Kategorija: P

POLLAK, Rudolf, pravnik (Križ, 1893 – ?). Bio je u braku s Ernestinom rođ. Vall. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu temeljem rigoroza 1920. i djelovao kao odvjetnik u Sisku. Nakon uspostave NDH uveden je u popis sisačkih Židova.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27809.

LIT.: Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

POLLAK, Salamon, trgovac (Kotoriba, 18. XII. 1867 – Zagreb, 1942). Sin Moricov. Bio je suvlasnik poduzeća »Berkeš i Pollak« u Križevcima. Pred II. svj. rat živio je u Zagrebu, a nakon uspostave NDH sa suprugom Emom rođ. Berkeš izbačen je iz stana u Ul. Mošinskoga, gdje je ostavio veći dio pokretnina (namještaj, srebrninu i porculan), dok je njegova tvrtka u Križevcima dobila državnoga povjerenika. Vjerojatno je stradao u zgradi nekadašnjega zatvora koja je stajala na današnjem križanju Savske i Vukovarske ul. u Zagrebu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Samuel, posebnik (?Virovitica, 1853 – Osijek, 22. XII. 1927). U braku s Rosalijom rođ. Reich imao je sinove Carla Josefa, Victora, Louisa i kćer Annu.

IZV.: Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku. – Matična knjiga rođenih ŽO Virovitica.

POLLAK, Stjepan (Pišta), balneolog (Hroznetín, Češka, 2. VIII. 1903 – Prijedor, BiH, 8. XII. 1942). Sin Ljudevitov. Doselio se s obitelji 1908. u Hrvatsku. Medicinski fakultet završio je 1928. u Zagrebu te je vodio privatnu sezonsku ordinaciju u Rogaškoj Slatini. Zavičajnost je stekao 1939. u Davoru. Od Liječničke komore u Zagrebu dobio je 1940. ovlaštenje za obavljanje liječničkoga zvanja. Po uspostavi NDH sa skupinom žid. liječnika upućen je u Prijedor u BiH na suzbijanje endemskoga sifilisa. U svibnju 1942. priključio se partizanima djelujući kao liječnik 1. kozaračkog odreda i voditelj internoga odjela Centralne bolnice u Podgrmeču. Umro je od trbušnoga tifusa.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Šandor, trgovac (Berak kraj Vukovara, 6. V. 1883 – ?logor, 1941–1945). Sin Šandorov. Zavičajnost je stekao 1922. u Zagrebu, gdje je s Ödönom Csangom bio vlasnik trgovine manufakturom na veliko »Šandor Pollak i drugovi« na Washingtonovu trgu i obrtne tkaonice za proizvodnju tkanina iz umjetne svile u Ilici. Po uspostavi NDH tkaonicu je morao preseliti u Bednjansku ul. Prijavu imovine u njegovo je ime 29. VI. 1941. podnijela supruga Jetika rođ. Gešmay jer je on tada bio »odsutan radi liječenja«. Stradao je u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Vilim, liječnik (Paks, Mađarska, 29. XII. 1861 – Požega, 1933). Požeško gradsko zastupstvo 19. VII. 1897. imenovalo ga je gradskim fizikom i ravnateljem Gradske bolnice. Uz to je u požeškoj gimnaziji predavao higijenu, a za građanstvo je držao predavanja o zdravlju i higijenskim navikama. Također je bio požeški gradski zastupnik 1893–95, bankar i predstojnik ŽO, član časničkoga zbora Dobrovoljnoga vatrogasnog društva, u kojem je bio izabrani društveni liječnik. Iako je na vlastiti zahtjev umirovljen 1931, do smrti je vršio dužnost gradskoga fizika i ravnatelja bolnice. Prva supruga Helena (28. VII. 1867 – Graz, Austrija, 18. II. 1904), kći Clementine rođ. Deutsch i Wilhelma Schwarza, preminula je tijekom liječenja u Grazu 1904, te se iste god. u Lipiku oženio Olgom rođ. Müller. Sinovi Milan, Željko i Eugen bili su odvjetnici, Miroslav doktor filozofije, dok je Alfons nastavio očevim stopama. U čast obiteljskim titulama Požeške novine (1930, 29. III) objavile su članak pod naslovom Doktorska porodica. – Sin Alfons, internist (Požega, 1905 – logor Jasenovac, 1942). Medicinu je studirao na Sveučilištu u Beču, gdje je 1929. promoviran u doktora opće medicine. Specijalizirao je internu medicinu te je 1935. u Požegi otvorio privatnu ordinaciju. Potom je radio u Slavonskom Brodu do osnutka NDH, kad je bio deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. – Sin Eugen, pravnik (Požega, 5. XII. 1907 – logor Jasenovac, 1944). Diplomirao je pravo u Zagrebu 1929, gdje je iduće god. promoviran u doktora prava. Kao odvjetnički vježbenik radio je 1929. u kancelariji J. Radočaja i pri Kraljevskom sudbenom stolu u Požegi. Ovlast za obavljanje odvjetničkog zvanja dobio je 1937. od Advokatske komore u Zagrebu te je imao vlastiti odvjetnički ured u Gundulićevoj ul. Nakon uspostave NDH uhićen je u skupini zagrebačkih odvjetnika u travnju 1941. i zatočen u Kerestincu, no pušten 6. VI. 1941. nakon što je ŽO platila otkupninu. Već 19. VI. 1941. bio je primoran odreći se odvjetništva, a za pisarnu je bio određen preuzimatelj. Ponovo je uhićen 22. VI. 1941. i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Supruga Vera rođ. Bernstein (?, o. 1902 – Zagreb, 17. XII. 1984) na nepoznat je način preživjela II. svj. rat. – Sin Miroslav, pedagog (?, 1892 – Osijek, 1977). Promoviran je u doktora filozofije 1922. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s tezom Problemi spoznaje teorije povijesne nauke. Bio je dugogodišnji profesor povijesti, filozofije i latinskog jezika u osječkoj gimnaziji. Preživio je II. svj. rat zahvaljujući mješovitomu braku, a nakon rata nastavio predavati u osječkoj ženskoj gimnaziji. U listopadu 1941. vodio je srednjoškolski tečaj ŽO u Osijeku. – Sin Milan, pravnik (?, o. 1883 – Zagreb, 12. VII. 1941). Doktorirao je 1915. temeljem rigoroza na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Imenovan je prislušnikom Kraljevskoga sudbenog stola u Požegi te do 1941. djelovao kao odvjetnik u Slavonskom Brodu. Preminuo je pod nejasnim okolnostima u Zagrebu. – Sin Željko, pravnik (? – ?). Doktorirao je 1920. temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio pravnik Francusko-srpske banke. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28546. – Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku. – Podaci o ulazniku D. Fischer.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 3(1929) 6; 11(1937) 4/5. – J. Kempf: Požega, zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i požeške županije. Požega 1910. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1998. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – A. Budaj: Vallis Judaea. Povijest požeške židovske zajednice. Zagreb 2007. – M. Šperanda: Židovi u Požegi povodom obilježavanja Dana holokausta (katalog izložbe). Požega 2007.

