Kategorija: K

KOHN, Dragutin, stomatolog (?, 1905 – logor Jasenovac, 1941. ili 1942). God. 1934. preuzeo je u Varaždinu stomatološku ordinaciju → Ede Spitzera. Po uspostavi NDH, odveden je s ostalim varaždinskim Židovima u logor Jasenovac, gdje je stradao.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Đuka, inženjer (Sikirevci, 16. X. 1896 – ?logor Jasenovac, 1944). Sin Jakobov. U braku s Adrijenom rođ. Klein imao je kćeri Aju i sina Asu. Kao tehnički stručnjak za papir u međuratnom je razdoblju radio u poduzeću »Centropapir«. Po uspostavi NDH, Zagrebačka dionička tvornica papira, koja je preuzela »Centropapir« u likvidaciji, 2. VII. 1941. tražila je da ga se ostavi na radnom mjestu kao neophodno potrebnoga stručnjaka. Čini se da je cijela obitelj stradala u logoru u Jasenovac.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27598.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Elvira (Bernarda), fotografkinja (Rijeka, 30. V. 1914 – Zagreb, 9. VIII. 2003). Kći Bernarda i Gizele rođ. Klein. Nakon što joj je otac poginuo u I. svj. ratu s obitelji se vratila djedu i baki u Vinkovce. Ondje je završila nižu gimnaziju i dvogodišnji fotografski zanat (1929–31). God. 1932. preselila se s majkom u Dubrovnik i zaposlila kao fotoreporterka u fotostudiju »Jadran« Mihe Ercegovića, gdje je 1936. položila majstorski ispit. Po uspostavi NDH, krajem 1942, internirana je u Kupare, a od srpnja 1943. u Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, pridružila se partizanima te djelovala kao fotografkinja Propagandnoga odjela ZAVNOH u Otočcu i Agitpropu CK KPH i Glavnoga štaba Hrvatske i surađujući u Vjesniku, kao prva ratna fotoreporterka, i Naprijedu. Od 1945. do umirovljenja 1964. vodi Foto-odjel Doma JNA u Zagrebu i surađuje u listu Za domovinu. U 1930-ima snima događaje u Dubrovniku i okolici, među ostalim, 1936. za album skupštine HSS (Iz ptičje perspektive, Konavoke, Ulazak povorke na Stradun), 1943. logor (Logorske nastambe), 1944. seriju fotografija III. zasjedanja ZAVNOH i kongresa kulturnih radnika u Topuskome, djece i ranjenika (Topusko, Dječji zbor, Slijepi harmonikaš Diklić, Prijevoz ranjenika na Petrovoj gori), a 1945. otvorenje hrv. gimnazije u Zadru, zasjedanje Narodne vlade Hrvatske u Splitu (Vladimir Nazor), skup na Trgu bana Jelačića u Zagrebu te Cvijeće za mir. U njezinu ratnom opusu ističe se fotografija izbjegle žene s djecom A kuda sada? (Topusko 1944), potresno svjedočanstvo patnje i beznađa. Izlagala samostalno 1997. u Zagrebu, gdje su joj fotografije izlagane i posmrtno na izložbama Pozitiv/Negativ II. svjetski rat (2005) i Žene fotografi (2007). Sjećanja su joj objavljena u Zborniku sjećanja. Vjesnik 1940–1990 (Zagreb 1990), a djela joj se nalaze u Hrvatskom povijesnom muzeju i MUO. Dobitnica je Medalje za hrabrost i Ordena zasluga za narod III. reda.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – V. Kovač: Fotografije Elvire Kohn. Ha-kol, 1997, 49/50. – R. S. Ivanuš: Elvira Kohn. Fotografije, retrospektiva. Zagreb 1997. – P. Požar: Kohn, Elvira. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001. – T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002. – B. Blasin i I. Marković: Ženski vodič kroz Zagreb / Zagreb women’s guide. Zagreb 2006. – B. Hlevnjak i R. S. Ivanuš: Hrvatska antiratna fotografija. Prvi svjetski, Drugi svjetski i Domovinski rat. Zagreb 2008. – D. Grgec: Kohn, Bernarda, Elvira. Vjesnikov leksikon 1940–1990. Zagreb 2009. – V. Flego: Kohn, Elvira. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009. – http://www.centropa.org/index.php?nID=30&bioID=177, pristupljeno 22. VII. 2011.

