GUTMANN, Aladar (Alfred), gospodarstvenik i strojarski inženjer (Nagykanizsa, Mađarska, 1857 – Beč, 1921). Najmlađi sin → Salamonov. Član je poznate obitelji industrijalaca, osnivača tvrtke »S. H. Gutmann« d. d. iz Belišća. Obitelj je dobila plemstvo 1869. nakon davanja velikoga doprinosa za državni zajam. Osnutkom pogona Belišća 1884. obitelj je utjecala na razvoj i napredak slavonske drvne proizvodnje. – A. se brinuo za modernizaciju pogona u Belišću te za izgradnju i održavanje tzv. Gutmannove željeznice. Kako ono ne bi bilo nacionalizirano u Kraljevini SHS, sjedište poduzeća je potkraj 1918. preseljeno u Belišće, a prodajni uredi zadržani su u Mađarskoj i Beču. Za svjetske gospodarske krize poduzeće je nazadovalo zbog prodora jeftina rus. drva na tržište, što je uzrokovalo pad radničkih nadnica, slabije socijalno djelovanje i susljedne štrajkove. S Otilijom rođ. Polatrudin, otac je sinova Ernesta, Otta i Viktora, koji su nastavili obiteljski posao do 1941, kad je sve bilo konfiscirano. Nakon II. svj. rata poduzeće je preimenovano u »Kombinat Belišće«, a potom u »Belišće« d. d. – Sin Viktor, inženjer, gospodarstvenik i veleposjednik (Beč, 3. X. 1891 – ?Zagreb, 17. II. 1946). Bio je suvlasnik tvrtke »S. H. Gutmann« d. d. iz Belišća. Posjedovao je 1930-ih nekretnine vrijedne 1 000 000 din. Bio je jedan od optuženih za korupciju u čuvenoj aferi Našička d. d. 1935, u kojoj je nepravomoćno osuđen na godinu i četiri mjeseca zatvora, no potom je ta presuda bila poništena. Po uspostavi NDH bio je prisiljen potpisati prijenos svojih dionica na »Veleobrtno poduzeće Belišće«, ali ostao je raditi u poduzeću kao poznavatelj struke, pod strogom paskom i s prinudnim upraviteljem. Obitelj je 1943. bila zatočena u zatvoru u Savskoj cesti u Zagrebu, a rat je preživio zahvaljujući mješovitom braku. Dana 21. XI. 1945. Vojni sud Komande zagrebačkoga područja osudio ga je »kao suradnika okupatora« na smrt strijeljanjem. Razlozi za izricanje smrtne kazne nisu jasni, nagađa se da je bilo zbog imovine. Njegova supruga Lujza, sin Francis i kći Nelly preživjeli su Holokaust. Lujza se preudala i iselila u Vancouver.
LIT.: J. Hekenberger: Povijesni osvrt na postanak i razvoj industrijskog središta u Belišću. Vjesnik drvno-industrijskog poduzeća Belišće, 1(1954) 3. – D. Jović: Štrajk pružnih radnika firme S. H. Gutmann (1937–1938). Zbornik Historijskog Instituta Slavonije i Baranje, 2(1964). – D. Feletar: Štrajkovi u Međimurju između dva rata. Čakovec 1975. – J. Hekenberger: Izgradnja naselja i poslovnih zgrada. Godišnjak Muzeja u Belišću, 1(1976). – M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – M. Kolar-Dimitrijević: Drvno-industrijsko poduzeće S. H. Gutmann u Belišću i njegovo radništvo do 1941. godine. Zbornik Historijskog instituta Slavonije i Baranje, 17(1980). – Zbornik radova »Kombinat Belišće« kao činilac privrednog razvoja. Osijek 1980. – Start, 21(1989), 5. VIII. – Z. Frajtag: Porodično stablo obitelji Gutmann. Godišnjak Muzeja u Belišću, 6(1982); 9(1985). – Z. Šimončić-Bobetko: Izvlaštenje veleposjedničkih šuma u Hrvatskoj 1919–1941. Časopis za suvremenu povijest, 25(1993) 2/3. – M. Kolar-Dimitrijević: Židovi u gospodarstvu sjeverne Hrvatske 1873–1941. U: Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Hrvatskoj. Zagreb 1998. – Ista: Gutmann. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. –1946. Dokumenti. Slavonski Brod 2005. – Z. Lacković: Gutmanovi iz Belišća. Novi Omanut, 14(2006) 79. – Z. Frajtag: Obnova palače Gutmann u Belišću. Valpovački godišnjak, 12(2007). – H. Volner: Poduzeće »S. H. Gutmann d. d.« u vrijeme velike gospodarske krize (1929.–1934.). Scrinia Slavonica, 7(2007).