SCHRENGER, Ignaz

SCHRENGER, Ignaz, poduzetnik (? – ?). U međuratnom razdoblju bio je upravitelj i suvlasnik tvornice kožne robe »Steger & Kolmar« u zagrebačkoj Ilici. Daljnja mu je sudbina nepoznata.

SCHRERER, Otto

SCHRERER, Otto, poduzetnik (? – ?). U međuratnom razdoblju bio je upravitelj zagrebačke poljoprivredne industrije i trgovine »Istok«. Daljnja mu je sudbina nepoznata.

LIT.: I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.

SCHULHOF, Dragutin Stjepan

SCHULHOF, Dragutin Stjepan, tiskar i nakladnik (Slatina, 8. XI. 1884 – Zagreb, 16. IV. 1983). Suprug Ljubice (?, 5. III. 1891 – Zagreb, 27. VI. 1964) te otac Milutina. Nakon završene osnovne škole u Slatini te tiskarskoga zanata u Virovitici, usavršavao se u Budimpešti i Beču. Još prije I. svj. rata prešao je na katoličanstvo. U međuratnom razdoblju bio je ravnatelj i vlasnik tiskare »Merkur« u Zagrebu (poslijeratna akademijina tiskara u Gundulićevoj ul.). Sa suprugom i dvojicom sinova bio je vlasnik i ravnatelj »Tipografije« d. d. te nakladnik Obzora, Jutarnjega lista i Hrvatske enciklopedije. Po uspostavi NDH, uz preporuku zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca i ustaškoga pukovnika Milana Čudine, zatražio je arijska prava, a zauzvrat je morao 14. I. 1942. darovnim ugovorom prenijeti većinski paket dionica u vlasništvo Matice hrvatske (ukupno 50 000 dionica, odn. 96%), čime je spasio obitelj od progona. Nakon sloma NDH zatvoren je i osuđen na Sudu za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba na dvije godine zatvora te na 10 godina gubitka građanskih prava i konfiskaciju cjelokupne imovine; među ostalim, bio je optužen da je neposredno prije II. svj. rata financirao i neke antisemitske listove, kako bi se spasio surađujući s ustašama. Zatvoren je 27. VI. 1945, a pušten uoči izbora za Ustavotvornu skupštinu u studenom iste god. temeljem odluke da se oslobode osuđenici osuđeni do dvije godine zatvora, ako su stariji od 60 godina. Poslije je bio voditelj tiskare Brodarskoga instituta. – Sin Milutin (Milan) (? – ?) bio je nakon sloma NDH uhićen te zajedno s ocem osuđen zbog navodne suradnje s ustašama u međuratnom razdoblju.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27535. – HDA, RUR, kutija 16, ur. zap. 6933.

LIT.: J. Horvat: Preživjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943–1945. Zagreb 1989. – M. Švab: Schulhof, Dragutin Stjepan. Tko je tko u NDH. Zagreb 1997. Schulhof, Dragutin Stjepan. Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. – P. Požar: Schulhof, Dragutin Stjepan. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001.

SCHULHOF, Ignat Natan

SCHULHOF, Ignat Natan, poduzetnik i žid. aktivist (Budimpešta, 1846 – Osijek, 19. I. 1924). Suprug Terezije rođ. Amster (?, 1847 – Osijek, ?). Zavičajnost je stekao u Osijeku 19. II. 1908, gdje je posjedovao poduzeće »I. N. Schulhof, parna ciglana, proizvodnja vapna i ledara«. Bio je jedan od prvih zagovornika cionističkoga pokreta na južnoslav. prostorima; 1903. inicijator i suosnivač prvoga cionističkoga srednjoškolskog društva u Osijeku, a 1904. prvoga kongresa abiturijenata cionista iz južnoslavenskih zemalja. S uglednim osječkim Židovima → H. Spitzerom, → Emilom Krausom, N. Schulhoferom, → Aladarom Kleinom i O. Kohlbachom sudjelovao je i u organiziranju prvoga građanskoga cionističkog društva u Osijeku »Teodor Herzl«. Od 1906. član je Zemaljskoga odbora udruženja cionista južnoslav. zemalja Austro-Ugarske. Kao predstavnik cionističke struje bio je predsjednik osječke gornjogradske ŽO (1909–15). Na izbornoj skupštini 21. II. 1909. istaknuo se kao glavni govornik na strani cionista. Sudjelovao je na 9. cionističkom kongresu 1909. u Hamburgu kao delegat 3. okružja Zemaljskog odbora udruženja cionista južnoslav. zemalja Austro-Ugarske. Najvjerojatnije je u rodbinskim vezama s → M. Schulhofom.

LIT.: Židovska smotra, 3(1909) 3/4; br. 6; br. 18; br. 20; br. 21. – Iz Jugoslavije. Židov, 8(1924) 4. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.

SCHULHOF, Marcel

SCHULHOF, Marcel, poduzetnik (Budimpešta, 8. I. 1878 – ?). Sin Samuela i suprug Berte rođ. Weiss (Budimpešta, 13. XII. 1883 – ?). Zavičajnost je stekao u Osijeku 16. II. 1925. U međuratnom razdoblju bio je ravnatelj poduzeća »I. N. Schulhof, parna ciglana, proizvodnja vapna i ledara« u Osijeku. Najvjerojatnije je u rodbinskim vezama s → I. N. Schulhofom. Njegova sudbina u doba NDH nije poznata.

LIT.: Židovska smotra, 3(1909) 18; br. 20. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003.

