BERGER, Adolf, obrtnik (Osijek, 15. XI. 1911 – ?). Sin Ignjatov. U međuratnom razdoblju bio je zlatarski pomoćnik u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Itom rođ. Münz preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Bio je zaštićen, vjerojatno zahvaljujući nekomu na visokom položaju, no ujesen 1942. ipak je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, odakle je, ponovno na nečiju intervenciju, pušten po nalogu UNS od 18. XI. 1942. Na nepoznati način iselio se u Palestinu, gdje je ostao živjeti i nakon II. svj. rata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 29853. – KŽZ.

BERGER, Alfred, pravnik (Zagreb, 6. VII. 1888 – Zagreb, 14. III. 1957). Doktorirao je pravo temeljem rigoroza 1920. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je u međuratnom razdoblju imao odvjetnički ured u Petrinjskoj ul. Iako je bio u mješovitom braku, a 1913. prešao na katoličanstvo, po uspostavi NDH brisan je iz imenika Odvjetničke komore.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

BERGER, Armin, gospodarstvenik i žid. aktivist (Kisač, Srbija, 1892 – Slavonski Brod, 11. IX. 1971). Sin Leona i Julije rođ. Löwy. Suprug Ilonke rođ. Heisler. Završio je trg. školu u Beču. Od 1909. u Slavonskom Brodu bavio se prodajom kamilice bečkim ljekarnama. Također je jedno vrijeme radio kao trgovački putnik. Za I. svj. rata bio je mobiliziran u austroug. vojsku. U međuratnom razdoblju u Slavonskom Brodu bio je trgovac (»Nerosini«, »Bojana«) i tvorničar (»Mabe«, »Verol«), predsj. hrama, potpredsjednik Hevre Kadiše i potpredsjednik lokalnoga nogometnog kluba Makabi. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Po oslobođenju iz logora priključio se je partizanima te u Ledenicama kraj Novog Vinodolskog organizirao partizansku logistiku i pribavljao lijekove. God. 1945–62. bio je direktor poduzeća »Građa« u Slavonskom Brodu; također je bio aktivan u obnovljenoj žid. zajednici i do smrti predsj. općine. Bio je rukovoditelj niza humanitarnih, kulturnih i sportskih udruga u Slavonskom Brodu. − Kći Kira ud. Kardum, ekonomistica je i žid. aktivistica (Zagreb, 24. VI. 1937).

IZV.: Podaci o ulazniku K. Kardum.

LIT.: S. Mirković: Posljednje počivalište brodskih Židova. Bilten ŽOZ, 1990, 15. – Bilten ŽOZ, 1996, 46/47. – S. Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

BERGER, Ben (Bruno), javni djelatnik (Zagreb, 1926). Sin Simeona i Olge. Po uspostavi NDH, s roditeljima i bratom Egonom, preuzeo je žid. znak. Izbjegao je iz Zagreba u Italiju, a 1944. se iselio u Palestinu te nastanio u kibucu Merhavija. Od 1951. živi u Nahariji, gdje je suosnivač Magen-David Adoma, civilne zaštite (Mišmar haezrahi) i Rotary kluba, čiji je bio predsj. od 1970. Zastupnik je »Pazgaza« za Zapadnu Galileju. Amaterski se bavi slikarstvom, koje je učio kod mnogih poznatih umjetnika, a crteže i akvarele izlagao na 11 skupnih i četiri samostalne izložbe. Kao član uprave Društva prijatelja bolnice u Nahariji, prihode od prodaje slika daruje bolnici. – Majka Olga rođ. Wolf, trgovkinja (Beč, 23. II. 1901 – logor Jasenovac, 1942) doselila se u Zagreb 1920, nakon udaje. U međuratnom razdoblju bila je vlasnica »Elite«, trgovine manufakturnom kratkom i pletenom robom u Bogovićevoj ul. u Zagrebu. Po osnutku NDH s obitelji je preuzela žid. znak te u nepoznato doba bila uhićena i deportirana u jasenovački logor, gdje je stradala. Sin Egon uhićen je i deportiran u Jadovno, gdje je stradao. – Otac Simeon (Velika Vreska, 1897 – logor Jasenovac, 1945), sin Filipov, iako je 1941. prešao na katoličanstvo, deportiran je u logor Jasenovac, gdje je najvjerojatnije preživio sve do proboja zatočenika 22. IV. 1945. Posljednji paket iz ŽOZ poslan mu je 19. IV. 1945.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 44/45.

