KOHN, Beno, trgovac i ugostitelj (Darda, 1888 – logor Gospić ili Auschwitz, 1941–1945). Djelovao je kao trgovac i gostioničar u Osijeku. Prema jednim izvorima krajem srpnja ili poč. kolovoza 1941. iz Osijeka je odveden u logor u Gospiću, a prema drugima odveden u logor Tenja te u kolovozu 1942. u Auschwitz.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28114.

KOHN, Dezider, trgovac (Murska Sobota, Slovenija, 19. XI. 1901 – logor Jasenovac, 1942). Sin Leopoldov. U braku s Mirom rođ. Herman imao je sina Pavla (?Zagreb, 1936 – Auschwitz, 1942 ili 1943). U Jurišićevoj ul. u Zagrebu imao je trgovinu kožom na malo. Po uspostavi NDH, u kolovozu 1941, bio je uhićen i odveden u logor Jasenovac, gdje je stradao 1942. Supruga i sin odvedeni su 1942. ili 1943. u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27982.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Dragutin, stomatolog i žid. aktivist (Garešnica, 1904 – Zagreb, 18. VIII. 1997). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1929/30. te imao privatnu stomatološku ordinaciju u Varaždinu. God. 1941. zajedno s obitelji odveden je u logor Jasenovac, gdje mu je stradala maloljetna kći. Kao logoraš bio je od 1941. liječnik u mjesnoj bolnici u Jasenovcu (izvan logora) sve do proboja logora 22. IV. 1945. Ustaše su ga povele sa sobom pri povlačenju, no pobjegao je prije Bleiburga. Nakon rata opet je radio u struci. Bio je predsj. ŽOZ 1977–78.

LIT: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Bilten ŽOZ, 1990, 13. – Novi Omanut, 3(1995) 11.

KOHN, Dragutin, žid. aktivist (Osijek, 24. XII. 1940). Sin Roberta i Terezije rođ. Lukačević. Za II. svj. rata živio je s majkom kod bake i djeda u Višnjevcu kraj Osijeka, dok je otac bio u partizanima. Nakon rata s obitelji se vratio u Osijek, gdje je završio osnovnu školu i Tehničku školu »Nikola Tesla«, elektro smjer. Po završetku školovanja, živio je u Zagrebu i Osijeku te 10 godina radio u Švedskoj. Aktivni je član ŽO Osijek kao član omladinske sekcije i Upravnoga odbora, a od ožujka 2005. tajnik je Općine.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.

KOHN, Dragutin, stomatolog (?, 1905 – logor Jasenovac, 1941. ili 1942). God. 1934. preuzeo je u Varaždinu stomatološku ordinaciju → Ede Spitzera. Po uspostavi NDH, odveden je s ostalim varaždinskim Židovima u logor Jasenovac, gdje je stradao.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Đuka, inženjer (Sikirevci, 16. X. 1896 – ?logor Jasenovac, 1944). Sin Jakobov. U braku s Adrijenom rođ. Klein imao je kćeri Aju i sina Asu. Kao tehnički stručnjak za papir u međuratnom je razdoblju radio u poduzeću »Centropapir«. Po uspostavi NDH, Zagrebačka dionička tvornica papira, koja je preuzela »Centropapir« u likvidaciji, 2. VII. 1941. tražila je da ga se ostavi na radnom mjestu kao neophodno potrebnoga stručnjaka. Čini se da je cijela obitelj stradala u logoru u Jasenovac.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27598.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Elvira (Bernarda), fotografkinja (Rijeka, 30. V. 1914 – Zagreb, 9. VIII. 2003). Kći Bernarda i Gizele rođ. Klein. Nakon što joj je otac poginuo u I. svj. ratu s obitelji se vratila djedu i baki u Vinkovce. Ondje je završila nižu gimnaziju i dvogodišnji fotografski zanat (1929–31). God. 1932. preselila se s majkom u Dubrovnik i zaposlila kao fotoreporterka u fotostudiju »Jadran« Mihe Ercegovića, gdje je 1936. položila majstorski ispit. Po uspostavi NDH, krajem 1942, internirana je u Kupare, a od srpnja 1943. u Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, pridružila se partizanima te djelovala kao fotografkinja Propagandnoga odjela ZAVNOH u Otočcu i Agitpropu CK KPH i Glavnoga štaba Hrvatske i surađujući u Vjesniku, kao prva ratna fotoreporterka, i Naprijedu. Od 1945. do umirovljenja 1964. vodi Foto-odjel Doma JNA u Zagrebu i surađuje u listu Za domovinu. U 1930-ima snima događaje u Dubrovniku i okolici, među ostalim, 1936. za album skupštine HSS (Iz ptičje perspektive, Konavoke, Ulazak povorke na Stradun), 1943. logor (Logorske nastambe), 1944. seriju fotografija III. zasjedanja ZAVNOH i kongresa kulturnih radnika u Topuskome, djece i ranjenika (Topusko, Dječji zbor, Slijepi harmonikaš Diklić, Prijevoz ranjenika na Petrovoj gori), a 1945. otvorenje hrv. gimnazije u Zadru, zasjedanje Narodne vlade Hrvatske u Splitu (Vladimir Nazor), skup na Trgu bana Jelačića u Zagrebu te Cvijeće za mir. U njezinu ratnom opusu ističe se fotografija izbjegle žene s djecom A kuda sada? (Topusko 1944), potresno svjedočanstvo patnje i beznađa. Izlagala samostalno 1997. u Zagrebu, gdje su joj fotografije izlagane i posmrtno na izložbama Pozitiv/Negativ II. svjetski rat (2005) i Žene fotografi (2007). Sjećanja su joj objavljena u Zborniku sjećanja. Vjesnik 1940–1990 (Zagreb 1990), a djela joj se nalaze u Hrvatskom povijesnom muzeju i MUO. Dobitnica je Medalje za hrabrost i Ordena zasluga za narod III. reda.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – V. Kovač: Fotografije Elvire Kohn. Ha-kol, 1997, 49/50. – R. S. Ivanuš: Elvira Kohn. Fotografije, retrospektiva. Zagreb 1997. – P. Požar: Kohn, Elvira. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001. – T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002. – B. Blasin i I. Marković: Ženski vodič kroz Zagreb / Zagreb women’s guide. Zagreb 2006. – B. Hlevnjak i R. S. Ivanuš: Hrvatska antiratna fotografija. Prvi svjetski, Drugi svjetski i Domovinski rat. Zagreb 2008. – D. Grgec: Kohn, Bernarda, Elvira. Vjesnikov leksikon 1940–1990. Zagreb 2009. – V. Flego: Kohn, Elvira. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009. – http://www.centropa.org/index.php?nID=30&bioID=177, pristupljeno 22. VII. 2011.

