FUCHS-FRANIĆ, Milan

FUCHS-FRANIĆ, Milan, ugostitelj (Koprivnica, 20. VII. 1886 – ?Auschwitz, 1942. ili 1943). Sin Vilimov. Bio je upravitelj i suvlasnik restauracije »Ivo« u Jurišićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Irmom rođ. Gross preuzeo je žid. znak. Oboje su deportirani u kolovozu 1942. ili svibnju 1943. u nepoznati logor, najvjerojatnije u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 670. – KŽZ. – Popis žrtava.

FUCHS-KOHN, Gizela

FUCHS-KOHN, Gizela, žid. aktivistica (? – ?, Švicarska, ?). Bila je ravnateljica zagrebačke žid. škole nakon odlaska → M. Margela u mirovinu 1937.

IZV.: Podaci o ulaznici B. Polić.

LIT.: Židov, 23(1939) 18.

FUCHS, Aleksandar (Šandor)

FUCHS, Aleksandar (Šandor), poduzetnik (Erdőcsokonya, Mađarska, 29. XII. 1879 – ?, Mađarska, 1954). Bio je član ravnateljstva i gl. dioničar (6400 dionica) tvornice Proizvodnja i promet opeka i drvnih proizvoda d. d. u Slatini sa sjedištem u Osijeku. Preživio je II. svj. rat skrivajući se u Budimpešti s lažnim dokumentima.

IZV.: Podaci o ulazniku B. Polić.

FUCHS, Alfred (Fredi)

FUCHS, Alfred (Fredi), veterinar (Bjelovar, ? – ?). Prije II. svj. rata studirao je veterinu u Zagrebu, a ratne godine proveo je u zarobljeništvu u Njemačkoj. U Izrael se iselio 1948. te do umirovljenja 1978. radio u Veterinarskom institutu u Tel Avivu. Aktivno je djelovao u HOJ, u kojem je godinama bio blagajnik.

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FUCHS, Josip

FUCHS, Josip, stomatolog (?, o. 1870 – Zagreb, 26. III. 1936). Do 1930-ih imao je stomatološku ordinaciju u Zagrebu. U braku s Ellom otac je Ive Fuchsa-Lisičara (Zagreb, 1900 – ?Jadovno, 1941). U međuratnom razdoblju imao je stomatološku ordinaciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u Gospić. Stradao je u gospićkom sustavu logora, vjerojatno u Jadovnu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 670. – KŽZ. – Popis žrtava. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FUCHS, Ladislav (Lavoslav)

FUCHS, Ladislav (Lavoslav), inženjer (?, o. 1877 – Zagreb, 13. IV. 1951). U međuratnom razdoblju bio je strojarski inženjer u Varaždinu i član Zagrebačke inženjerske komore. Po uspostavi NDH, u srpnju 1941, zaveden je u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941.

FUCHS, Leo

FUCHS, Leo, farmaceut (Lavov, Ukrajina, 15. III. 1866 – Škare, 2. IV. 1944). Sin Mosesov. U Hrvatsku se doselio 1893. iz Lavova, a od 1924. imao je zavičajnost u Zagrebu, gdje je bio vlasnik »Biomedike«, poduzeća za proizvodnju otrova za štakore. Po uspostavi NDH sa suprugom Serafinom rođ. Wechsler, podrijetlom iz Zemuna, preuzeo je žid. znak. Kako im je sin Milan kao službenik Ministarstva zdravstva NDH radio u Državnoj bolnici u Mostaru u svibnju 1942. dozvoljen im je ostanak u stanu u Gajevoj ul. s kćeri Olgom ud. Weiller. U nepoznato doba izbjegli su iz Zagreba. Supruzi su ubijeni u Škarama u Lici, a njihovi su posmrtni ostaci 1946. preneseni na zagrebačko groblje Mirogoj. Sin i kći preživjeli su II. svj. rat. – Sin Milan, farmaceut (Zemun, Srbija, 3. X. 1903 – Zagreb, 11. IV. 1986). Diplomirao je 1926. na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radio kao suradnik u ljekarni »Matković« u Draškovićevoj ul. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak i 11. VII. 1941. prešao na katoličanstvo. God. 1942. na preporuku je dobio službu u Ministarstvu zdravstva NDH u Državnoj bolnici u Mostaru. Prebjegao je u tal. zonu te bio interniran u logor u Kraljevici, a od srpnja 1943. u Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima djelujući kao ljekarnik 4. korpusa i voditelj ljekarne okružnog NOO Kordun. Nakon II. svj. rata vratio se u Zagreb.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 670. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 29201, 29386. – KŽZ.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FUCHS, Marcel

FUCHS, Marcel, glazbenik (Bjelovar, 8. XI. 1920 – Zagreb, 10. VI. 2008). Sin Maksov. Pohađao je Muzičku školu u Zagrebu, gdje je učio glasovir i trombon. Svirao je u orkestru Bojana Hohnjeca (od 1940) i u oktetu Zlatana Černjula (od 1945). Priključio se 1944. partizanima kao borac u brigadi »Braća Radić« 10. korpusa. God. 1948–52. bio je član orkestra Radio Zagreba, a od 1952. prvi trombonist Zagrebačke filharmonije. Od 1957. usavršavao se na bečkoj Akademiji za glazbu i scenske umjetnosti, a 1960–61. u Parizu. Od 1961. predavao je trombon na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, najprije kao honorarni docent, od 1972. do umirovljenja 1991. kao redoviti profesor. God. 1987–88. predavao je i na Akademiji za glazbu u Ljubljani.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. M. Mazur: Fuchs, Marcel. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998.

FUCHS, Marko

FUCHS, Marko, inženjer (Đakovo, 8. XII. 1879 – logor Jasenovac, 1941. ili 1942). Sin Jakobov. Zavičajnu pripadnost stekao je 1936. u Zagrebu. U međuratnom razdoblju bio je nadinženjer Državnih željeznica te suvlasnik i prokurist poduzeća »Pilot« d. d. za građevnu industriju. Po uspostavi NDH sa suprugom Irmom rođ. Wamoscher (? – logor Đakovo, 1941–1942) preuzeo je žid. znak. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u jasenovački logor Bročice. Iz Jasenovca se nikada nije javio, iako mu je 14. XI. 1941. poslan paket. Vjerojatno je u tom razdoblju stradao. Supruga je stradala u logoru u Đakovu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 670. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FUCHS, Milan (Franić)

FUCHS, Milan (Franić), službenik (Našice, 30. I. 1902 – Zagreb, 11. IV. 1986). Sin Hinkov. U međuratnom razdoblju djelovao je kao prokurist Hrvatske sveopće kreditne banke u Zagrebu. Od 1939. bio je jedan od sedmorice žid. vlasnika restauracije »Ivo« u Zagrebu (s 13, 3% udjela). Za Travanjskoga rata 1941. jugoslav. vojne vlasti pozvale su ga u Bitolu, gdje su ga zarobile njem. snage. Pri prolasku vlaka kroz Zagreb javio je ocu da ide u njem. zarobljeništvo. Preživio je zarobljeništvo i vratio se u Zagreb.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 670.