SCHULHOF, Žiga

SCHULHOF, Žiga, trgovac i žid. aktivist (Murska Sobota, Slovenija, 20. IX. 1882 – ?, Urugvaj, ?). Sin Mavra, suprug Olge rođ. Kraus. Posjedovao je trgovinu mješovitom robom u Zagrebu na Jelačićevu trgu i polovinu kuće na Starčevićevu trgu. U međuratnom razdoblju potpredsj. je jednoga odbora Židovskoga narodnog društva (1919), predsj. žid. pjevačkog društva »Ahdut« (od 1936) te je bio »gabe« ili »gabaj« (osoba kojoj Vijeće općine daje ovlaštenje za nadzor nad redom u sinagogi ili na pogrebima ili nad ubiranjem općinskog doprinosa i blagajnom). Po uspostavi NDH njegova je trgovina već 12. IV. 1941. bila opljačkana. Nakon što je u svibnju iste god. predao tzv. kontribucijskom odboru zlato u vrijednosti 237 090 din., nabavio je propusnicu za odlazak iz Zagreba te sa suprugom prebjegao najprije u Crikvenicu na teritorij pod okupacijom tal. postrojbi, potom u Italiju te naposljetku u Urugvaj, gdje je preminuo.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 698. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: Židov, 3(1919) 4/5; 20(1936) 24; 23(1939) 46. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

SCHULMAN, Lavoslav

SCHULMAN, Lavoslav, službenik (?, o. 1860 – Zagreb, 16. XI. 1939). Suprug Fanike (Mrkopalj, 1870 – Zagreb, 6. V. 1947). Djelovao je kao inspektor državnih željeznica. U doba uspostave NDH njegova udovica bila je štićenica Doma »Lavoslav Schwarz«, a rat je preživjela na nepoznat način.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 698.

SCHULMANN, Hinko (Heinrich)

SCHULMANN, Hinko (Heinrich), tiskar, knjižar i žid. aktivist (Veprovac, Srbija, 25. VIII. 1856 – Slavonski Brod, 21. VII. 1928). Od 1879. radio je kao poslovođa u tiskari B. J. Spitzera, koju je 1883. kupio i preimenovao u tiskara »H. Schulmana« te je pretvorio u najveću tiskaru u Slavonskom Brodu i jednu od najvećih u Slavoniji. God. 1896. nastupio je na Milenijskoj izložbi u Budimpešti. Tiskao je dječje knjige, pravila različitih društava, opozicijski politički tjednik Posavska Hrvatska (1894–98) te Brodske novine Demokratske stranke (1919–23). Od dvadesetak lokalnih tjednika i polumjesečnika gotovo je polovina tiskana u njegovoj tiskari. Među značajnim poslovnim partnerima bila je i Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova (danas »Đuro Đaković«), kojoj je 1922–34. tiskao redovne godišnje izvještaje i različite tiskanice. Bio je aktivan u ŽO Slavonski Brod kao član Graditeljskoga odbora za izgradnju sinagoge (kamen temeljac položen 24. IX. 1895), utemeljitelj brodske Hevre Kadiše i njezin počasni član, nositelj cionističkoga pokreta u Slavonskom Brodu (pod utjecajem školskoga kolege Teodora Herzla), predsj. cionističkoga društva »Jehuda Halevi« (1909), počasni predsj. hrama te zamjenik delegata 3. okružja (→ I. N. Schulhofa) Zemaljskoga odbora udruženja cionista južnoslav. zemalja Austro-Ugarske Monarhije na 9. cionističkom kongresu 1909. u Hamburgu. Nakon njegove smrti upravu nad tiskarom preuzeli su njegova supruga i zet Josip Weiss. Posljednja značajna edicija izašla je 1. III. 1941. (učenički list Jaglaci u nakladi od 1500 primjeraka). Tiskara je djelovala do 1941. – Supruga Katarina rođ. Engländer, dobrotvorka i žid. aktivistica (?, 1860 – logor Jasenovac, 1941. ili Vrbovec, 1942). Bila je članica Židovskoga gospojinskog društva za pomaganje siromašnih u Slavonskom Brodu i Hrvatskoga gospojinskog društva, u kojem je aktivno surađivala s tajnicom toga društva, književnicom Ivanom Brlić-Mažuranić. Po uspostavi NDH u poodmakloj dobi bila je uhićena u svojoj kući u Mesićevoj ul. Prema jednim izvorima deportirana je u logor Jasenovac, a prema drugima u Vrbovec kraj Zagreba, gdje je stradala.

IZV.: DASB, Knjiga zavičajnika.

LIT.: M. Malbaša: Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb 1978. – Ivan Tomac: Hinko Schulmann, prvi brodski tiskar. Bilten ŽOZ, 1990, 16. – Židovska smotra, 3(1909) 20; 3(1909) 21. – S. Uzelac Schwendemann: Leksikon mrtvih. Prilog za proučavanje brodske Židovske zajednice. Slavonski Brod 2011. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.

SCHULSINGER, Heinrich

SCHULSINGER, Heinrich, rabin (Chrzanów, Poljska, 1887 – Auschwitz, 1944). Bio je đakovački rabin 1923–41. Surađivao je u Jevrejskom almanahu (1925–26). Po uspostavi NDH uhićen je i deportiran u Auschwitz, gdje je stradao.

LIT.: Židov, 7(1923) 5. – http://www.hodonin.eu/historie-zidovske-obce-v-hodonine-ve-zkratce/d-79069/p1=27709, pristupljeno 11. VI. 2012.

SCHULZ, Marta

SCHULZ, Marta, javna djelatnica (? – ?). Po uspostavi NDH spominje se kao članica Ženskoga socijalnog odsjeka ŽOZ, osn. 1941. Daljnja joj je sudbina nepoznata.