BERGER, Boris, strojarski tehničar (Valpovo, 6. XII. 1921 – ?Jadovno, 1941). Sin Ignje, kotarskog veterinara u Valpovu i Prelogu, i Etuške. Djelovao je kao strojarski kliničar. Odveden je 30. V. 1941. u logor Danicu kraj Koprivnice, potom u Jadovno na Velebitu, gdje je stradao. Prema tvrdnjama roditelja, koji su molili nadležne vlasti da im puste sina, iz Jadovna je nakon tri tjedna otpremljen na Pag, što je malo vjerojatno jer je većina zatočenika Jadovna ondje stradala i bila bačena u obližnje jame.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28130.

BERGER, Egon, trgovac i sportaš (Nova Gradiška, 16. VIII. 1912 – Zagreb, 26. VII. 1988). Sin Julijev. Predratni je sprinter zagrebačkog Makabija i trgovac tekstilnom i manufakturnom robom na veliko. S Josipom Felixom bio je suvlasnik trgovine »Manufaktura« u Radišinoj ul. u Zagrebu. Po osnutku NDH preuzeo je žid. znak. Uhićen je u kolovozu 1941. i interniran na Zavrtnici, potom deportiran u logor Jasenovac. Sudjelovao je u proboju zatočenika iz logora 22. IV. 1945. te pristupio partizanima kao borac 23. srpske divizije. Bio je među zatočenicima s najdužim boravkom u Jasenovcu, a iz ŽOZ godinama su mu stizali mnogobrojni paketi, posljednji odaslan 19. IV. 1945. Boravak u logoru opisao je u memoarima 44 mjeseca u Jasenovcu (Zagreb 1966, Jasenovac 1978²), zbornicima Ratna sećanja aktivista jugoslavenskog revolucionarnog pokreta 1941–1945. (3. Beograd 1961) i Četrdeset godina jugoslavenskog revolucionarnog radničkog pokreta 1941–1945. (7. Beograd 1961) te Otpor u žicama (Beograd 1969).

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

BERGER, Ernesto, žid. aktivist (? – ?). Predsjednik je žid. ortodoksne općine u Rijeci 1940-ih.

BERGER, Fedor, pravnik (Zagreb, 1912 – logor Slana, VII–VIII. 1941). U međuratnom razdoblju radio je u kancelariji → J. Mogana kao odvjetnički vježbenik. Po uspostavi NDH uhićen je i preko Gospića deportiran u paški logor Slana, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 688.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Geza, novinar (? – ?). Bio je član uredništva prvog osječkog lokalnog lista Esseker Lokalblatt und Landbotte (1864–69), što ga je na njem. jeziku pokrenuo Dragutin Lehmann, te autor satirične gradske rubrike Esseker Bummler.

LIT.: P. Požar: Berger Geza. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001.

BERGER, Geza, službenik (Aljmaš, 5. III. 1893 – ?). Sin Hinkov. U međuratnom razdoblju djelovao je kao činovnik zaposlen u poduzeću »Intercontinentale Caro i Jelinek« s plaćom od 4760 din. Bio je vlasnik kuće, vinogradâ i livadâ u Aljmašu. Po uspostavi NDH, sa suprugom Bellom rođ. Kraus i djecom Mirom i Egonom, preuzeo je žid. znak. Sin Egon (?, 1922) odveden je u svibnju 1941. u radni logor Drnje kraj Koprivnice, potom u Jadovno, gdje je stradao, dok su supruzi potkraj 1941. izbjegli iz Zagreba i preživjeli II. svj. rat. Daljnja sudbina kćeri Mire je nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.