DEUTSCH, Julio, arhitekt (Kopřivá, Češka, 29. IX. 1859 – Zagreb, 7. VI. 1922). Studij arhitekture završio je 1882. na Visokoj tehničkoj školi u Beču. Usavršavao se u Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj, a najduže kod arhitekta Camillea Lefèvrea u Parizu i potom radio u atelijeru Alfreda Aldrophea (Mauzolej M. Thiers, sinagoga u Versaillesu). U mladosti je pisao članke iz povijesti arhitekture (o sinagogama u Kölnu i u Pragu) u stručnom časopisu Förster’sche Bauzeitung. God 1888. dolazi u Zagreb, gdje je isprva radio u atelijeru Kune Waidmanna, a 1889. sa zagrebačkim arhitektom → L. Hönigsbergom osnovao arhitektonsku i građevinsku tvrtku »Hönigsberg i Deutsch, arhitekti i graditelji«, koju je pod tim nazivom nastavio voditi i nakon Hönigsbergove smrti (1911), surađujući s nizom istaknutih arhitekata poput Vjekoslava Bastla i → O. Goldscheidera te graditelja Ivana Štefana. Atelijer »Hönigsberg i Deutsch« realizirao je niz reprezentativnih zgrada u središtu Zagreba, na tzv. Zelenoj potkovi, poglavito u stilovima historicizma, među ostalima palaču Schlesinger (1891–92, od 1907. hotel »Palace«) i kuću Priester (1892–93) na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, kuću Vlahe Bukovca na Trgu kralja Tomislava (1896–97) te Starčevićev dom (1894–95) na istoimenom trgu. Razvili su tip stambene palače, a kao novinu unijeli kupolu (osobito za naglašavanje uglova) i započeli podizanje vila u zelenilu (ljetnikovci na Tuškancu). Projektirali su i izgradili fotografski atelijer »Mosinger & Breyer« u Ilici (1894) te velike industrijske objekte (tvornica papira na Zavrtnici, 1894–95; novi zagrebački paromlin, 1907). Podignuli su i sinagoge u Križevcima (1895, pregrađena 1956) i Slavonskom Brodu (1896, srušena krajem II. svj. rata) te izradili projekt rekonstrukcije zagrebačke sinagoge (1901–04), kao i zgrade bivše Županije i financijskog ravnateljstva u Požegi te tzv. kušaonicu na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. Preko njihova projektnog biroa bečka secesija prodrla je vrlo rano u Zagreb. Projekte su izlagali u Zagrebu na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi (1891), na izložbi Celestina Mate Medovića, Otona Ivekovića i drugova (1901), na izložbi Hrvatskoga društva umjetnosti (1913), na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896) i na IV. jugoslovenskoj umetničkoj izložbi u Beogradu (1912), a svoje su radove objavljivali u stručnim časopisima Wiener Bauindustrie Zeitung i Der Architekt (1900, 1904) te u albumima fotografija Album Agramer Neubauten, entworfen und ausgeführt von Hönigsberg & Deutsch, Architekten u. k.u.k. Hofbaumeister (1896/97) i Neue Folge (1907). Bio je kraljevski građevni savjetnik, član predsjedništva zagrebačke ŽO 1912. te jedan od najvećih prinosnika poreza 1915. Nakon njegove smrti, sin → Pavao i arhitekt Aleksandar Freudenreich preuzeli su vođenje atelijera pod imenom »Freudenreich i Deutsch«. – Sin Emanuel (Duić; Mandi, Manojlo), arhitekt (Zagreb, 28. VII. 1901 – Zagreb, 26. V. 1982). U međuratnom razdoblju bio je arhitekt u Zagrebu i član Zagrebačke inženjerske komore. U srpnju 1941. zaveden je u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka. Njegova supruga Zlata rođ. Gross, katolkinja, u njegovo je ime 24. VI. 1941. podnijela prijavu imetka u kojoj je navela da se on nalazi u njem. zarobljeništvu. Nakon II. svj. rata živio je i radio u Zagrebu.
IZV.: HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. – ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: Židovska smotra, 7(1912) 6. – Medjunarodna fotografska izložba. Zagreb 1913. – I. Kršnjavi: Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti u moje doba. Hrvatsko kolo, 1(1905). – L. Dobronić: Zagrebački arhitekti Hönigsberg i Deutsch. Zagreb 1965. – Ista: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Zagreb 1983. – Ista: Deutsch, Julio. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – A. Laszlo i Z. Jurić: Hoenigsberg i Deutsch. Novi Omanut, 1(1993) 1. – L. Dobronić: Hönigsberg i Deutsch. Enciklopedija likovne umjetnosti, 2. Zagreb 1995. – S. Knežević: Zagrebačka zelena potkova. Zagreb 1996. – Historicizam u Hrvatskoj (katalog izložbe). Zagreb 2000. – Z. Karač: Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma. Zagreb 2000. – Hönigsberg i Deutsch. Hrvatska enciklopedija, 4. Zagreb 2002. – A. Laslo: Lica moderniteta 1898.–1918. Zagrebačka arhitektura secesijske epohe. U: Secesija u Hrvatskoj (katalog izložbe). Zagreb 2003. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.