Kategorija: P

POLLAK, Lavoslav, trgovac (?, o. 1850 – ?). Poč. 1880-ih na Jelačićevu trgu u Zagrebu imao je trgovinu i stovarište brašna Prvoga mohačkog paromlina. Stanovao je u Kukovićevoj kući. Potkraj prosinca 1884. odjavio je obrt.

IZV.: DAZ, Obrtni odjel, Obrtovno kazalo 1882–1899.

POLLAK, Lavoslav, trgovac (Varaždin, 24. VII. 1910 – logor Jasenovac, 22. IV. 1945). Sin Vilima i Irme rođ. Hirschl. Radio je u obiteljskoj trgovini u Gajevoj ul. u Varaždinu. Po izbijanju II. svj. rata mobiliziran je u jugoslav. vojsku u kojoj je do kapitulacije bio poručnik. Nakon povratka u Varaždin uhićen je i zatvoren dva mjeseca u Lepoglavi. Drugi je put uhićen i optužen _21. IX. 1942. zbog navodnog posjedovanja radiopostaje na Židovskom groblju u Varaždinu i suradnje s partizanima. Iz zatvora je u siječnju 1943. deportiran u logor Jasenovac. Stradao je prilikom proboja zatvorenika iz logora.

IZV.: Podaci o ulazniku V. Šicar.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Lončarić: Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu (katalog izložbe). Varaždin 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Leo, žid. aktivist (?, 28. I. 1873 – Osijek, 12. IX. 1931). U osječkoj ŽO pripadao je manjinskoj anticionističkoj struji koju je predvodio → V. Winter, a koja se u veljači 1909. sukobila s cionistima na čelu s → H. Spitzerom.

IZV.: Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku.

LIT.: Židovska smotra, 3(1909) 3/4. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.

POLLAK, Leo, boksač (Zagreb, 1912 – logor Jasenovac, 1942). Bio je zaposlen kao slastičar. Boksom se počeo baviti 1932. u zagrebačkom Makabiju kod trenera Karla Culiatija. Najviše je napredovao uz amer. trenera Jimmyja Liggetta, koji je trenirao i → I. Gotesmana, uz kojega je bio najuspješniji boksač Makabija. Bio je prvak Savske Banovine u lakoj kategoriji 1934. i u velter kategoriji četiri puta uzastopno 1935–38. te višestruki prvak Zagreba. Na prvenstvu Kraljevine Jugoslavije osvojio je naslov prvaka u lakoj kategoriji 1935–36, u velter kategoriji 1939. i u srednjoj kategoriji 1940. Na prvenstvu Male Antante u Pragu 1938. osvojio je zlatnu medalju u velter kategoriji. Nastupio je za Jugoslaviju 1939. u Budimpešti protiv Mađarske, a potkraj 1940. pobijedio je na bodove Emila Krležu, prvaka Jugoslavije i Banovine Hrvatske. Prema ostvarenim rezultatima i mišljenju tadašnjih boksačkih stručnjaka bio je jedan od najboljih hrv. boksača druge pol. 1930-ih. Po uspostavi NDH deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao.

LIT.: M. Radović: Židovsko gombalačko i sportsko društvo Makabi u Zagrebu. Povijest sporta, 4(1973) 13. – Z. Bušić: Šampioni hrvatskog i svjetskog boksa 1719–1998. Zagreb 2002. – F. Kramer: Leo Pollak – boksač posebnog kova. Ha-kol, 2010, 114.

POLLAK, Margulius (Margolius), vjeroučitelj i žid. aktivist (Bratislava, 23. IX. 1882 – logor Jasenovac, 1942). Doselio se 1909. u Vinkovce, gdje je predavao vjeronauk žid. učenicima u osnovnoj školi. Istodobno je bio tajnik ŽO Virovitica. Po uspostavi NDH sa suprugom Ernestinom (Ernom) deportiran je u logor Jasenovac, gdje su stradali.

LIT.: T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002.

POLLAK, Milan, pravnik i žid. aktivist (Bjelovar, 2. XI. 1902 – Zagreb, 15. V. 1976). Podrijetlom je iz trgovačke obitelji. Sin Žige i Josefine rođ. Loewy. Otac mu se u Bjelovar doselio iz Slatine, a majka iz Beča. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Bjelovaru, a pravo studirao u Zagrebu, Beču i Parizu. Doktorirao je temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1927. U Odvjetnički imenik upisan je 1933. s uredom u Bjelovaru. Od 1936. bio je član KPJ te je branio komuniste pred Sudom za zaštitu države. Također je bio aktivan u bjelovarskoj cionističkoj organizaciji. Po uspostavi NDH, u srpnju 1941, uhićen je i odveden u logor Danica kraj Koprivnice te brisan iz Odvjetničkoga imenika. U rujnu 1941. pušten je iz logora te je sa suprugom Danicom rođ. Ogrizović otišao u Crikvenicu. Ondje su se u srpnju 1943. priključili partizanima. Bio je vijećnik ZAVNOH. U veljači 1944. u dolini Gacke zarobili su ga Čerkezi te je odveden u zatvor u Graz. Nekoliko mjeseci potom zamijenjen je za visokog esesovskog oficira. Kraj rata dočekao je u Šibeniku. Nakon rata živio je u Zagrebu, gdje je bio član Komisije za istraživanje ratnih zločina (među ostalima ispitivao je i njem. veleposlanika Siegfrieda Kaschea). Potom je do umirovljenja bio zamjenik javnoga tužitelja SRH. Bio je i dugogodišnji potpredsjednik ŽOZ. Nositelj je Partizanske spomenice 1941.

