FLEISCHHACKER, Marko, trgovac i žid. aktivist (Trojeglava kraj Daruvara, 1. IV. 1899 – Daruvar, 29. XII. 1983). U rodnom je mjestu djelovao do uspostave NDH. U kolovozu 1941. s članovima obitelji i ostalim daruvarskim Židovima odveden je u logor Jasenovac, gdje je izdržao gotovo četiri godine zahvaljujući radu u ciglani. Jedan je od malobrojnih preživjelih u proboju iz logora 22. IV. 1945. Nakon višednevnoga lutanja i sakrivanja priključio se jedinicama 21. srpske divizije, koje su prolazile onim krajem, potom zbog iscrpljenosti pušten kući kamo se vratio 1. V. 1945. Nakon II. svj. rata do umirovljenja radio je u Daruvaru kao poslovođa trg. poduzeća. S Jakovom Bienenfeldom obnovio je rad daruvarske žid. općine, a osobito je zaslužan za obnovu i ponovno uređenje daruvarskoga žid. groblja, koje je proglašeno spomenikom kulture i stavljeno pod zaštitu. Skupio je vrijednu i dragocjenu dokumentaciju o daruvarskim Židovima poginulima za II. svj. rata. Bio je dugogodišnji predsj. ŽO u Daruvaru te dugogodišnji član Češke besede u Daruvaru.

LIT.: Osamdeseti rođendan predsednika općine. Jevrejski pregled, 20(1979) 1/2. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Brod: Nekrolog. Jevrejski pregled, 34(1983) 11/12. – N. Mataušić: Jasenovac 1941–1945. Logor smrti i radni logor. Jasenovac–Zagreb 2003.

FLEISCHMANN, Giulio, kantor (? – ?). Riječki kantor, koji je u veljači 1931. u dvorani ŽO održao kulturnu konferenciju pod nazivom Mesijanski pokreti u židovskoj povijesti (Movimenti mesianici nella storia ebraica).

LIT.: I. Lukežić: Židovi na Sušaku. Sušačka revija, 7(1999) 26/27.

FLEISCHMANN, Jakob, knjižar, tiskar i žid. aktivist (?Bjelovar, 1851 – Zagreb, X. 1902). Bio je jedan od dvanaestorice utemeljitelja žid. općine u Bjelovaru 23. II. 1877. i njezin prvi predsjednik do 1902. Za njegova predsjednikovanja u Bjelovaru se sagradila bogomolja i uredilo groblje. God. 1877. pokrenuo je papirnicu i knjigovežnicu »Jacques (Jakov) Fleischmann« u Bjelovaru. Izdao je veći broj knjiga te sudjelovao na mnogobrojnim izložbama, među ostalim na Tipografskoj izložbi u Budimpešti u okviru odjela za Hrvatsku i Slavoniju. Nakon njegove smrti poduzeće je preuzeo Lavoslav Weiss i protokolirao ga pod nazivom »J. Fleischmann nasljed. Lav. Weiss, knjižarski i knjigovežki posao u Belovaru«. Više je godina bio bjelovarski gradski zastupnik, član mnogih društava, među ostalim pjevačkoga društva »Dvojnice«. Dobitnik je više odlikovanja.

LIT.: (Nekrolog). Tjednik bjelovarsko-križevački, 12(1902) 52. – M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti Hrvatske u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – M. Medar: Prilog istraživanju povijesti Židova u Bjelovaru. Radovi Zavoda za znanstveno istraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 1(2007).

FLESCH, Emil, žid. aktivist (Sisak, o. 1889 – New York, 5. III. 1989). Krajem 1918. bio je predstojnik Izraelitske bogoštovne općine u Sisku te je već 2. XI. 1918. poslao brzojav Narodnomu vijeću u Zagreb u kojem sisačka ŽO pozdravlja osnivanje jugoslavenske države. Bio je predsj. ŽO u Sisku i član Bnei Brita. Neposredno prije Travanjskoga rata 1941. iselio se u SAD.