KOHN, Ernest, trgovac (Vinkovci, 9. X. 1912 – Zagreb, ?1943). Sin Josipov. Zavičajnost stekao u Vinkovcima. U međuratnom razdoblju imao je trgovinu prerađenom kožom i priborom za kožarsku struku s poslovnicom na Jelačićevu trgu u Zagrebu i prometom od približno 7 milijuna din. 1940. Po uspostavi NDH bio je primoran prijaviti imovinu, a 2. VIII. 1941. izdan je nalog za njegovo uhićenje »zajedno sa obiteljskim pripadnicima« i odvođenje u Zagrebački zbor. Čini se da je ubijen u zatvoru na zagrebačkoj Novoj Vesi.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27982.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Ernestina (rođ. Braun), kućevlasnica (Podhradie, Slovačka ili Erdevik, 27. II. 1877 – logor Jasenovac, ?1942). Odrasla je u Erdeviku, potom se preselila u Novu Gradišku, gdje se udala za Josipa, generalnoga direktora poduzeća »Slaveks« za šumsku industriju. Od 1923. stalno se nastanila u Zagrebu u Gundulićevoj ul., a potom u Smičiklasovoj ul. Po uspostavi NDH u prijavi imovine navela je 1605 dionica »Slaveksa« i veći broj dionica Društva za eksploataciju drva u Zagrebu, vlasništvo nad stambenom kućom u Smičiklasovoj ul. te da je sve dragocjenosti predala Odboru za podavanja od strane Židova za potrebe države. God. 1942. odvedena je u logor Jasenovac, gdje je stradala. Sudbina kćeri Clare nije poznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681.

LIT.: http://webcache.googleusercontent.com/search?q =cache:1M87arumdv8J:www.crt-ii.org/_awards/_apdfs/Kohn_Ernestine.pdf+Kohn%2Bborn%2BCroatia&hl=hr&ie=UTF-8&inlang=pl, pristupljeno 28. III. 2011.

KOHN, Eugen Jenö, gospodarstvenik (Veliki Bastaji, 1892 – Jadovno ili logor Slana na Pagu, 1941). Jedno je vrijeme živio u Sisku. U međuratnom razdoblju bio je dioničar i ravnatelj Pogodovnoga poduzeća »Trgopromet« d. d. za promet poljoprivrednim proizvodima s mjesečnom plaćom 7000 din. God. 1940. otkrio je pronevjeru u poduzeću izvjesnog Ivana Vrkljana u iznosu 1 400 000 din. Nastojao je mirnim putem riješiti spor tražeći povrat novca, na što mu je Vrkljan zaprijetio »Pavelićevim dolaskom, koji će se potom s njim obračunat«. Po uspostavi NDH, 28. V. 1941, pripadnici ustaškoga pokreta M. Vrkljan i F. Duić navodno su ga odveli u Gospić, gdje mu se izgubio svaki trag. Vjerojatno je ubrzo ubijen u Jadovnu ili logoru Slana na Pagu. U lipnju 1941. → Ž. Endrenyi je podnio vlastima NDH prijavu o njegovoj imovini u kojoj je naveo i podatak o uhićenju i odvođenju. Istodobno je I. Vrkljan postao djelatnik ustaškoga redarstva i ustaški satnik.

IZV.: HDA, ZKRZ GUZ, br. 306, kut. 15, 3764–3766, 3770–3771. – HDA, ZKRZ, ZH. br. 2755, 8501, 12267, 42526. – HDA, Dosje SDS br. 316982, 319034, 319711. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – JIM, Zapisnik XXVII. sjednice Izvršnog odbora SVJOJ od 20. IV. 1938, 52.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Feliks (Srećko), pravnik (Osijek, 26. X. 1880 – Osijek, 27. V. 1937). Sin posjednika i trgovca Marka i Pavke rođ. Lang, brat Huga i Dragutina (Karla) Kolara, koji su promijenili obiteljsko prezime. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu temeljem rigoroza 1906, a odvjetnikom je imenovan 1908. Odvjetničke urede imao je u Brčkom, Virovitici i u Zagrebu. Dana 15. III. 1930. odrekao se odvjetništva i prešao u privatnu službu te bio brisan iz Advokatskoga imenika. God. 1937. kao tajnik Saveza trgovačkih udruženja u Osijeku, sastavio je i u nastavcima objavio Trgovački i pravni leksikon. Kao prislušnik Kraljevskoga sudbenoga stola u Osijeku, na Prvom kongresu cionista 6–7. VIII. 1904. održao je govor (u cijelosti tiskan u Narodnoj obrani, 1904, 181) u kojemu je osudio cionistički pokret, zaključivši da se žid. problem može riješiti samo asimilacijom te da svi trebaju prijeći na katoličanstvo.

