Kategorija: B

BENEDIKT, liječnik (XIV. st.). Prešavši na katoličanstvo, bio je 1354–57. liječnik u Dubrovniku te prvi Židov, čije se ime spominje u dubrovačkoj arhivskoj građi.

LIT.: V. Miović: Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546–1808). Zagreb–Dubrovnik 2005.

BENEDIKT, Bela, gospodarstvenik (Čakovec, 1865 – Čakovec, 5. II. 1940). Krajem I. svj. rata bio je član mađ. Narodnoga vijeća u Čakovcu. Spominje se kao veletrgovac i bankar nadtutor grada Čakovca te predsjednik i upravitelj Čakovečko-međimurske štedionice. Bio je i predsj. ravnateljstva Čakovečkih javnih skladišta te od 1921. član uprave Prve međimurske tvornice pletene žice i željeznog pokućstva u Čakovcu. Supruga mu je bila Linka rođ. Wettendorfer.

LIT.: V. Kalšan: Građansko društvo u Međimurju. Šenkovec 2000.

BENEDIKT, Edo, bankar i žid. aktivist (Szent Miklós, Mađarska, 24. II. 1824 – Čakovec, 6. III. 1916). Bio je upravitelj Štedionice za Čakovec i okolicu i 1884. prvi predsj. Trgovačkoga kasina »Čakovec«. Poduzeće »Benedikt Edo i sin« u međuratnom je razdoblju bilo gl. zastupnik zagrebačkog osiguravajućeg društva »Sava« u Čakovcu. Također je djelovao kao predsj. ŽO u Čakovcu do 1897. te predsj. Dobrotvornoga društva za pomaganje židovske sirotinje, a 1895. predsj. Židovskoga pogrebnog društva. Supruga mu je bila Betti rođ. Mattersdorfer, podrijetlom iz Szolnoka u Mađarskoj.

LIT.: Z. Karoly: Csaktornya monografiaja. Csáktornya 1905. – V. Kalšan: Židovi u Međimurju. Čakovec 2006.

BENEŠ, Jaroslav, liječnik (Jarosław, Poljska, 11. VIII. 1899 – Rakovník, Češka, 5. I. 1965). Suprug Klotilde rođ. Cignerov (od 4. VII. 1932). Vodio je privatnu liječničku praksu u Pragu. Po uspostavi Češko-moravskoga protektorata, zbog strepnje oko zadržavanja liječničke dozvole te mogućnosti progona, u listopadu 1939. doselio se u Zagreb, gdje se nastanio u Vlaškoj ul. te često boravio u Stubičkim Toplicama. Tijekom siječnja 1941. uspio je pribaviti putovnicu za izvaneuropska putovanja te se s obitelji iselio u Palestinu. Ondje je ostao do srpnja 1949, kad se kao ideološki orijentirani pacifist vratio u Čehoslovačku.

LIT.: http://www.crt-ii.org/index_en.phtm, pristupljeno 27. XII. 2011.

BENEŠ, Zdenko, službenik (Vlčeves, Češka, 24. VII. 1904 – ?). Sin Josipov. U Zagreb se doselio 1927. iz Dolní Počernice kraj Praga. U međuratnom razdoblju bio tehnički poslovođa poduzeća »Baby«, za proizvodnju lutaka i igračaka. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak, a u spise je uveden kao češki državljanin. Supruga Elča upisana je kao »arijevka«, a sin Ivan pokršten. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – KŽZ.

BERGER-SEDLAR, Regina, liječnica (Šibenik, 8. VIII. 1922 – Zagreb, 16. X. 2009). Kći Borisa i Sali rođ. Weinbaum. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1952/53.

BERGER, Adolf, obrtnik (Osijek, 15. XI. 1911 – ?). Sin Ignjatov. U međuratnom razdoblju bio je zlatarski pomoćnik u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Itom rođ. Münz preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Bio je zaštićen, vjerojatno zahvaljujući nekomu na visokom položaju, no ujesen 1942. ipak je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, odakle je, ponovno na nečiju intervenciju, pušten po nalogu UNS od 18. XI. 1942. Na nepoznati način iselio se u Palestinu, gdje je ostao živjeti i nakon II. svj. rata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 29853. – KŽZ.

