PRÄGER, Andrija (Preger, Andreja), pijanist, glazb. pedagog i žid. aktivist (Pečuh, Mađarska, 20. III. 1912 – Beograd, 18. XII. 2015). Sin Eduarda i Ruže, nećak Jakova. Studirao je klavir u Zagrebu kod → Sidonije Geiger i → Antonije Geiger-Eichhorn, u Leipzigu kod Maxa Pauera i na Akademiji za glasbo u Ljubljani, gdje je diplomirao. Orgulje je učio svirati kod Franje Dugana st. Uz to je na zagrebačkom Pravnom fakultetu doktorirao temeljem rigoroza 1936. te od 24. III. 1936. radio kao odvjetnički pripravnik kod svojega rođaka → Marka Horna. Nakon uspostave NDH prebjegao je iz Zagreba u Split, gdje je od 1942. ilegalno pomagao partizanima, kojima se priključio nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. djelujući kao član Kazališta narodnoga oslobođenja. Nakon završetka rata živio je u Beogradu, gdje je djelovao kao muzički urednik Radio Beograda (1945–51), a potom predavao na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Pokretač je Beogradskog trija te nastupa kao solist, komorni glazbenik i koncertni pratilac u svim većim jugoslavenskim gradovima, kao i u mnogim eur. zemljama, Kanadi, SAD i dr. Surađivao je kao kritičar u mnogim periodikama. Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1964). – U međuratnom razdoblju bio je aktivan u cionističkom pokretu u Zagrebu, surađujući u Hanoaru. Nakon II. svj. rata bio je vrlo aktivan u žid. zajednici u Beogradu i Jugoslaviji. U Holokaustu mu je stradala čitava obitelj. – Otac Eduard, obrtnik (Pečuh, Mađarska, 3. XI. 1877 – logor Jasenovac, 1941). Sin Samuela i brat Jakova. U braku s Ružom imao je sinove Andriju, Josipa i Juliusa. Zavičajnost je stekao 1914. u Zagrebu. U međuratnom razdoblju s bratom Jakovom vodio je krojačku radionicu u Zagrebu. Nakon uspostave NDH prijavio je imovinu, no 1941. više nije radio kao krojač. Ustaška policija odvela ga je iz stana u Gundulićevoj ul. u Zagrebu sa sinovima Josipom i Juliusom, dok se Andrija spasio skokom kroz prozor. Nakon uhićenja deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao. – Eduardov brat Jakov, obrtnik (Pečuh, Mađarska, 1875 – ?logor, 1941). S bratom je vodio krojačku radionicu u Zagrebu. Po uspostavi NDH, sa suprugom Adelom rođ. Hamburger i kćeri Katarinom (Kitti) (?, 1927 – ?logor, 1941) pruzeo je žid. znak. Prijavio je imovinu te je sa suprugom i kćeri deportiran u nepoznati logor. Njegov sin Đuro, građevinski inženjer (Zagreb, 9. VIII. 1914 – ?). U međuratnom razdoblju bio je zaposlen kod ing. Franjetića. Sa suprugom Olgom živio je u Boškovićevoj ul. u Zagrebu. Nakon uspostave NDH daljnja sudbina nepoznata.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692. – KŽZ.
LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 11(1937) 1. – S. Đurić-Klajn: Preger, Andreja. Muzička enciklopedija, 3. Zagreb 1977. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – M. Radovanović: Preger, Andrija. Znameniti Jevreji Srbije. Biografski leksikon. Beograd 2011.