KONFINO, Nisim, pedagog (Beograd, 1920 – ?logor, 1941–1945). Uoči izbijanja Travanjskoga rata postao je učitelj pučke škole ŽOZ. Iako mu je u srpnju 1941. Ustaško redarstvo u Zagrebu izdalo odobrenje da može napustiti područje NDH i otputovati u Beograd bez prava na povratak, stradao je u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27372, 27555.

LIT.: I. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KONFORTI, Jakob, liječnik (?, 1895 – Mostar, BiH, 1942). Sin Aronov. U veljači 1943. na zahtjev Ministarstva zdravstva NDH bio je pušten iz logora Jasenovac te upućen u Zavod za suzbijanje endemskoga sifilisa u Banju Luku. Stradao je u Mostaru.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28929.

LIT.: http://elmundosefarad.wikidot.com/zrtve-iz-mostara -1941-1945, pristupljeno 27. X. 2012.

KONFORTI, Josef, trgovac (Travnik, BIH, 1. X. 1912 – logor Jasenovac, 1944). Sin Cadikov. U međuratnom razdoblju bio je vlasnik »Radija«, trgovine radioaparatima, biciklima, pisaćim i šivaćim strojevima i doknadnim dijelovima u Nikolićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KONFORTI, Jozef (Buki), posebnik (? – ?). Sin Cadikov. Po uspostavi NDH sa suprugom Majom, kćeri zagrebačkog odvjetnika → Ž. Neumanna, i njezinima sklonio se u mjesto Bellaria kraj Riminija. Iselio se u Givat Šmuel u Izraelu. Otac je dvaju sinova. Opisao je svoja ratna sjećanja pod naslovom Od 6. aprila 1941. do 6. aprila 1945. u Jevrejskom almanahu 1971–1996 (Beograd 2000).

KÖNIG, Adolf, obrtnik (Zagreb, 1825 – Zagreb, 17. III. 1903). Bio je građanin Slobodnoga i kraljevskoga grada Gradeca od 1. VIII. 1849, gdje je posjedovao poznatu urarsku radnju. Izložio je nekoliko vrlo lijepo izrađenih satova na prvoj Gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1864. Od 1878. kućevlasnik je u tadašnjoj Dugoj ulici (danas Radićeva ul). Jedan je od inicijatora osnivanja zagrebačkog Obrtničkoga društva te član njegova Upravnog odbora 1864.

LIT.: (Nekrolog). Narodne novine, 69(1903), 17. III. – M. Despot: Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970. – Ista: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979.

KÖNIG, Erna, poduzetnica (?, 18. V. 1902 – ?). Kći Celine Kohn rođ. Hertman (Metz, Francuska, 1879 – ?logor, 1941). Živjela je u Zagrebu u Vlaškoj ul. Kao skrbnica nastavila je voditi trgovinu kožnatom te galanterijskom robom i igračkama u zagrebačkoj Ilici, osn. 1903, čije su nasljednice nakon smrti vlasnika bile Eva-Marija i Maja-Beatrice König. Trgovina je bila jedna od najpoznatijih u Ilici, a promet je 1940. bio 1 847 000 din. U prvosvibanjskim je demonstracijama 1928. izlog trgovine bio razbijen. Po uspostavi NDH tvrtka je dobila ustaškoga povjerenika, a E. je za sebe, svojega muža Alberta, kćeri Ernu, Ivku ud. Goldstein, Blanku ud. Jermović, Aleksandru ud. Rechnitzer i sina Alberta (?, 1910) od Ministarstva unutarnjih poslova 27. X. 1941. isposlovala dopusnicu da s obiteljima mogu boraviti na teritoriju NDH bez nošenja žid. znaka. Neovisno o tome, sin je 2. XI. 1941. deportiran u neki od logora, a u siječnju 1942. u logor su odvedeni i Celina Kohn, njezin suprug, snaha Edita i kći Aleksandra.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28864.

LIT.: J. Broz Tito: Sabrana djela, 1. Zagreb–Beograd 1983.

