BRENNER, Josip, turistički djelatnik (Križevci, 17. X. 1870 – Križevci, 22. IX. 1936). Osnivač je i vlasnik prvoga hotela u Križevcima. Naslijedio ga je sin Oton (Križevci, 17. XII. 1902 – Križevci, 8. VIII. 1938).

LIT.: R. Milosavljević: Biografije istaknutih križevačkih Jevreja. Beograd 2000.

BRESLAUER, Mavro Adolfov, trgovac (Pančevo, Srbija, 1891 – ?). God. 1927–32. bio je vlasnik trgovine kolonijalnom robom, brašnom i žitaricama na Sušaku. Sa Sušaka se 1944. preselio u Kraljevicu.

LIT.: I. Lukežić: Židovi na Sušaku. Sušačka revija, 7(1999) 26/27.

BRESSLAUER, Adolf, inženjer (Rijeka, 22. X. 1894 – Zagreb, 3. X. 1962). Sin Izidora i Berte rođ. Kolmar. S obitelji je živio u Zagrebu od 1898. Za I. svj. rata bio je mobiliziran u austroug. vojsku, a 1918. vratio se u Zagreb. Nakon što je dobio 1925. ovlaštenje za rad od Ministarstva građevina Kraljevine SHS djelovao je do 1941. kao strojarski inženjer u poduzeću »Shell«. Bio je član Zagrebačke inženjerske komore. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak i bio otpušten. Već u srpnju 1941. zaveden u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka, oslobođen nošenja žid. znaka te zaštićen jer mu je druga supruga Draga rođ. Glojnarić bila »arijevka«. Čini se da je II. svj. rat preživio u Zagrebu. U prvom braku s Gretom, preudatom Gjanković, imao je sina → Dana Gjankovića, kojeg je poslije posvojio očuh.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 663. – HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BRESSLAUER, Albert (Dečko), revolucionar (Vinkovci, 11. IX. 1920 – okolica Topuskoga, krajem 1944). Sin Mavra i Friede rođ. Bier. U međuratnom razdoblju bio je student veterine u Zagrebu. Po uspostavi NDH s roditeljima i bratom iz Vinkovaca u svibnju 1942. bježao je prema tal. zoni. Roditelji su između Zagreba i Karlovca skinuti s vlaka te su stradali u Jasenovcu, dok su on i brat s krivotvorenim putovnicama sa žigom zagrebačkoga redarstva propušteni te stigli do Crikvenice. Internirani su u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, pridružio se Židovskomu rapskomu bataljonu, a potom 8. kordunaškoj diviziji. Prema nekim izvorima strijeljan pod sumnjom da je kupovao ili prodavao stranu valutu Britancima, a prema drugima jer je čuvao zlatnike, koje su mu dali roditelji. – Brat Pavle (Pajo), revolucionar (Vinkovci, 7. I. 1922 – Krnjak, VI. 1944) s bratom je stigao u Crikvenicu i bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu te se 1943. priključio Židovskomu rapskomu bataljonu i 7. banijskoj diviziji kao mitraljezac. Poginuo je tijekom 6. neprijateljske ofenzive u borbi protiv Čerkeza.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 29341.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Bilten ŽOZ, 1993, 31/32. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002.

BRESSLAUER, Herman, žid. aktivist (Zagreb, 6. I. 1901 – logor Jasenovac, 1942). Sin Izidora i Regine rođ. Pfeifer. Poč. 1941. bio je službenik pri ŽOZ s plaćom 4000 din. U braku s Etelkom rođ. Krauss, otac je Gideona i Edne. Po osnutku NDH s obitelji je deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 663.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

BRESSLAUER, Ida, trgovkinja (?, o. 1840 – ?). Dana 5. XI. 1881. izdana joj je uredovna dozvola za trgovinu drvenom robom na Jelačićevu trgu u Zagrebu. Iz nepoznata razloga 29. XII. 1881. prestala se baviti obrtom.

IZV.: DAZ, Obrtni odjel, Obrtovno kazalo 1. VI. 1860. do 21. IX. 1872.

