KADELBURG, Lavoslav (Laci), pravnik i žid. aktivist (Vinkovci, 26. VIII. 1910 – Beograd, 12. XII. 1994). Sin → Tobijasa i Jolan rođ. Ernst. Nakon završene Državne klasične gimnazije u Vinkovcima 1929, doktorirao je 1935. pravo u Zagrebu. Djelovao je kao odvjetnički i sudski vježbenik u Vršcu (1935–41). Za Travanjskoga rata, kao rezervnoga kapetana jugoslav. vojske, zarobili su ga Nijemci (11. IV. 1941) te je najdulje boravio u logoru Osnabrück u Njemačkoj kao povjerenik barake (1942–45), odakle je bio oslobođen 5. V. 1945. Nakon II. svj. rata bio je član Odbora za povratak u domovinu, sekretar kotarskoga NOO Vršac (1945), sudac Okružnoga suda u Pančevu (1945–46), zamjenik javnoga tužioca AP Vojvodine (1946–47), zamjenik javnoga tužioca NR Srbije (1947–49), pomoćnik ministra za uvoz i izvoz (1949–50), sudac Vrhovnoga suda Srbije (1950–57), pomoćnik Saveznoga sekretara za opću upravu i budžet (1957–65), direktor Saveznoga zavoda za javnu upravu (1959–65), pomoćnik generalnoga direktora Saveznoga zavoda za socijalno osiguranje (1965–66), član Zakonodavno-pravne komisije Skupštine Srbije (1962–69) i arbitar Savezne državne arbitraže u međunarodnim sporovima. – Bio je aktivan u žid. omladinskim organizacijama kao predsj. Židovskoga omladinskog udruženja »Herut« u Vinkovcima (1925–29), član Radnoga odbora Saveza žid. omladinskih udruženja (1928–29, 1931–32), predsj. Židovskoga akademskoga potpornoga društva u Zagrebu (1930–32) i član Upravnog odbora Žid. akademskog udruženja »Judeja« (1931–32). Također je djelovao kao predsj. Mesne cionističke organizacije u Vršcu (1936–39) i Autonomnoga odbora za pomoć SJOJ (1945–52) te kao član Izvršnoga odbora (1945–69), potpredsjednik (1950–65), predsjednik (1965–91) i počasni predsjednik (1991–94) SJOJ. Bio je član Svjetske i Europske egzekutive Svjetskoga židovskoga kongresa (1964–68), potpredsj. Europskoga židovskog kongresa i potpredsj. uprave Europskoga savjeta za židovske općinske službe (1964–69) i Memorijalne fondacije za žid. kulturu. Do smrti je bio član predsjedništva Svjetskoga židovskoga kongresa. U vrijeme prekida diplomatskih odnosa Jugoslavije s Izraelom zbog tzv. šestodnevnoga rata 1967, unatoč polit. pritiscima odbio je kao predsj. Saveza jevrejskih opština Jugoslavije izdati priopćenje u kojemu se osuđuje službena politika Izraela. Kao vrhunski pravnik i judaist objavio je mnogobrojne priloge u različitim žid. publikacijama, a kao osnovno načelo isticao je humanizam. Od 1970. do 1990. objavio je više od stotinu priloga u Jevrejskom pregledu i Jevrejskom almanahu SJOJ. Jedna šuma i gaj u Izraelu nazvani su po njemu, a upisan je i u Zlatnu knjigu Keren Kajemeta. U Holokaustu su mu stradali roditelji i sestra te prva supruga Magda rođ. Balog u logoru na beogradskom Sajmištu u proljeće 1942. Iz drugoga braka sa Sofijom rođ. Matejić ima sina Zorana, matematičara i profesora Matematičkoga fakulteta u Beogradu, te kćer Smiljanu.
LIT.: A. Vajs: Pedeseti rođendan d–ra. Lavoslava Kadelburga. Jevrejski pregled, 11(1960) 8/9. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – D. Volner: (Nekrolog). Bilten ŽOZ, 1994, 37. – T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002. – M. Radovanović: Kadelburg, Lavoslav. Znameniti Jevreji Srbije. Biografski leksikon. Beograd 2011. – http://elmundosefarad.wikidot.com/kadelburg-lavoslav, pristupljeno 22. VII. 2011.