KÖNIG, Eugen, tiskar (Varaždin, 1. X. 1890 – logor Jasenovac, 1941). Do 1924. živio je u Sisku, a otad u Zagrebu, gdje je bio vlasnik knjigotiskare »Preradović« u Boškovićevoj ul. U kolovozu 1940. obrt je »privremeno odjavio«, a u veljači 1941. prodao je olovna slova i dio inventara. Po uspostavi NDH uhićen je i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Supruga Teofila stradala je 1942. u Auschwitzu, a sin Zdenko (?, 1924), učenik IV. zagrebačke gimnazije, 1941. u logoru Jasenovac.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682. – Spomen-ploča u IV. gimnaziji u Zagrebu.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KÖNIG, Julio (Julije), gospodarstvenik, žid. aktivist i sportski djelatnik (Hroznová Lhota, Češka, 29. IX. 1877 – ?, Kanada, nakon 1945). Sin Hermana. U Hrvatsku se doselio iz Austrije 1899. Bio je vlasnik i direktor tvornice kandita i čokolade »Union« i paromlina »Rosa«, suutemeljitelj i predsj. Sportskog društva Makabi u Zagrebu (1923–37), predsj. Židovskoga narodnoga društva (od 1923), član Centralne uprave Keren Hajesoda, te član Lože »Zagreb« nezavisnoga žid. reda Bnei Brit. Po uspostavi NDH bio je uhićen s četrdesetak uglednih i imućnih zagrebačkih Židova, kako bi ih se zastrašilo i tako natjeralo na prikupljanje kontribucije, no ubrzo su svi pušteni, a Königovo ime se zajedno s još šestoricom, poč. srpnja nalazi na popisu članova Odbora za kontribuciju. Čini se da je potom izbjegao iz Zagreba, jer nije preuzeo žid. znak. Nakon rata živio je sa suprugom u Kanadi. – Supruga Julija, žid. aktivistica (Đakovo, 17. II. 1885 – ?). Sa suprugom je bila suvlasnica tvornice kandita i čokolade »Union« i paromlina »Rosa« u Vrpolju. God. 1926. izabrana je za prvu predsjednicu zagrebačke podružnice Međunarodne cionističke organizacije žena (WIZO). Kad je u Zagrebu 1928. osnovan Savez cionističkih žena Kraljevine SHS (poslije Jugoslavije), postala je prva predsjednica i te organizacije. Uoči II. svj. rata angažirala se oko pomoći izbjeglicama iz Njemačke, posebno oko prihvata skupine od nekoliko stotina žid. djece, koja su u Zagreb stigla u svibnju 1940. s planom da produže u Palestinu. Samo nekoliko dana uoči početka Travanjskoga rata, većina djece bila je preko Grčke i Turske poslana u Palestinu. U lipnju 1941. podnijela je prijavu imovine vlastima NDH, gdje je navela da su joj njem. vlasti iz stana u Palmotićevoj ul. rekvirirale stvari kućanstva, te da je na ime žid. kontribucije predala dragocjenosti. Nakon rata živjela je u Kanadi.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27701. – HDA, ZKRZ GUZ, br. 306, kut. 10, 277. – JIM, Zapisnik XIX. sjednice Izvršnog odbora SVJOJ od 10. VI. 1940.

LIT.: Spomenica SJOJ 1919–1969. Beograd 1969. – M. Radović: Židovsko gombalačko i sportsko društvo Makabi u Zagrebu. Povijest sporta, 4(1973) 13. – Loža »Zagreb«. Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – S. Knežević i A. Laslo: Židovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodič. Zagreb 2011.

KÖNIG, Mihajlo, trgovac (Kecskemét, Mađarska, 23. VII. 1892 – logor Jasenovac, 1941). Sin Aleksandrov. U Hrvatsku se doselio iz Subotice 1927. U međuratnom razdoblju bio je vlasnik poduzeća »Merkur film« u Zagrebu za trgovinu, iznajmljivanje i proizvodnju filmova koje je iznajmljivao najpoznatijim kinima u gradovima širom Kraljevine Jugoslavije. U 1940. bruto-promet bio je viši od 4 000 000 din., dok je u prvom tromjesečju 1941. promet iznosio čak 1 595 000 din. U lipnju 1941. prijavio je imovinu vlastima NDH te, među ostalim, naveo da njegova tvrtka ne može mnoge filmove pustiti u promet (»amerikanski, engleski i ruski filmovi«). Premda je sa suprugom Emom rođ. Schwimmer (? – ?, 1941) i sinom Ernestom (?, 1921 – ?, 1941) prešao na katoličanstvo, ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Te god. stradali su supruga i sin.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KONRAD, Martin, stomatolog (Kisújszállás, Mađarska ili Varaždin, 6. V. 1892 – logor Jasenovac, 1941–1945). Nakon završenog studija medicine u Beču, u I. svj. ratu bio je na bojišnici kao austroug. vojni liječnik. Do 1925. radio je u Zagrebu, a potom je u Varaždinu preuzeo stomatološku ordinaciju → E. Spitzera, koju je vodio do 1934, kad je otvorio vlastitu ordinaciju. Radio je i u Državnoj dječjoj klinici te za Okružnu blagajnu u Varaždinu. Po uspostavi NDH uhićen je u ljeto 1941. i odveden u logor Jasenovac, iz kojeg se je javio prije 28. X. 1941. Iako je u rujnu 1941. njegov tast Ludvig Lauš uputio molbu Poglavniku da ga se oslobodi jer je hranitelj obitelji, što je 6. X. 1941. Predsjedništvo vlade NDH proslijedilo Ustaškomu redarstvu, ipak je stradao.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28252. – JUSP Jasenovac.

LIT.: D. Weber: Prilog povijesti stomatologije Varaždina. U: Varaždinski zbornik 1181–1981. Varaždin 1983. – M. Lončarić: Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu (katalog izložbe). Varaždin 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.