POLLAK, Vladimir, službenik (Zagreb, 17. II. 1920 – Zagreb, 28. I. 1991). Podrijetlom je iz Bonyháda. Obitelj mu se doselila u Zagreb 1834. Po uspostavi NDH izgubio je namještenje službenika te se zaposlio kao kućni sluga i odgajatelj troje djece Milana Spitzera. Sa Spitzerovima se 1. VII. 1941. iz stana u Kučerovoj ul. preselio u Dravsku ul. Na nepoznat način preživio je rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLJANIĆ, Emanuel, pravnik (Čakovec, 1895 – Čakovec, 1965). Bio je u braku s Elsom rođ. Fischel iz Soprona. Gimnaziju je završio u Varaždinu, a pravo najvjerojatnije u Zagrebu. U međuratnom razdoblju bio je odvjetnik u Čakovcu. U veljači 1944. s četrdesetak Međimuraca zatočen je u logoru Telenchaza u Budimpešti, a potom u logoru Vörösbereny. U Auschwitzu su mu u svibnju 1944. stradali supruga i sin Jurica (Čakovec, 1930).

IZV.: Muzej Međimurja Čakovec, PO inv. br. 476.

LIT.: T. Grünwald: Povijest i propast čakovečke jevrejske vjeroispovjedne općine. Tel Aviv 1977.

POLJOKAN, Moise, trgovac (Banja Luka, BiH, 15. VIII. 1875 – Jadovno ili logor Jasenovac, 1941). Sin Abrahamov. U međuratnom razdoblju imao je trgovinu papirom i tapetarskim priborom »A. Poljokan« u Boškovićevoj ul. u Zagrebu, protokoliranu kod Trgovačkoga suda 1928. Nakon uspostave NDH uhićen je i, prema nekim izvorima, preko Zagrebačkog zbora deportiran u Gospić, potom u Jadovno, gdje je stradao. Izglednije je da je uhićen u studenom 1941. sa sinom Albinom i suprugom Ernestinom rođ. Poljokan i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. – Sin Albin, trgovac (Banja Luka, BiH, 13. III. 1900 – logor Jasenovac, 1941). U braku s Ellom rođ. Schwartz otac je Marka (?Zagreb, 1938). Radio je u obiteljskoj trgovini papirom i tapetarskim priborom. Po uspostavi NDH, u studenom 1941, uhićen je i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692. – JIM, ŽOZ, sign. K-65-4-1/1-115. – JUSP Jasenovac.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POPPER, Ignatz, službenik (?, o. 1860 – ?Zagreb, 1907). Radio je kao kontrolor austroug. državnih željeznica. Supruga Emilija rođ. Heim (Feričanci, 1867 – ?, logor, 1941–1945) od 1907. živjela je u Radišinoj ul. u Zagrebu i primala suprugovu mirovinu. Nakon uspostave NDH, 23. VI. 1941, prijavila je imovinu. Stradala je na nepoznatom mjestu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.