IZV.: Podaci o ulazniku Lj. Wagner-Galić.

LIT.: Židov, 16(1932) 22. – Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 5(1933) 2; 9(1937) 1. – (Nekrolog). Večernji list, 18(1976), 3. VI. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

POLLAK, Milan, poduzetnik (Zagreb, 1883 – logor Jasenovac, 1944). Sin Vilimov. Bio je vlasnik poduzeća »Pollak-Albert-Bornstein« i »Pollak & Bornstein«. Po uspostavi NDH deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Milan, pravnik (Slavonski Brod, ? – ?logor, 1941). Nakon završenoga studija prava, bio je odvjetnik u Slavonskom Brodu. Po uspostavi NDH sa suprugom Alicom rođ. Kuhn i kćeri Jericom odveden je u neki od njem. logora, gdje je stradao.

LIT.: E. Bier: Memories. Tuscon 1983.

POLLAK, Olga (Polna), pjevačica (Varaždin, 9. IV. 1869 – Hannover, Njemačka, 12. IX. 1936). Kći vojnoga dobavljača Ignaca (Vatroslava) i Rozine rođ. Weiler, sestra Hermine i Oskara. Obitelj je imala kuću na Kapucinskom trgu u Varaždinu; majku je izgubila u ranom djetinjstvu. U Varaždinu je završila osnovnu i višu djevojačku školu, a glasovir i pjevanje učila je u Glazbenoj školi kod Richarda Stöhra. Već se tada istakla u nastupima u rodnom gradu. God. 1889. odlazi na daljnju glazb. izobrazbu u Beč kod Selme Nicklass-Kempner. Akademiju je apsolvirala 1890. pod prezimenom Pollak, koje je potom, najvjerojatnije na inicijativu svojeg agenta Pollinija, promijenila u Polna. Po završetku studija s operom u Leipzigu potpisuje trogodišnji ugovor, koji samoinicijativno prekida i odlazi u Hamburg, gdje uspješno nastupa do izbijanja kolere sred. 1892, kad ponovo prekida ugovor, zbog čega niz godina nije bila u mogućnosti dobiti stalni angažman. Sa skladateljem Adalberom von Goldschmidtom i S. Nicklass-Kempner kreće na koncertnu turneju po Njemačkoj, Švedskoj i Norveškoj. Iako dobiva angažman u Hannoveru, prekida ga zbog udaje za tamošnjega gradonačelnika Heinricha Tramma, s kojim je imala dva sina. Ne želeći naškoditi njegovoj polit. karijeri, skrivaju njezino žid. podrijetlo, za koje su sinovi saznali tek kao studenti zaneseni nacističkom idejom. Iako je do udaje često dolazila u Varaždin, poslije je obitelji samo slala novčanu pomoć, a otac ju je 1905. posjetio u Hannoveru (tri god. potom je umro). God. 1931. sa sinom Heinrichom odlučila je posjetiti domovinu, no zbog prometne nesreće kraj Graza stigla je do Zagreba, gdje je na liječenju provela mjesec dana. Nakon što joj je iduće god. preminuo suprug, nastavila je živjeti u vili obitelji Hindenburg.

IZV.: Matica rođenih ŽO Varaždin 1869. – Podaci o ulaznici I. Tramm.

LIT.: Varaždinski viestnik, 8(1897) 13. – K. Filić: Glazbeni život Varaždina. Varaždin 1972. – M. Lončarić: Olga Pollak-Polna. U: Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu (katalog izložbe). Varaždin 2003.

POLLAK, Otto (Oton), pravnik i žid. aktivist (Zagreb, 21. I. 1899 – ?). Sa suprugom Rifkom rođ. Musafia imao je kćer Dinu (?Zagreb, 1938). Doktorirao je temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1923. Ovlaštenje za obavljanje odvjetničkoga zvanja dobio je 1927. od Ministarstva pravosuđa, a od 1928. imao je odvjetnički ured u Gundulićevoj ul. u Zagrebu. Bio je član Udruženja općih cionista u Jugoslaviji, osn. 1935. Nakon uspostave NDH uhićen je poč. lipnja 1941. u skupini zagrebačkih odvjetnika i zatočen u Kerestincu, no pušten je već 6. VI. 1941. Prijavio je imovinu. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1986. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.