BRESSLAUER, Jakob, liječnik (Daruvar, 1814 – ?, nakon 1862). Sin Jošue, koji se potkraj XVIII. st. doselio u Daruvar. Studirao je medicinu u Beču i Paviji, gdje je diplomirao 1838. tezom o unutrašnjim nametnicima u čovjeka Synopsis entozoorum hominis. Nakon studija vratio se u domovinu te radio u Zemunu u kontumacu (karantena) do 1841. ili 1845, a potom kao privatni liječnik do 1852. Uz to je od ljeta 1841. bio kupališni liječnik u daruvarskom lječilištu (danas Daruvarske toplice). God. 1853. došao je u Zagreb, gdje su mu već živjela braća → Makso i Wolf. U ljeto 1862. pojavljuje se, zajedno sa starijim bratom Wolfom, njegovim sinom te šurjacima Samuelom i Adolfom Hirschlerom u skupini zagrebačkih žid. osnivača Zagrebačkoga paromlina. Nakon toga više se ne spominje u Zagrebu. Jedan je od prvih Židova rođenih u Hrvatskoj, koji je stekao liječničku diplomu.

DJELA: Synopsis entozoorum hominis. Ticini Regii 1838.

LIT.: G. Schwarz: Povijest zagrebačke židovske općine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – L. Glesinger: Zameteni tragovi. Pabirci o nekim našim starim liječnicima. Jevrejski almanah, 1959–1960. – M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 2, 1867–1918. Zagreb 1970. – M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – B. Belicza i J. Jevtović: Udio Židova u medicini u Hrvatskoj i Zagrebu. U: Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1988.

BRESSLAUER, Makso, gospodarstvenik (Daruvar, 1808 – Zagreb, 29. VIII. 1873). Sin Jošue, koji se potkraj XVIII. st. naselio u Daruvaru. S bratom Wolfom i → Jakobom doselio se sred. XIX. st. u Zagreb. Kao uspješan i imućan trgovac bio je osnivač i dioničar Hrvatske eskomptne banke u Zagrebu (1868), dioničar i suvlasnik zagrebačke Plinare (1869), suvlasnik Tvornice parketa u Zagrebu (1872) te dioničar i član Upravnoga odbora Zagrebačke tvornice obuvala (1873). Kao uvaženi član mnogih dobrotvornih društava istaknuo se i kao jedan od darovatelja Sveučilišta u Zagrebu. U braku sa Šarlotom, kćeri trgovca → G. Hirschlera, imao je osmero djece, među njima sina Vilima (Zagreb, 1845 – ?), liječnika, koji je 1874. bio izabran za jednog od dvojice prvih bilježnika netom osnovanog Zbora liječnika, iz kojega je istupio već 1878. Potom mu se u dokumentima gubi trag pa se pretpostavlja da se odselio iz Zagreba. – Brat Wolf (Vuk), poduzetnik (Daruvar, 1805 – Zagreb, 8. I. 1887). S braćom se doselio u Zagreb. God. 1851. oženio se Ernestinom, kćeri → G. Hirschlera. Tijekom 1860-ih spominje se kao vlasnik kuće u Zagrebu te u ljeto 1862. u skupini zagrebačkih žid. trgovaca kao jedan od suosnivača i dioničara Zagrebačkoga paromlina s neimenovanim sinom, bratom Jakobom te šurjacima Samuelom i Adolfom Hirschlerom.

IZV.: ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: (Nekrolog). Agramer Zeitung, 48(1873) 200. – G. Schwarz: Povijest zagrebačke židovske općine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – L. Dobronić: Stare numeracije kuća u Zagrebu. Zagreb 1959. – L. Glesinger: Zameteni tragovi. Pabirci o nekim našim starim liječnicima. Jevrejski almanah, 1959–1960. – M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Zagreb 1979. – A. Szabo: Bresslauer, Makso. Hrvatski biografski leksikon, 2. Zagreb 1989.

BRESSLAUER, Pavao, trgovac (Rijeka, 11. XII. 1895 – ?). Sin Izidora i Berte rođ. Kolman. Zavičajnost je imao u Daruvaru. Doktorirao je pravo temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1920. Bio je vlasnik trgovine »Pneumobil«, specijalizirane za bicikle i male kućanske aparate, u Bogovićevoj ul. u Zagrebu. Po osnutku NDH, u rujnu 1941, zatražio je oslobođenje od nošenja žid. znaka jer je poduzeće bilo stalan dobavljač bicikala za različite državne ustanove, među ostalima za Ravnateljstvo za javnu sigurnost, Ustašku pukovniju i dr., no zahtjev je odbijen. Bio je u mješovitu braku s Dragom rođ. Kreinz. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 663. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28048.

LIT.: Pravni fakultet u Zagrebu 1796–1996. Zagreb 1996.

BRESSLAUER, Šandor, trgovac (Šarengrad, 1875 – ?). Bio je trgovac mješovitom robom u Iloku. Oženio se 1898. Rizom (Bačka Palanka, Srbija, 1873 – ?), kćeri Samuela Perlesa i Ernestine rođ. Rosenstock.

LIT.: Sriemske novine, 11(1898) 87.