrebu, gdje je sa suprugom Vladom (?, o. 1907 – Zagreb, 4. III. 1942) posjedovala trgovinu. Po uspostavi NDH više se puta spasila od deportacija te je ujesen 1942. s kćeri → Biserkom Hiršl-Barac prebjegla u Dubrovnik te potom bila internirana u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključila se partizanima djelujući u NOO Gračanica i Okružnom narodnom sudu u Moslavini. Ratna sjećanja objavljivala je u Ha-kolu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Bilten ŽOZ, 1992, 27. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

HIRŠL, Ivica, javni djelatnik (Koprivnica, 1905 – ?, 1941). Sin Hinka i Sidonije rođ. Graf. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Koprivnici 1923, franc. jezik i književnost diplomirao je na Sorbonni 1929. Zbog ljevičarskih opredjeljenja nije se mogao zaposliti sve do 1935, kad je nakratko predavao franc. jezik u koprivničkoj gimnaziji. Bio je aktivan kulturni animator u Koprivnici. Osnovao je »Cercle français« (Francuski krug) i Dramsku sekciju u Klubu akademičara. Imao je kolumnu u lokalnom listu te je objavljivao pjesme, stručne i polit. članke. Iako ateist, nije zanemario žid. identitet te je sudjelovao u aktivnostima žid. zajednice. Politički se priklanjao lijevomu krilu HSS (prijateljevao s Mihovilom Pavlekom Miškinom) te 1939–40. bio gradonačelnik. Bavio se humanitarnim i socijalnim problemima, tražio je izgradnju cesta, škola, modernizaciju željeznica, isticao problem nezaposlenosti i dr. Prvih dana po uspostavi NDH bio je uhićen i strijeljan. Majka mu je deportirana u nepoznati logor, gdje je stradala.

LIT.: K. Švarc: Prilozi za povijest koprivničkih Židova. Podravski zbornik, 17(1991).

HIRŠL, Jakob, javni djelatnik (Heresin kraj Koprivnice, o. 1865 – ?). Bavio se isporukom šljunka. Bio je općinski odbornik i osnivač Starčevićanske stranke prava u Peterancu. Kao frankovac bio je zatvoren u Koprivnici. Umro je prije II. svj. rata. – U braku s Gizelom rođ. Holzer (?, Mađarska, 1878 – Auschwitz, 1943) imao je sina Ferdu, tehničara (?, 1895 – ?). Bio je stručnjak za proizvodnju emajliranoga i pocinčanoga posuđa. Po uspostavi NDH molio je da ga se oslobodi od nošenja žid. znaka te da s majkom ostane u stanu u Livadićevoj ul. u Zagrebu, no molba je bila odbijena. Na zahtjev zagrebačke tvornice »Gorica« bio je zadržan na poslu kao neophodno potreban stručnjak. Preživio je II. svj. rat, a majka je deportirana u Auschwitz, gdje je stradala.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28052.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRŠL, Lajla, lik. pedagoginja (Zagreb, 29. XII. 1949). Kći Branka (?, 1917 – Zagreb, 15. XI. 2000), koji se kao član SKOJ 1942. priključio partizanima, i Milice rođ. Bregeš. Završila je 1964. XIV. gimnaziju u Zagrebu, gdje je diplomirala je grafiku 1968. na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1974. radi kao nastavnica likovne kulture. Na parlamentarnim izborima 2011. kandidirala se na listi Zelenih.

HIRŠL, Vilim, inženjer (?Križevci, ? – ?, 1915). Poginuo je na nekom od bojišta u I. svj. ratu.

IZV.: Spomenik poginulima u I. svj. ratu na groblju u Križevcima.

HIRT, Leopold, službenik (Vukovar, 1882 – ?). U I. svj. ratu kao austroug. vojnik 1915. pobjedonosno je istaknuo austr. zastavu na tvrđavi Kalemegdan u Beogradu te bio odlikovan Željeznim križem. U međuratnom razdoblju radio je kao bankovni službenik u Vukovaru. Po uspostavi NDH kao nositelj odlikovanja osjećao se zaštićenim te je istupao kao službeni predstavnik ŽO u Vukovaru. Iako je 1942. bio deportiran s ostalim vukovarskim Židovima, pušten je s obitelji iz transporta nakon što je njem. dužnosnicima pokazao odlikovanje. Prebjegao je u Hrvatsko primorje te je bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključio se partizanima i radio u ZAVNOH i bazi NOVJ u Bariju.

IZV.: Podaci o ulazniku A. Pal.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

HLAVAČEK, Božidar → HEN, Doron

HOCHBERGER, Isak, poduzetnik (Rzeszów, Poljska, 12. VI. 1888 – logor Jasenovac, 1942). Sin Samuelov. U Hrvatsku se doselio nakon I. svj. rata vjerojatno iz Beča. Bio je vlasnik trgovine pisaćim priborom »Koncentra« u Jurišićevoj ul. u Zagrebu te poslovođa i dioničar tvornice kuverata i papirnate robe »Zora« na istoj adresi. U braku s Marijom rođ. Braun imao je sinove Vilima te blizance Samuela (Sama) i Maksa (Beč, 1923). Po uspostavi NDH bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Sin Samuel stradao je u Jadovnu 1941, a ostali članovi obitelji u nepoznatim logorima. Sin Maks je nakon internacije u logorima u Kraljevici i Kamporu na Rabu prebjegao u juž. Italiju, gdje mu se izgubio trag.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HOCHSINGER, Julio (Julius), trgovac (Jastrebarsko, 1885 – logor Jasenovac, 23. I. 1942). Sin Maksov. Bio je vlasnik trgovine kolonijalnom robom u Vlaškoj ul. u Zagrebu. Ujesen 1940. temeljem Naredbe o obvezatnom prijavljivanju zaliha robe, koju je donijela Banska vlast, bio je uhićen s dvojicom zagrebačkih žid. trgovaca (→ Vjekoslavom Gostlom i Vilkom Kardošem) pod optužbom da je preprodavao brašno. Upućen je na »prisilni boravak« u Donji Lapac, a u odsutnosti je osuđen na tromjesečni prisilni boravak u Lici. Po uspostavi NDH, 9. I. 1942, bio je deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: Popis žrtava.

LIT.: Zagrebački adresar 1930. Zagreb 1930. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Narodne novine, 106(1940), 11. IX. – Hrvatski dnevnik, 5(1940) 12, 15. i 16. IX; 15. X. – I. Šute: Položaj i obilježje trgovine u Banovini Hrvatskoj (1939.–1941.) (magistarski rad). Zagreb 2002. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.