ROSENBERG, Sigmund → ROMBERG, Sigmund

ROSENBERG, Sigmund, liječnik (?, 25. X. 1898 – Osijek, ?). Bio je Zemaljski zdravstveni savjetnik i gradski fizik u Osijeku te počasni član ŽOO i Hevre Kadiše.

LIT.: Obzor, 6(1876) 197. – Die Drau, 25(1892), 15. VII.

ROSENBERG, Sigmund (Sigismund), medicinski pisac (?Požega, o. 1800 – ?Požega, druga pol. XIX. st.). Član je razgranate obitelji Mojsija Rosenberga (oca → Lavoslavova), prvoga Židova u Požegi. Napisao 1837. inauguralnu disertaciju o ljekovitoj vodi u Daruvaru (Aquae soteriae Daruvarienses).

LIT.: M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 1, 1470–1875. Zagreb 1955.

ROSENBERG, Slavko (Radej), poduzetnik, javni djelatnik i žid. aktivist (Vojakovac kraj Križevaca, 3. IX. 1900 – Jeruzalem, 4. VII. 1976). Sin Vilima i Paule rođ. Hirschl. Do 1939. zavičajnost je imao u Prelogu, kotar Goričani. Bio je cionist i član različitih zagrebačkih žid. društava. Djelovao je kao vlasnik trgovine na veliko »Koncentra«, koja je trgovala nalivperima, papirnom robom i sl. u Jurišićevoj ul. u Zagrebu. God. 1940. promijenio je prezime Rosenberg u Radej, a po uspostavi NDH prešao je na katoličanstvo i morao vratiti staro prezime. II. svj. rat preživio je u Zagrebu zahvaljujući puncu potpukovniku i vojnom sucu Adalbertu Pekareku, ujedno uspjevši spasiti dio članova ŽO (sudjelovao je i u preseljenju Doma staraca). Nakon rata, kao potpredsjednik ŽOZ, surađivao je s izaslanicima ilegalne alije B, koje je često krio u svojem stanu. Okupio je preživjele članove zajednice i s njima se iselio 1948. u Izrael, gdje se nastanio u Jeruzalemu i pridružio djelatnostima Hitahduta. Bio je među osnivačima kooperativa hotela »Morija« te je vodio radionicu nalivpera. Poslije se poduzeće proširilo i zapošljavalo 120 radnika, većinom doseljenika iz Jugoslavije. Bio je u vodstvu Liberalne stranke. U znak zahvalnosti za njegov dugogodišnji cionistički rad i za pomoć useljenicima, Keren Kajemet je zasadio 10 000 stabala u njegovo ime. U Zagrebu je bio oženjen Hrvaticom Helom rođ. Pekarek, koja se s njim iselila u Izrael. Nakon njezine smrti oženio se s Elizabet rođ. Podkaminer.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695. – Podaci o ulazniku V. Stipetić.

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1945. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ROSENBERGER, Lavoslava (Slava), pravnica (Zagreb, 9. IX. 1914 – ?). Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1939. Do 1941. bila je odvjetnička pripravnica. Po uspostavi NDH u prijavi imovine navela je da je bez namještenja, a prigodno obavlja uredske poslove u poduzeću »Proizvodnja čarapa« u vlasništvu → D. Schleiena. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 14(1940) 1. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

