KONRAD, Rudolf (Kohn), trgovac (Slatina, 22. XI. 1891 – logor Jasenovac, 1941). Sin Ilije Kohna. U braku s Jelisavom (?, 1903 – ?) imao je sina Fedora (?, 1923 – Jadovno, 1941). U nepoznato doba prezime Kohn promijenio je u Konrad. U međuratnom razdoblju zajedno s Julijem Kohnom bio je suvlasnik poduzeća »Viktorija konfekcija« u Karadžićevoj ul. u Zagrebu te s ocem suvlasnik trgovine manufakturnom, pomodnom robom, šeširima te proizvodnjom odjeće u Požegi. Po uspostavi NDH bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Sin Fedor ubijen je u Jadovnu 1941, a supruga je preživjela rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KONSTEIN, Oto, trgovac (Čakovec, 16. VI. 1929). Sin Emila i Vilme, brat Tee. Otac mu je imao u Čakovcu veletrgovinu kožom. S drugim međimurskim Židovima uhićen je u travnju 1944. te deportiran u Auschwitz, odakle je prebačen u Bergen–Belsen. Iz Bergen–Belsena oslobodili su ga Englezi 15. IV. 1945. Dvadesetak članova obitelji stradalo je u njem. koncentracijskim logorima. Vratio se 19. VIII. 1945. u Čakovec, gdje je završio školu za vanjsku trgovinu. Živi u Zagrebu.

LIT.: Obitelj. Zagreb 1996. – V. Kalšan: Židovi u Međimurju. Čakovec 2006. – J. i V. Kalšan: Konstein, Oto. Međimurski biografski leksikon. Čakovec 2012.

KOPSA, Vatroslav, žid. aktivist (? – ?). Podrijetlom iz Siska. Bio je član Privremenoga glavnog odbora SJVOJ 1919.

KORANIĆ, Otto (Klinger), trgovac (Đurđevac, 1896 – logor Dachau, 1944). U međuratnom razdoblju posjedovao je na Zrinjskom trgu u Zagrebu trgovinu modnom robom za gospodu i radionicu za izradu rublja za gospodu »Gentleman«, za koju je robu nabavljao u Beču, Pragu, Milanu, Manchesteru i u Glasgowu. Po uspostavi NDH napustio je Zagreb ili je odveden jer je u njegovo ime prijavu imovine podnio stečajni upravitelj. Nakon otvorenog stečaja pokretnine i opremu u njegovoj trgovini i radionici kupili su za 60 000 din. dvojica prijašnjih namještenika »arijevaca«. Deportiran je u logor Dachau, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KORDA, Nahum, sociolog (Rijeka, 22. VI. 1959). Diplomirao je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982. Magistrirao je sociologiju i filozofiju na Sveučilištu u Haifi 1987, gdje je 1995. doktorirao filozofiju. Posebno se bavi ljudskim resursima u industriji.

IZV.: Podaci o ulazniku I. Korda.

KORENIĆ, Branko (Zagreb, 21. IV. 1921 – Jadovno, 1941). Sin Bartola Kohna i Stefe rođ. Darvaš. U doba uspostave NDH studirao je tehniku u Zagrebu. Potkraj svibnja 1941. bio je zajedno s drugih 165 omladinaca uhićen i otpremljen u logor Danica kraj Koprivnice, potom u Gospić te u Jadovno, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

KORENIĆ, Makso (Kohn), inženjer, građevinski poduzetnik i žid. aktivist (Donji Miholjac, 27. X. 1881 – Auschwitz, 1944). Sin Gabora, suprug Olge rođ. Frank, zet Hermine ud. Frank te otac Maje. U nepoznato doba prezime Kohn promijenio je u Korenić. Kao građevinski poduzetnik bio je suvlasnik poduzeća »Korenić & Frank«. Nakon I. svj. rata živio je u Pakracu, a potom u Zagrebu. Imao je ovlaštenje za izvođenje javnih geodetsko-geometarskih radova, a uoči II. svj. rata postao je član Zagrebačke inženjerske komore. God. 1919. imenovan je članom Privremenoga Glavnog odbora SJVOJ, a 1938. članom Procjembenoga povjerenstva u ŽOZ. Po uspostavi NDH, u srpnju 1941, bio je zaveden u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka, zbog čega je bio »djelomično« oslobođen od nošenja žid. znaka u prilikama kad je zbog posla posjećivao vojne i javne urede. S obitelji je prešao na katoličanstvo. Izbjegli su u Hrvatsko primorje, gdje su ih tal. okupacijske vlasti internirale u logor u Kraljevici, a u srpnju 1943. u Kampor na Rabu. S Raba su otišli u ljetnikovac u Novi Vinodolski. Odande su ih nacisti u kolovozu 1944. deportirali u Auschwitz, gdje su stradali.

IZV.: HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27920. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – F. Frank: Bila sam u Novom Vinodolu. Novi Omanut, 20(2012) 113.

