TOBOLSKI, Leo (Leon), industrijalac (Grodno, Bjelorusija, 18. X. 1885 – logor Jasenovac, 1941). Sin Avramov. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, a Tekstilnu školu u Brnu. Karijeru počeo u Łódźu, gdje je radio u različitim tvrtkama na vodećim položajima. God. 1926. preselio se u Kraljevinu SHS, gdje je bio suosnivač tekstilne industrije »Ivančica« d. d. u Oroslavju te njezin suvlasnik i direktor. Bio je član uprave više industrijskih poduzeća te član različitih društvenih, političkih i kulturnih društava i udruženja. Odlikovan je Srebrnim križem za zasluge. Tijekom 1930-ih bio je istaknuti član »Lože Zagreb 1090« nezavisnoga žid. reda Bnei Brit. God. 1935. bio je jedan od 25 delegata zagrebačke lože nazočan na inauguraciji jugoslavenske Velike lože Bnei Brita sa sjedištem u Beogradu. Po uspostavi NDH, u travnju 1941, bio je član Odbora za kontribuciju ŽOZ. Iako je na taj način trebao biti zaštićen, ubrzo je uhićen te deportiran u logor Bročice (Jasenovac I), gdje je stradao. – Sin Milan, inženjer (Łódź, Poljska, 5. VII. 1911 – Tel Aviv, 1995). Zajedno s ocem doselio se 1926. u Kraljevinu SHS. Studirao je za tekstilnog inženjera u Dresdenu i Mulhouseu. Po uspostavi NDH na nepoznati način preživio je do 1944, kad se iselio u Palestinu. U arapsko-izraelskom ratu 1948. borio se u ključnim borbama kraj Latruna. Poslije je sudjelovao u organiziranju Odjela za tekstilnu industriju Ministarstva industrije, potom osnovao tvornicu tekstila i visokokvalitetne konfekcije te izvozio u londonsku tvrtku »Marks and Spencer«.

IZV.: JUSP Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: Loža Zagreb. Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

TOCH, Hugo, inženjer i žid. aktivist (? – Split, 18. IV. 1966). Radio je kao građevinski inspektor Skupštine općine Split. Bio je i predsjednik ŽO Split.

LIT.: Jevrejski pregled, 17(1966) 3/4.

TODOROVIĆ, Vojo → LERER, Samuel

TOLENTINO, Abraham, trgovac (?Dubrovnik, ? – ?Dubrovnik, nakon 1799). Najkasnije od 1782. stanovao je sa suprugom, sinom i dvije kćeri izvan geta, u unajmljenoj kući u današnjoj Kovačkoj ul. God. 1799. zabilježen je kao glava domaćinstva u kojem je bilo pet osoba, uključujući dvije sluškinje. Bavio se trgovinom. Uz to, bio je strastveni kartaš, pa je 1779. uhvaćen u neuspjelom krijumčarenju kovčega punoga karata iz Italije.

LIT.: V. Miović: Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546–1808). Zagreb–Dubrovnik 2005.

TOLENTINO, Dragutin, pravnik (Dubrovnik, 1888 – ?, prije 1941). Potomak je jedne od najistaknutijih dubrovačkih žid. obitelji, koja se u Dubrovnik doselila u drugoj pol. XVII. st. Sa suprugom Olgom rođ. Gardoš otac je Salvatora (Zagreb, 1919 – logor Jasenovac, 1942) i Nade (Zagreb, 1924 – ?). Zavičajnost je stekao u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a pravo je doktorirao temeljem rigoroza 1913. u Zagrebu. Za I. svj. rata obnašao je dužnost austroug. sudskoga službenika u BiH, Galiciji i Bukovini. Nakon rata djelovao je kao odvjetnik u Slavonskom Brodu. Po uspostavi NDH, u travnju 1941, njegova je udovica zatražila arijska prava za sebe i djecu, no bila je odbijena. Daljnja sudbina supruge i kćeri nije poznata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27435.