IZV.: HDA, Spisi Narodnog vijeća SHS, kut. 7, telefonske obavijesti br. 4.

LIT.: (Nekrolog). Jevrejski pregled, 40(1989) 1/4. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FLESCH, Filip, trgovac (?Trnovo, BiH, 21. I. 1869 – logor Jasenovac, 1942). U međuratnom razdoblju djelovao je kao trgovac u Sisku. Po uspostavi NDH uveden je u popis sisačkih Židova. Po nalogu UNS od 15. VI. 1942. deportiran je u logor Jasenovac.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27809, 29563.

FLESCH, Hani Anica (Schwartz, Hirschl; Hanni), pedagoginja (Đakovo, 26. VII. 1906 – Ramat Gan, Izrael, 12. V. 1994). Kći Izidora (Trnava kraj Đakova, 1876 – logor Jasenovac, 1941) i Mine rođ. Laszko (Đakovo, 1886 – Auschwitz, 1943), sestra Hermana (Đakovo, 1908 – logor Jasenovac, 1941), Tereze Rezike ud. Hirschson (Đakovo, 1912 – Auschwitz, 1944) i Šarlote Lotti (Đakovo, 1913 – ?), nećakinja Marije rođ. Laszko ud. Klarić (?, 1885 – Auschwitz, 1943) i teta Reubena (?, 1940 – Auschwitz, 1944), sina Tereze Rezike. God. 1915. ili 1916. preselila se s obitelji iz Đakova u Križevce. God. 1930. ili 1931. udala se za Leopolda Schwartza, no od njega se razvela 1931, prije rođenja sina → D. Arnona. Iste godine preselila se u Zagreb, gdje je radila kao učiteljica u Evangeličkoj pučkoj školi (1931–35) i u pučkoj školi ŽO u Palmotićevoj ul. (1935–41). God. 1942. sa sinom je izbjegla preko Ljubljane u Italiju u okolicu sela Cocconato d’Asti u Pijemontu, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. u Livorno i odatle u Toskanu. Uz pomoć amer. vojske bili su prebačeni u Bari, a potom u Brindisi, gdje su se ukrcali na brod »Princes Ketlin« i doplovili 26. III. 1945. u Palestinu. Ondje se preudala za Ivu Hirschla i živjela u Nahariji. – Sestra Šarlota (Lotti) (Đakovo, 1913 – ?), bila je tijekom II. svj. rata internirana u logor Ferramonti u pokrajini Asti. Odatle se sa suprugom → B. Grossmannom u ožujku 1944. iselila u Palestinu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 669. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27372. – Podaci o ulaznici M. Steiner-Aviezer.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FLESCH, Hugo, trgovac (?Zagreb, 20. I. 1894 – logor Jasenovac, 1941). Otac mu je 30 godina vodio željezničku postaju u zagrebačkom Podsusedu. Trg. nauk izučio je u Zagrebu i Glini. U I. svj. ratu bio je na ist. bojišnici 1916–18. Od 1919. u zagrebačkoj je Ilici imao trgovinu te bio tajnik sekcije krojača rublja Društva obrtnika. God. 1921–28. bio je član Hrvatske stranke prava te ponovno 1929. kad je stranka nakon uvođenja diktature kralja Aleksandra djelovala u ilegali. Poslije je bio pristaša HSS i Ujedinjene opozicije. Po uspostavi NDH zatražio je arijska prava te molio da se njemu, supruzi Anici rođ. Sigetti (? – Auschwitz, 1942) i kćeri Ljerki (Zagreb, 1930 – Auschwitz, 1942), tada učenici I. klasične gimnazije, dopusti slobodno kretanje po sjev. dijelovima Zagreba radi dostave robe mušterijama, te da se na slobodu pusti njegov sin Fedor (Zagreb, 1923 – Jadovno, 1941), zubotehničarski naučnik, koji je odveden na prisilni rad u Drnje kraj Koprivnice. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Sin je stradao u Jadovnu, a supruga i kći u Auschwitzu.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27781.