ROSENBERGER, Ljudevit, stomatolog (Bjelovar, 3. XII. 1900 – logor Jasenovac, 1941). Sin Aleksandra, suprug Elze rođ. Weiss te otac Danka (Zagreb, 1934 – ?) i Lee (Virovitica, 1931 – logor Jasenovac, 1942). U Zagrebu je stekao zavičajnost 1924. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1925/26, a ovlaštenje za obavljanje liječničkoga zvanja dala mu je Kraljevska banska uprava u Zagrebu 1937. Imao je privatnu stomatološku ordinaciju u Martićevoj ul. te je radio i kao honorarni stomatolog u duševnoj bolnici (danas Klinika za psihijatriju) u Vrapču. Po uspostavi NDH, 30. VI. 1941, prijavio je imovinu. Tada je već bio rastavljen i djeca su živjela s njim, dok mu mjesto boravka bivše supruge nije bilo poznato. Deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao s kćeri.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695. – JUSP Jasenovac. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ROSENBERGER, Mavro, obrtnik (Goričani, 10. XI. 1880 − ?). Mesarski i pekarski zanat izučio je u Križevcima, a od 1912. u Zagrebu je bio poslovođa u velepekarni »Wielanda«, gdje je radio do 1916. Po dobivanju obrtnice za samostalni rad u Zagrebu je otvorio mesnicu, koju je vodio do 1923. Kao ratnoga vojnog invalida zagrebačko Gradsko poglavarstvo postavilo ga je za posrednika pri Gradskoj stočnoj blagajni. Bio je predsjednik Zajednice doma i škole na I. mješovitoj građanskoj školi i utemeljitelj Hrvatskoga pjevačkog društva »Starčević« u Gračanima. Po vlastitoj tvrdnji, pomagao je i hrv. političkim kažnjenicima u Lepoglavi. Po uspostavi NDH do daljnjega mu je bilo dopušteno stanovati u Zvonimirovoj ul. u Zagrebu te nije morao preuzeti žid. znak. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27434.

ROSENBERGER, Robert, pravnik i trgovac (Jasenovac, 4. II. 1883 – ?). Zavičajnost je stekao 1909. u Zagrebu, gdje je na Pravnom fakultetu doktorirao temeljem rigoroza 1910. Brisan je iz Advokatskoga imenika 1929. jer se odrekao odvjetništva te je djelovao kao vlasnik trgovine papira na veliko »HIP« sa sjedištem u Boškovićevoj ul., dioničar zagrebačke Industrije papira d. d., dioničar beogradske trgovine papirom i ljepenkom na veliko »Hartija« te sarajevskoga dioničkoga društva za trgovinu i preradu papira »Papir«. Po uspostavi NDH morao je prijaviti imovinu, no kako krajem lipnja 1941. ni on ni njegova supruga Erna rođ. Herzer nisu više bili u Zagrebu, u njihovo je ime to učinio upravitelj imovine Ferdinand Cerovac.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 3(1929) 5. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

ROSENBLATT, Makso (Mendel), trgovac (Sniatyn, Ukrajina, 22. VIII. 1890 – Zagreb, 19. V. 1947). Sin Hermanov. Bio je u mješovitom braku s Rosom rođ. Floymayr. U Hrvatsku se doselio 1919. iz Beča. U međuratnom razdoblju u Zagrebu je posjedovao trgovinu zlatne, srebrne i bižuterijske robe te komisiona skladišta inozemnih, mahom njem. i čeških tvornica, sa sjedištem u Ul. Franje Račkoga, protokoliranu 1925. pri Sudbenom stolu, koja je poslovala po cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Po uspostavi NDH morao se preseliti u Bosiljevsku ul. na zagrebačkoj Trešnjevci, prijaviti imovinu pri čemu je naveo dugačak popis dužnika i vjerovnika, a u srpnju 1941. prešao je na katoličanstvo. Uhićen je u rujnu 1941. prilikom racije na Trešnjevci, no pušten je na intervenciju privrednoga povjerenika njem. veleposlanstva te je na nepoznat način preživio rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28209. –Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ROSENFELD, Aleksandar, obrtnik (Čakovec, 1909 – Zagreb, 1941). Sin Jakova (Marcali, Mađarska, 1868 – Zagreb, 14. III. 1931) i Ide rođ. Feigelstock (? – logor Đakovo, 1942). Od mladosti je s ocem radio u obrtničkoj radnji »Sjaj« za popravak satova i čišćenje dragulja u Vlaškoj ul. u Zagrebu. Nakon očeve smrti posao je 1931–41. vodio s majkom. Po uspostavi NDH stradao je pod nepoznatim okolnostima, a majka je prijavila imovinu. Nakon uhićenja 1942. njezina je imovina konfiscirana, a ona deportirana u logor Đakovo, gdje je stradala.

IZV.: DAZ, F: GPZ, Obrtni registri, dosje II–389–1935, dosje II–348–1950. – Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.