Kategorija: H

HIRSCHL, Bogomir, bankar (Breška Poljana kraj Ivanić-Grada, 13. IV. 1870 – Auschwitz, 1944). Sin Salamona (?, o. 1813 – Zagreb, 26. VIII. 1893) i Nine rođ. Breslauer (?, o. 1848 – Zagreb, 5. X. 1908). Bio je u braku sa Selmom rođ. Bier. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. ostao je na Rabu, gdje su ga uhvatili nacisti i deportirali u Auschwitz.

IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga rođenih 1858–1878, 403. – Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Bogomir (Hiršl), liječnik (Ivanić-Grad, 28. IX. 1867 – ?Jadovno, VIII. 1941). Sin Mavra i Rozalije rođ. Hartman. U međuratnom razdoblju vodio je liječničku ordinaciju na Jelačićevu trgu u Zagrebu. Istodobno je posjedovao i dionice rudnika bakra, olova, cinka kraj Maribora »Banovina« d. d., sa sjedištem u Zagrebu. Po osnutku NDH bio je primoran prijaviti imovinu 22. IV. 1941. Ubrzo je bio uhićen i, prema nekim izvorima, deportiran u Gospić pa u Jadovno, gdje je stradao, a prema drugima mjesto stradanja nije poznato. – U braku s Miroslavom rođ. Benedik imao je sina Mladena, stomatologa (Zagreb, 28. X. 1900 – Drenovac, XII. 1943). Medicinski fakultet završio je 1926. u Zagrebu, gdje je od Liječničke komore 1929. dobio odobrenje za obavljanje liječničkoga zvanja te je do 1941. imao privatnu stomatološku ordinaciju u Jurišićevoj ul. Još kao student pripadao je lijevom polit. pokretu, a 1935. kao pripadnik revolucionarnoga radničkoga pokreta bio je uhićen. U studenom 1942. priključio se partizanima djelujući kao referent saniteta Papučko-krndijskoga vojnog područja, 8. bolnice 2. korpusa, voditelj zaraznoga odjela bolnice Bilogorskoga vojnog područja te referent za zdravstvo pri NOO Našice.

IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga rođenih 1858–1878, 307. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – J. Romano: Jevreji zdravstveni radnici Jugoslavije 1941–1945. Žrtve fašističkog terora i učesnici u narodnooslobodilačkom ratu. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1973, 2. – Isti: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

HIRSCHL, Dragutin, obrtnik (Novi Sad, Srbija, 31. V. 1884 – ?). Sin Leopoldov. Doselio se 1910. iz Novoga Sada u Zagreb, gdje je 1912–41. u Tomićevoj ul. imao optičarsku radionicu. U braku s Margitom rođ. Iritz imao je kćer Ellu ud. Grünberg. Po osnutku NDH, u srpnju 1941, na zahtjev povjerenika postavljenog u radionici, i njemu i kćeri kao neophodno potrebnim stručnjacima bio je zajamčen siguran ostanak u Zagrebu. Preživio je II. svj. rat, kao i kći Ella koja je potom sa suprugom Brankom Grünbergom živjela u Haifi. O supruzi Margiti nema podataka.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27637.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Feliks, trgovac (Bjelovar, o. 1905 – Beograd, ?). U međuratnom razdoblju bio je trgovac u Bjelovaru. Po osnutku NDH, 1. VIII. 1941, sa suprugom Malvinom i djecom Radovanom i Ivom u skupini od 50-ak bjelovarskih Židova bio je deportiran u sabirni logor u Gospiću. Iz Gospića je odveden u logor Jasenovac, odakle je, s poljoprivrednoga dobra u Feričancima, organizirao bijeg skupine logoraša. Supruga i djeca su stradali. Priključio se partizanima, a nakon rata bio je u voj. službi kao pukovnik u Beogradu. U drugom braku sa Stankom rođ. Vrinjanin imao je sina Radovana Hiršla, slikara i publicista (Zagreb, 4. VI. 1946). Završio je gimnaziju u Beogradu, 1971. diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti, a 1981. magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti, gdje je bio demonstrator grafičke tehike (1979–82). God. 1986. iselio se u Zürich, gdje je postao rodonačelnik pravca »psihonautika« u slikarstvu. Bavio se grafikom, crtežom, slikom, skulpturom te izlagao na više od 20 samostalnih i više od 30 skupnih izložbi, među ostalim u Galeriji »Milan i Ivo Steiner«. Autor je omota za ploče »Električnog orgazma« (Distorzija, 1986) i »Bajage i instruktora« (Jahači magle, 1986). Surađivao je u listovima Delo, Remont, New York Art Magazine te objavio autobiografiju Žvaka za ludaka (Beograd 2006), dok je o njemu objavljena monografija Joyful apocalypse. The art of Radovan Hirsl (Solothurn 2005).