BERGER, Alfred, pravnik (Zagreb, 6. VII. 1888 – Zagreb, 14. III. 1957). Doktorirao je pravo temeljem rigoroza 1920. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je u međuratnom razdoblju imao odvjetnički ured u Petrinjskoj ul. Iako je bio u mješovitom braku, a 1913. prešao na katoličanstvo, po uspostavi NDH brisan je iz imenika Odvjetničke komore.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

BERGER, Armin, gospodarstvenik i žid. aktivist (Kisač, Srbija, 1892 – Slavonski Brod, 11. IX. 1971). Sin Leona i Julije rođ. Löwy. Suprug Ilonke rođ. Heisler. Završio je trg. školu u Beču. Od 1909. u Slavonskom Brodu bavio se prodajom kamilice bečkim ljekarnama. Također je jedno vrijeme radio kao trgovački putnik. Za I. svj. rata bio je mobiliziran u austroug. vojsku. U međuratnom razdoblju u Slavonskom Brodu bio je trgovac (»Nerosini«, »Bojana«) i tvorničar (»Mabe«, »Verol«), predsj. hrama, potpredsjednik Hevre Kadiše i potpredsjednik lokalnoga nogometnog kluba Makabi. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Po oslobođenju iz logora priključio se je partizanima te u Ledenicama kraj Novog Vinodolskog organizirao partizansku logistiku i pribavljao lijekove. God. 1945–62. bio je direktor poduzeća »Građa« u Slavonskom Brodu; također je bio aktivan u obnovljenoj žid. zajednici i do smrti predsj. općine. Bio je rukovoditelj niza humanitarnih, kulturnih i sportskih udruga u Slavonskom Brodu. − Kći Kira ud. Kardum, ekonomistica je i žid. aktivistica (Zagreb, 24. VI. 1937).

IZV.: Podaci o ulazniku K. Kardum.

LIT.: S. Mirković: Posljednje počivalište brodskih Židova. Bilten ŽOZ, 1990, 15. – Bilten ŽOZ, 1996, 46/47. – S. Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

BERGER, Ben (Bruno), javni djelatnik (Zagreb, 1926). Sin Simeona i Olge. Po uspostavi NDH, s roditeljima i bratom Egonom, preuzeo je žid. znak. Izbjegao je iz Zagreba u Italiju, a 1944. se iselio u Palestinu te nastanio u kibucu Merhavija. Od 1951. živi u Nahariji, gdje je suosnivač Magen-David Adoma, civilne zaštite (Mišmar haezrahi) i Rotary kluba, čiji je bio predsj. od 1970. Zastupnik je »Pazgaza« za Zapadnu Galileju. Amaterski se bavi slikarstvom, koje je učio kod mnogih poznatih umjetnika, a crteže i akvarele izlagao na 11 skupnih i četiri samostalne izložbe. Kao član uprave Društva prijatelja bolnice u Nahariji, prihode od prodaje slika daruje bolnici. – Majka Olga rođ. Wolf, trgovkinja (Beč, 23. II. 1901 – logor Jasenovac, 1942) doselila se u Zagreb 1920, nakon udaje. U međuratnom razdoblju bila je vlasnica »Elite«, trgovine manufakturnom kratkom i pletenom robom u Bogovićevoj ul. u Zagrebu. Po osnutku NDH s obitelji je preuzela žid. znak te u nepoznato doba bila uhićena i deportirana u jasenovački logor, gdje je stradala. Sin Egon uhićen je i deportiran u Jadovno, gdje je stradao. – Otac Simeon (Velika Vreska, 1897 – logor Jasenovac, 1945), sin Filipov, iako je 1941. prešao na katoličanstvo, deportiran je u logor Jasenovac, gdje je najvjerojatnije preživio sve do proboja zatočenika 22. IV. 1945. Posljednji paket iz ŽOZ poslan mu je 19. IV. 1945.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 44/45.