TOLENTINO, Emilio Menahem, trgovac (Dubrovnik, 13. II. 1898 – Dubrovnik, 30. XII. 1982). Sin Jakova, brat Abrahama i Regine. Potomak je jedne od najistaknutijih dubrovačkih žid. obitelji, koja se doselila u drugoj pol. XVII. st. Po uspostavi NDH, u srpnju 1941, kao tajnik ŽO Dubrovnik morao je agentu ustaškoga redarstva i još dvojici nacista po njihovu unaprijed pripremljenom popisu predati arhiv općine (protokole, zapisnike, matične knjige i korespondenciju) te knjigu zapisnika (Pinakes; vođenu od 1600), u kojoj se čuvaju dragocjeni dokumenti o životu i radu dubrovačke ŽO u XVII. st., a osobito nakon velikog potresa 1667. Knjigu zapisnika uspio je na vrijeme sakriti zajedno s ostalim sakralnim blagom dubrovačke sinagoge (ritualni predmeti i relikvije, doneseni u Dubrovnik iz Španjolske nakon progona Židova u XV. st.). Poč. studenoga 1942. Talijani su ga internirali u sabirni logor u bivšem hotelu »Wregg« u Gružu, a u lipnju 1943. otpremljen je u logor Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključio se partizanima. Do siječnja 1944. djelovao je u zapovjedništvu bilogorskoga vojnog područja, a zatim je zbog bolesti prebačen u bolnicu na Visu i naposljetku u Bari. Nakon završetka II. svj. rata vratio se u Dubrovnik, gdje je od 1945. bio predsj. ŽO. Bio je vrstan čuvar dubrovačke žid. tradicije.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – L. Kadelburg: (Nekrolog). Jevrejski pregled, 34(1983) 1/2.

TOLENTINO, Jakov, trgovac (?Dubrovnik, o. 1795 – ?Dubrovnik, sred. XIX. st.). Bio je istaknuti trgovac u Dubrovniku u prvoj pol. XIX. st. Član je jedne od najistaknutijih dubrovačkih žid. obitelji, koja se doselila u drugoj pol. XVII. st. Posjedovao je kuću u ul. Po među crevljarima, u kojoj je 1821. prizemlje preuredio u gostionicu. Bio je suvlasnik dubrovačke tvornice za izradu orijentalnoga sapuna, koji se prije uvozio iz Osmanskoga Carstva. Uz to je posjedovao i mesnicu te bio vojni dobavljač mesa. Sa suprugom Florom otac je Moše, Reny, Simhe i Pepice.

LIT.: Đ. Orlić: Iz života dubrovačkih Jevreja u XIX. vijeku. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1971, 1.

TOLENTINO, Mordehaj (Hajo), trgovac (?Dubrovnik, ? – ?Split, nakon 1756). Član je jedne od najistaknutijih dubrovačkih žid. obitelji, koja se doselila u Dubrovnik u drugoj pol. XVII. st. Prije 1720. bio je optužen za nedopuštenu vezu s kršćankom. Zbog sukoba s pojedinim članovima dubrovačke ŽO (ili s cijelom općinom) 1735. mu je bila zabranjena molitva u sinagogi bez dozvole rabina. God. 1743. spominje se da je s obitelji nastanjen izvan geta, baš kao i 1756. Čini se da se ubrzo odselio s obitelji u Split.

LIT.: Đ. Orlić: Iz života dubrovačkih Jevreja u XIX. vijeku. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1971, 1.

TOLNAUER, Aleksandar (Saša), pravnik i žid. aktivist (Zagreb, 2. VIII. 1950). Sin Ninoslava (Nimroda) i Jelice rođ. Perovich. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, a pravo je studirao u Parizu i Zagrebu, gdje je i diplomirao. God. 1964. osnovao je Vokalno-instrumentalni sastav »Dječaci«, u kojem je svirao bubnjeve te je bio aktivan na zagrebačkoj rock sceni do 1969. Dugogodišnji je aktivist ŽOZ: član Vijeća, službeni promatrač općine na suđenju ratnom zločincu Dinku Šakiću i dr. Radio je kao pravnik u više zagrebačkih poduzeća te kao gl. tajnik KB »Sveti Duh«. Član je Stručnog savjeta za nacionalne manjine hrv. Vlade (2001–03) te od 2003. predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH te predstojnik Stručne službe Savjeta za nacionalne manjine u Vladi RH. Član je Upravnoga odbora Centra za dokumentaciju i istraživanje Holokausta, Nadzornoga odbora Atlantskoga vijeća RH, Foruma za sigurnosne studije pri Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Nacionalnoga odbora za koordinaciju sudjelovanja RH u programima transnacionalne i međuregionalne suradnje te međuregionalnim strategijama Europske Unije za RH za razdoblje 2014–20. Odlikovan je Redom hrvatskoga pletera.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.

TOLNAUER, Dragutin, posebnik (? – ?). U međuratnom razdoblju djelovao je u Valpovu. Po uspostavi NDH daljnja mu je sudbina nepoznata.

IZV.: Telefonski imenik 1941.