LIT.: G. Stanuga: Sjećanje na moje školovanje u Prvoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U: Zbornik Klasične gimnazije u Zagrebu 1607–1997. Zagreb 1997. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FLESCH, Josip, urolog (Sarajevo, 10. VII. 1912 – Zagreb, 12. XI. 1997). Sin Morica (Marka) i Roze (Ruže) rođ. Ziegler. Zavičajnost je stekao u Đakovu. Kao student bio je 1935. uhićen zbog ilegalnoga političkog rada. Medicinski fakultet završio je 1936. u Zagrebu, specijalistički ispit položio 1940. Uoči II. svj. rata u Preradovićevoj ul. u Zagrebu otvorio je privatnu urološku ordinaciju. Za Travanjskoga rata 1941. mobiliziran je u jugoslav. vojsku, a po uspostavi NDH zatražio je priznavanje arijskih prava. U rujnu 1941. u ekipi žid. liječnika poslan je u Šebešić i Vitez djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa. Prebjegao je 1943. u Dalmaciju odakle je u kolovozu 1944. pristupio partizanima djelujući kao referent saniteta Dubrovačkoga partizanskog odreda, liječnik u bolnici 8. korpusa na Visu, gl. kirurg Komande srednjodalmatinskoga vojnog područja te urolog bolnice 8. korpusa u Splitu. – Otac Marko (Moric), ugostitelj (Dragotin, 25. XI. 1883 – logor Jasenovac, 1941). Sin Adolfov. U međuratnom razdoblju bio je zaposlen u kavani »London« u Zagrebu. Posao je napustio vjerojatno prije 1941. Po uspostavi NDH zajedno sa suprugom Rozom preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Uhićen je i deportiran u jasenovački logor Bročice, gdje je ubrzo stradao. Iz ŽOZ mu je bio poslan samo jedan paket 7. XI. 1941. Prema nekim izvorima supruga je stradala na nepoznatom mjestu, a prema drugima također u Jasenovcu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 669. – HDA, RUR, Židovski odsjek. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FLESCH, William, vojnik (Sisak, 1925 – Tihi ocean, 1942–1945). Sin Emilov. Kao pilot SAD stradao je u borbama na Pacifiku za II. svj. rata.

IZV.: Spomen-ploča na grobu obitelji Flesch na zagrebačkom Mirogoju.

LIT.: Jevrejski pregled, 40(1989) 1/4.

FODOR-FREUND, Ljudevit, stomatolog (Beč, 24. III. 1870 – Zagreb ili logor Jasenovac, 1942). Bio je u braku s Jelenom rođ. Lazar (Fulek, Mađarska, 1873 – ?), koja se u Hrvatsku doselila iz Bačke. U međuratnom razdoblju u Zagrebu je imao stomatološku ordinaciju te bio vlasnik trokatnice u Ilici. U prijavi imovine vlastima NDH 30. VI. 1941. tvrdio je da se odrekao stomatološke prakse. Kao teški bolesnik, prema nekim izvorima iznesen je iz stana i otpremljen u logor Jasenovac, a prema drugima iz Jasenovca je vraćen u sabiralište u Zagreb, gdje je umro. – Sin Mirko, stomatolog (Subotica, Srbija, 3. I. 1902 – logor Jasenovac, 1942). S roditeljima se doselio 1913. iz Bačke u Zagreb, gdje je 1920. stekao zavičajnost. Ovlaštenje za obavljanje zvanja dobio je 1929. od zagrebačke Liječničke komore te je u Ilici imao privatnu stomatološku ordinaciju. Po uspostavi NDH sa suprugom Ellom rođ. Goldstein preuzeo je žid. znak. Ubrzo je uhićen i deportiran u jasenovački logor Bročice, a potom u središnji logor Ciglana. Novac za slanje paketa dostavljali su u ŽOZ njegovi roditelji, posljednji paket stigao mu je u Jasenovac 5. I. 1942.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 669. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.