DJELA: Trgovački i pravni leksikon. Osijek 1937.

IZV.: Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 4(1930) 1; br. 3. – Iz Jugoslavije – Osijek. Židov, 21(1937) 23. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – Ha-kol, 2004, 84. – Lj. Dobrovšak: Prvi cionistički kongres u Osijeku 1904. godine. Časopis za suvremenu povijest, 37(2005) 2.

KOHN, Herma (rođ. Kraus), trgovkinja (? – ?). Supruga Vilimova, majka Slavice (?Osijek, 1921) i Dragana (?Osijek, 1924). U međuratnom razdoblju bila je vlasnica trgovine cipelama ručne izrade »Elegant« u Kapucinskoj ul. u Osijeku.

KOHN, Hugo, javni djelatnik (Čepin, 13. VII. 1912 – Zagreb, 17. ili 22. VII. 1941). Sin trgovca Izidora i Hilde rođ. Kraus. Od 1936. bio je u građanskom braku s Elenom rođ. Misoni. Od 1933. nastanjen je u Varaždinu i zaposlen u Tvornici svile kao radnik, potom od 1940. u Tivaru kao trg. putnik. Kao istaknuti član KPJ, obnašao je značajne funkcije u varaždinskoj partijskoj organizaciji; od 1935. bio je sekretar Mjesnoga komiteta KP, od 1937. organizacijski sekretar Okružnoga komiteta KPH Varaždin–Čakovec, a od 1940. sekretar Gradskoga komiteta KPH Varaždin. U njegovu je stanu osnovan Okružni komitet KPH. Materijalno je potpomagao partijsku organizaciju u Varaždinu te se isticao u tamošnjim sportskim klubovima »Slavija« i »Sloboda«. Bio je i važan aktivist u sindikalnom pokretu, djelovao je u sindikatima URSSJ i radničkom društvu »Sloboda«, a u svilani je izabran za povjerenika za namještenike. U lipnju 1938. u Njivicama na Krku susreo je Josipa Broza Tita, kojeg je otprije poznavao te ga upozorio da ga prati policija, zahvaljujući čemu je Tito izbjegao uhićenje. Zbog sudjelovanja u radničkim demonstracijama u siječnju 1941. u Varaždinu, u znak protesta zbog raspuštanja URSSJ i »Slobode«, bio je uhićen i osuđen na pet godina izgona iz Varaždina. Sklonio se u Zagreb, gdje su mu živjele majka i sestra. Kao sekretar Mjesnoga komiteta KPH za Varaždin i Okružnoga komiteta KPH Varaždin sudjelovao je 1940. na konferencijama KPH u zagrebačkoj Dubravi, potom na V. zemaljskoj konferenciji KPJ, također u Dubravi, a u travnju 1941. na sastancima članova najvišega partijskog rukovodstva Jugoslavije na kojima su bile utvrđene smjernice za organiziranje početka oružanog ustanka. Uhićen je 7. V. 1941. te zatočen u logor Kerestinec, gdje je sudjelovao u proboju zatvorenika 14. VII. ali su ga policijske vlasti uhvatile, prebacile u zatvor u Zagrebu i potom strijeljale na Dotrščini. – Brat Ljudevit, službenik (Čepin, 1918 – Zagreb, VII. 1941). U međuratnom razdoblju bio je službenik u Varaždinu i član KPH. Po uspostavi NDH bio je uhićen 7. V. 1941. i interniran u logor Kerestinec. Sudjelovao je proboju zatvorenika 14. VII. te bio uhvaćen u blizini logora. Strijeljan je, zajedno s bratom, na Dotršćini između 17. i 22. VII. 1941. Supruga Elena ubijena je u logoru Jasenovac, a u Holokaustu je stradala i majka Hilda.

LIT.: Narodno jedinstvo, 24(1941) 172. – Varaždinske vijesti, 31(1975) 1573. – I. Šibl: Zagreb tisuću devetsto četrdeset prve. Zagreb 1967. – P. Strčić: Josip Broz Tito na otoku Krku između dva svjetska rata. Krčki zbornik, 1972, 5. – A. Golob: Zaslužni Varaždinci. Varaždin 1982. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – N. Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec. Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

KOHN, Izidor, rabin (? – ?). Službovao je kao varaždinski rabin od 12. X. 1918. do 1922. Prilikom ustoličenja pozdravio ga je i uveo u hram tadašnji predsj. ŽO u Varaždinu → H. Blau. Bio je cionist.

LIT.: Židov, 2(1918) 21.