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28640. – Podaci o ulazniku V. Ogrizović.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – A. Rafailović: Hiršl, Radovan. Znameniti Jevreji Srbije. Biografski leksikon. Beograd 2011.

HIRSCHL, Heinrich (Hinko), glazb. kritičar (? – ?, nakon 1887). Podaci o njegovu životu i naobrazbi su oskudni. Vjerojatno je bio školovan pijanist, jer je 1874. nastupao uz pjevača Aleksandra Angyalfyja, a 1877–81. bio je učitelj u Privatnoj glasovirskoj i pjevačkoj školi za djevojke Ide Wimberger u Zagrebu. Za zagrebačke i osječke novine na njem. jeziku (Agramer Zeitung, 1871, 1873–76; Agramer Wochenblatt, 1873–74; Agramer Tagblatt, 1886–87; Die Drau, 1879–81) pisao je glazb. kritiku i kroniku. Pratio je gotovo sve operne izvedbe na zagrebačkoj pozornici, a iz njegovih se napisa, napose o koncertima u HGZ stječe pregledan dojam o glazb. prilikama u Zagrebu u tzv. Zajčevo doba. O shvaćanju nacionalne glazbe polemizirao je s Franjom Kuhačem (Agramer Wochenblatt, 1873, 6/8; 1874, 24; Agramer Zeitung, 1873, 156, br. 161, br. 225, br. 263; 1874, 143). Kritike su mu opširne i argumentirane, odaju dobra poznavatelja glazb. literature i izvodilačke prakse s eur. kriterijima.

LIT.: Novi Omanut, 5(1997) 25. – M. Pintar: Hirschl, Heinrich (Hinko). Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.

HIRSCHL, Hinko, pravnik (Križevci, 1893 – Auschwitz, 1943 ili 1944). Sin Ignacov. Doktorirao je temeljem rigoroza 1917. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je u međuratnom razdoblju imao odvjetnički ured. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak te sa suprugom i sinom prebjegao u Bergamo, odakle je nakon njem. okupacije cijela obitelj deportirana u Auschwitz.

IZV.: KŽZ. – Podaci o ulazniku R. Lipovšek.

LIT.: Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Ivan (Hiršl), pravnik i žid. aktivist (?, 1874 – Zagreb, 14. VIII. 1934). Doktorirao je pravo temeljem rigoroza 1897. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je djelovao kao odvjetnik. Također je bio sudac Stola sedmorice u Zagrebu. Na izborima za Predsjedništvo i Vijeće ŽOZ 1912. bio je izabran za člana Predsjedništva, a 1920. za potpredsjednika.

IZV.: Podaci o ulazniku B. Polić

LIT.: J. Dundović: Adresar 1909. Zagreb 1908. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Židovska smotra, 7(1912) 6. – Židov, 5(1921) 1; 8(1924) 3. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

HIRSCHL, Jakob, pravnik (Čakovec, 27. VII. 1879 – Jadovno ili logor Jasenovac, 1941). Sin Mavra (Moritza) i Viktorije rođ. Löwenstein. U državnu je službu stupio 1905. kao sudac na sudu u Varaždinu, a potom u Zagrebu. Kao praktičar napisao je djelo o značenju dokaza u pravničkoj praksi. Iako je uživao glas vrhunskoga suca, nije mogao napredovati i postati apelacijski sudac jer je odbio prijeći na katoličanstvo. Po uspostavi NDH bio je umirovljeni sudac zagrebačkoga Sudbenog stola. Sa suprugom Ellom rođ. Hary, punicom Marijom i kćeri Verom preuzeo je žid. znak. Obitelj je izbačena iz stana u Solovljevoj ul. i preseljena u Bakarsku ul. Prema nekim izvorima stradao je u Jadovnu, a prema drugima u logoru Jasenovac. Ostali su članovi obitelji vjerojatno deportirani u Auschwitz 1942.

IZV: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 666, 677. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: Bilten ŽOZ, 1989, 12; 1991, 17. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Jakob, trgovac i žid. aktivist (?, 1859 – ?, 1942). Bio je predsj. ŽO u Križevcima, a 1930. predsj. tamošnje Hevre Kadiše. Stradao je u Holokaustu sa suprugom Deborom, žid. aktivisticom (?, 1870 – ?, 1942), koja je 1930. bila predsjednica Židovskoga gospojinskoga društva u Križevcima.

IZV.: Spomenik na Židovskom groblju u Križevcima. – Podaci o ulazniku R. Weisz-Maleček.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Lea (Hiršl), revolucionarka (Zagreb, 1921). Kći Dragana i Erne. Nakon uspostave NDH s roditeljima i bratom Rubenom (Zagreb, 1923) prebjegla je u Hrvatsko primorje te su bili internirani u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključila se partizanima djelujući u NOO na oslobođenom teritoriju Banije.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.