KOHN, Ernest, trgovac (Vinkovci, 9. X. 1912 – Zagreb, ?1943). Sin Josipov. Zavičajnost stekao u Vinkovcima. U međuratnom razdoblju imao je trgovinu prerađenom kožom i priborom za kožarsku struku s poslovnicom na Jelačićevu trgu u Zagrebu i prometom od približno 7 milijuna din. 1940. Po uspostavi NDH bio je primoran prijaviti imovinu, a 2. VIII. 1941. izdan je nalog za njegovo uhićenje »zajedno sa obiteljskim pripadnicima« i odvođenje u Zagrebački zbor. Čini se da je ubijen u zatvoru na zagrebačkoj Novoj Vesi.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27982.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Ernestina (rođ. Braun), kućevlasnica (Podhradie, Slovačka ili Erdevik, 27. II. 1877 – logor Jasenovac, ?1942). Odrasla je u Erdeviku, potom se preselila u Novu Gradišku, gdje se udala za Josipa, generalnoga direktora poduzeća »Slaveks« za šumsku industriju. Od 1923. stalno se nastanila u Zagrebu u Gundulićevoj ul., a potom u Smičiklasovoj ul. Po uspostavi NDH u prijavi imovine navela je 1605 dionica »Slaveksa« i veći broj dionica Društva za eksploataciju drva u Zagrebu, vlasništvo nad stambenom kućom u Smičiklasovoj ul. te da je sve dragocjenosti predala Odboru za podavanja od strane Židova za potrebe države. God. 1942. odvedena je u logor Jasenovac, gdje je stradala. Sudbina kćeri Clare nije poznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681.

LIT.: http://webcache.googleusercontent.com/search?q =cache:1M87arumdv8J:www.crt-ii.org/_awards/_apdfs/Kohn_Ernestine.pdf+Kohn%2Bborn%2BCroatia&hl=hr&ie=UTF-8&inlang=pl, pristupljeno 28. III. 2011.

KOHN, Eugen Jenö, gospodarstvenik (Veliki Bastaji, 1892 – Jadovno ili logor Slana na Pagu, 1941). Jedno je vrijeme živio u Sisku. U međuratnom razdoblju bio je dioničar i ravnatelj Pogodovnoga poduzeća »Trgopromet« d. d. za promet poljoprivrednim proizvodima s mjesečnom plaćom 7000 din. God. 1940. otkrio je pronevjeru u poduzeću izvjesnog Ivana Vrkljana u iznosu 1 400 000 din. Nastojao je mirnim putem riješiti spor tražeći povrat novca, na što mu je Vrkljan zaprijetio »Pavelićevim dolaskom, koji će se potom s njim obračunat«. Po uspostavi NDH, 28. V. 1941, pripadnici ustaškoga pokreta M. Vrkljan i F. Duić navodno su ga odveli u Gospić, gdje mu se izgubio svaki trag. Vjerojatno je ubrzo ubijen u Jadovnu ili logoru Slana na Pagu. U lipnju 1941. → Ž. Endrenyi je podnio vlastima NDH prijavu o njegovoj imovini u kojoj je naveo i podatak o uhićenju i odvođenju. Istodobno je I. Vrkljan postao djelatnik ustaškoga redarstva i ustaški satnik.

IZV.: HDA, ZKRZ GUZ, br. 306, kut. 15, 3764–3766, 3770–3771. – HDA, ZKRZ, ZH. br. 2755, 8501, 12267, 42526. – HDA, Dosje SDS br. 316982, 319034, 319711. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – JIM, Zapisnik XXVII. sjednice Izvršnog odbora SVJOJ od 20. IV. 1938, 52.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.