GUTMANN, Salamon (Simon Heinrich), trgovac i gospodarstvenik (Gelse, Mađarska, 1806 – ?, 1902). Poslovnu karijeru započeo je kao skladištar kod imućna trgovca plodinama Lazara Stroszera u Nagykanizsi, a oženivši se njegovom kćeri Anom rođ. Strasser postao je 1832. nasljednik, a 1836. utemeljitelj obiteljskoga poduzeća »S. H. Gutmann« d. d. God. 1849. stekao je naklonost bečkoga dvora jer je sam upisao 2000 forinti državnoga zajma, od 10 000 forinti koliko je bilo predviđeno za Nagykanizsu. Nakon toga poslovi obiteljske tvrtke sve više su napredovali. Dana 26. XII. 1869. dekretom cara Franje Josipa I. postao je mađ. plemić s naslovom »Gutmann de Gelse«, prema mjestu u Mađarskoj, gdje je obitelj imala oveći posjed. Nakon što je 1878. na izložbi u Parizu izložio bačvu od 1000 hl, dobio je Viteški križ Legije časti. Imao je devetero djece, a veću ulogu u razvoju pogona Belišća i tamošnje industrije imali su njegovi sinovi → Edmund, Vilim, Lazar i → Aladar, koji su bili odgajani u poslovnom duhu, kako bi bili sposobni nastaviti obiteljski posao. Obitelj je svoje bogatstvo, osim na predanom radu, temeljila na poslovnim i ženidbenim vezama, ali je dio kapitala uvijek investirala u nove pogone i modernizaciju tako da je predstavljala moderno plemstvo, koje je svoje titule može zahvaliti ponajprije industrijalizaciji. Upravo zato ih je car Franjo Josip I. 1904. odlikovo titulom baruna te su dobivali i drugi pridjevak »de Belišće«. Kupnjom 41 000 jutara šume od obitelji Prandau u Valpovu obitelj je proširila svoje poslovanje u Hrvatskoj i na području Belišća 1884. podignula pilanu s osam gatera, 1889. tvornicu bačava i tanina, 1900. osnovala pogon suhe destilacije drva, 1902. tvornicu parketa, 1906. kamenolom kraj Slavonske Orahovice i 1910. ribnjak Grudnjak kraj Zdenaca. God. 1900. imala je 60 910 jutara šume i zemlje i razvila je drvoprerađivačku industriju. Radničko naselje poduzeća bilo je izgrađeno s radničkim domom 1892, činovničkim domom 1895, osnovnom školom 1896. te knjižnicom, sportskim igralištima, kinom i aeroklubom o. 1924. Radi eksploatacije drva u ist. Slavoniji izgradili su mrežu uskotračnih željezničkih pruga 1909. i njezina je Slavonsko-podravska željeznica d. d. (tzv. Gutmanova željeznica), služeći i putničkom prometu (do 1945), nadoknađivala pomanjkanje državnih pruga. Svoje proizvode, osobito bačvarske dužice i drvo za brodogradnju od slavonskoga hrasta lužnjaka, tvrtka je izvozila i u prekooceanske zemlje. – Sin Lazar (Ladislav, Lacika), gospodarstvenik (Nagykanizsa, Mađarska, 1855 – Beč, 1933). Po završetku Trgovačke akademije u Beču bio je jedan od osnivača poduzeća u Belišću, a također je bio zaslužan za osnivanje općine Belišće 1925. – Sin Vilim, gospodarstvenik (Nagykanizsa, Mađarska, 1847 – Budimpešta, 1921). S ocem je vodio obiteljske poslove do kraja XIX. st. kad se preselio u Budimpeštu, gdje se bavio bankarstvom. Brakom s Rozom, nećakinjom Izidora Krausza, koji je bio među tadašnjim najbogatijim žid. kapitalistima, učvrstio je vlastiti položaj i bogatstvo. Imao je tri kćeri i sina, koji su živjeli na relaciji Slavonija–Nagykanizsa–Beč–Budimpešta.
IZV.: DAOS, S. H. Gutmann d.d., kut. 1, omot 13, Izjave o vlasništvu dionica. – DAOS, S. H. Gutmann d.d., kut. 1, omot 3, Ugovor s vlastelinstvom Valpovo 1884.
LIT.: J. Hekenberger: Povijesni osvrt na postanak i razvoj industrijskog središta u Belišću. Vjesnik drvno-industrijskog poduzeća Belišće, 1(1954) 3. – D. Jović: Štrajk pružnih radnika firme S. H. Gutmann (1937–1938). Zbornik Historijskog instituta Slavonije i Baranje, 2(1964). – D. Feletar: Štrajkovi u Međimurju između dva rata. Čakovec 1975. – J. Hekenberger: Izgradnja naselja i poslovnih zgrada. Godišnjak Muzeja u Belišću, 1(1976). – M. Kolar-Dimitrijević: Drvno-industrijsko poduzeće S. H. Gutmann u Belišću i njegovo radništvo do 1941. godine. Zbornik Historijskog instituta Slavonije i Baranje, 17(1980). – Zbornik radova »Kombinat Belišće« kao činilac privrednog razvoja. Osijek 1980. – Z. Frajtag: Porodično stablo obitelji Gutmann. Godišnjak Muzeja u Belišću, 6(1982); 9(1985). – Mira Kolar-Dimitrijević: Gutmann. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – Z. Frajtag: Obnova palače Gutmann u Belišću. Valpovački godišnjak, 12(2007) 23/27. – Z. Lacković: Gutmanovi iz Belišća. Novi Omanut, 14(2006) 79. – H. Volner: Poduzeće »S. H. Gutmann d. d.« u vrijeme velike gospodarske krize (1929.–1934.). Scrinia Slavonica, 7(2007).