KORNFEIN, Bela, trgovac (?, 18. VIII. 1871 – ?Zagreb, 7. VI. 1962). Sin Moritza i Katarine rođ. Hirsch iz Oberwartha. Živio je u Novoj Gradiški. Vjenčao se 20. I. 1908. s Ilonom rođ. Kornfein (?, 7. IV. 1882 – Zagreb, 10. XII. 1961), kćeri Jakoba Kornfeina i Emilije rođ. Fallner. Bio je žrtva antisemitskoga nasilja nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. i divljanja tzv. zelenog kadra kad je i u Cerniku i Novoj Gradiški bez iznimke pljačkana i paljena imovina. – Kći Ela, germanistica (Samobor, 27. II. 1915 – ?). Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a u lipnju 1941. bila je bez namještenja. Preživjela je II. svj. rat, ime joj je na popisu povratnika u ŽOZ 1946.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

LIT.: V. Žugaj: Židovi novogradiškog kraja. Povijesni prilozi. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KORNFEIN, Piroška (rođ. Hirschl) (?, 1912 – Zagreb, 7. VIII. 2001). Udala se 1941. za Vilima Löwyja, trg. pomoćnika u dućanu svile »Lebinec i Beck« u zagrebačkoj Ilici, kojega su samo tjedan nakon njihova vjenčanja ustaše odveli i više ga nije vidjela. Pobjegla je s majkom iz Zagreba rodbini u Grubišno Polje, a kad su 1942. počela uhićenja, sakrila ih je Ana Markoja. Poslije su pobjegle u Mađarsku, gdje su »nekako preživjele u vječnom strahu i opasnosti boreći se da imamo barem neki ležaj i da si zaradimo za hranu«. U drugom braku bila je s Oskarom Kornfeinom. Dugogodišnja je aktivistica u ženskoj sekciji ŽOZ.

IZV.: Podaci o ulaznici L. Fürsth Kriesbacher.

LIT.: P. Kornfein: Crno sjećanje na Zavrtnicu. Jevrejski pregled, 25(1974) 11/12. – Ista: I u paklu ima anđela. Novi Omanut, 4(1997) 21. – Ha-kol, 2000, 72. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

KORNHÄUSER, Dezider (Dezsö), kemičar (Veliki Lipnik, 7. XI. 1891 – ?, Švicarska, ?1945). Sin Ignacov. U I. svj. ratu kao austroug. vojnik bio je na srpskoj i rus. bojišnici. Potom je radio u kemijskoj tvornici specijalnih lijekova Gideona Richtera u Budimpešti, a u Zagreb se doselio sa suprugom i starijim sinom 1926. iz Subotice kao stručnjak za proizvodnju specijalnih lijekova na poziv novoosnovanoga poduzeća »Kemika« d. d. za kemijsku i farmaceutsku industriju, čiji je do 1941. bio ravnatelj. Podignuo je poduzeće na eur. razinu, proširio djelokrug i opseg te je ono uoči II. svj. rata zapošljavalo stotinjak radnika. Po uspostavi NDH predao je molbu za stjecanje arijskih prava, a iako je obitelj prešla na katoličanstvo, morali su preuzeti žid. znak. U studenom 1941. produžena mu je radna dozvola do kraja godine kao neophodno potrebnomu stručnjaku. Obitelj je prebjegla u Italiju, potom u Švicarsku, gdje je umro od posljedica bolesti. – Supruga Magda rođ. Gomboš, glazb. pedagoginja (Kimle, Mađarska, 22. XI. 1902 – Zagreb, 2. X. 2006). Upisala se na Muzičku akademiju u Budimpešti, koju je bila primorana prekinuti zbog izbijanja I. svj. rata. Nakon rata nastavila je studij u Subotici. Bila je učiteljica na Glazbenoj školi u Zagrebu i nastupila je na Radio Zagrebu. Prebjegla je u Italiju i Švicarsku, a 1945. vratila se u Zagreb, gdje je radila kao njegovateljica napuštene djece, dok se nije udala za farmaceuta Igora Leitnera, a poslije je radila kao honorarna učiteljica klavira u Glazbenoj školi »Pavao Markovac«. Bila je članica ŽOZ. – Sin Pavle, pedijatar (Subotica, Srbija, 1925 – Ljubljana, 15. XII. 2015). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1951/52. Sa suprugom je otišao u Sloveniju, zaposlio se u ljubljanskom Kliničkom centru, gdje je postao predstojnik Odjela za pedijatriju i neko vrijeme ravnatelj bolnice. – Sin Andrija, kemičar (Zagreb, 1930). Završio je studij kemije u Zagrebu te radio u Institutu »Ruđer Bošković«. Boravio je u Njemačkoj, a potom na fakultetu u Bostonu te u Washingtonu, gdje je postao voditelj odsjeka organizacije »Food and Drug«.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28468. – KŽZ – Popis žrtava.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – M. Bing-Drempetić: (Nekrolog). Ha-kol, 2006, 96.