VAJS, Albert (Weiss), pravnik i žid. aktivist (Zemun, Srbija, 3. X. 1905 – Beograd, 4. IV. 1964). Sin Hermana, trgovca žitom i predsjednika zemunske ŽO, i Mari rođ. Rot. Osnovnu školu završio je u Zemunu, gimnaziju u Novom Sadu, a filozofiju i komercijalne znanosti studirao je u Berlinu i Parizu. Doktorirao je temeljem rigoroza na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1929. Te je godine, kao jedan od najboljih studenata na Sveučilištu u Zagrebu, dobio Svetosavsku nagradu. Radio je kao odvjetnički pripravnik u Novom Bečeju i Zrenjaninu, a tijekom 1930-ih kao odvjetnik u Beogradu. Kao pripravnik 1932. je branio studente optužene za komunističku djelatnost pred Sudom za zaštitu države u Beogradu. Za Travanjskoga rata bio je mobiliziran u jugoslav. vojsku kao oficir, zarobljen te je II. svj. rat proveo u njem. logorima za ratne zarobljenike (Offenburg, Nürnberg, Osnabrück, Strasbourg i Barkenbrugge). U Osnabrücku je bio tajnik logorskoga antifašističkog odbora, uređivao je ilegalni list Tridesetsedmica i održao veći broj predavanja, a u logoru Barkenbrigge uređivao je list 12. čas. U Holokaustu je izgubio majku, sestru i sina. God. 1945–48. radio je u Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Bio je voditelj operativnih, stručnih i istraživačkih poslova te sudjelovao u pripremi i obradi jugoslav. optužnoga i dokaznoga materijala u Nürnberškom procesu i drugim procesima protiv ratnih zločinaca u državi i inozemstvu. Kao član jugoslav. izaslanstva na suđenju nacističkim ratnim zločincima u Nürnbergu 1946. boravio je gotovo godinu dana u Njemačkoj. Afirmirao se kao stručnjak za novo međunarodno kazneno pravo, posebno iz oblasti genocida. Njegovom zaslugom SJOJ je 1952. izdao »crnu knjigu« o zločinima fašističkih okupatora i njihovih pomagača protiv Židova u Jugoslaviji. God. 1955. bio je stručni suradnik Jugoslavenskog veleposlanstva u Washingtonu u procesu za izručenje Andrije Artukovića. Sudjelovao je u pripremi materijala za suđenje Adolfu Eichmannu, kojeg je saslušao u tijeku sudskoga postupka. Od 1947. do smrti predavao je opću povijest države i prava i povijest civilizacije na Pravnom fakultetu u Beogradu, gdje je bio docent od 1953, izvanredni profesor od 1955, a status redovitoga profesora stekao je 1961. God. 1948–52. bio je voditelj Sekcije za međunarodno pravo na Institutu za međunarodnu politiku. Predavao je međunarodno pravo na Višoj školi Ministarstva unutarnjih poslova FNRJ 1950–53. i na Višoj upravnoj školi za unutarnje poslove 1957/58. Od 1960. bio je stalni honorarni nastavnik na Visokoj školi političkih nauka u Beogradu te viši znanstveni suradnik na Institutu društvenih nauka. Gostovao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1956/57. Bio je jedan od osnivača Instituta za pravnu istoriju na Pravnom fakultetu u Beogradu. Sudjelovao je u izradi nacrta zakona za izradu Krivičnoga zakonika 1951. – Od omladinskih dana aktivan je u žid. zajednici. Kao zagrebački student istaknut u zagrebačkom Židovskom akademskom društvu »Judeja« i Židovskom akademskom potpornom društvu (tzv. menza), čiji je bio predsj. 1927–28, te u Savezu židovskih omladinskih udruženja. Od 1938. bio je potpredsj. Jevrejske akademske opštine u Beogradu, a ubrzo je postao član Izvršnoga odbora SJOJ i Saveza cionista Jugoslavije. God. 1945–48. bio je poslovodni potpredsjednik SJOJ, a od 1948. do smrti predsj. U Hanoaru i Gideonu objavljivao je pjesme i polit. članke. Osobito se zauzimao za jedinstvo u cionističkom pokretu, a njegovo ime povezano je i s organizacijom velike poslijeratne alije Židova iz Jugoslavije 1948. i idućih nekoliko godina kad se nekoliko tisuća Židova iselilo u Izrael.
DJELA: La Répartition des dommages causés par une guerre criminelle. Bruxelles 1947. – Pregled međunarodnih ugovora i drugih akata od međunarodno-pravnog značaja za Srbiju od 1800–1918. Beograd 1953. – Razvitak civilizacije. Beograd 1965. – Opšta istorija države i prava (suautor Lj. Kandić). Beograd 1967.
LIT.: Zbornik radova iz pravne istorije posvećen Albertu Vajsu. Beograd 1966. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – I. Golstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – A. Rafailović: Vajs, Albert. Znameniti Jevreji Srbije. Biografski leksikon. Beograd 2011.