KAUFMANN, Milan, fotograf (Zagreb, 1905 – ?logor, 1941–1945). Sin Jakoba i Josipe rođ. Friedenfeld. Izvodio je fotomontaže na tragu Bauhausa za reklamne fotografije grafičkoga atelijera »Tri« braće V. i Z. Mirosavljevića i Božidara Kocmuta (Guipsine, Predložak za reklamni letak, 1930, MUO), oslanjao se na iskustva zavoda IMAGO, koji se bavio istraživanjem i umjetničkom reklamnom produkcijom. Djelatnost je obuhvaćala sve vrste primijenjenoga grafičkog oblikovanja, ponajviše u području plakata i opreme knjige. Bio je član Fotokluba Zagreb te izlagao na zagrebačkim izložbama Sveslavenska izložba umjetničke fotografije (1935) i Međunarodna izložba umjetničke fotografije (1940). Supruga Branka rođ. Šipoš bila je katoličke vjere, ali kći Branka (?Zagreb, 1935) je bila židovske vjeroispovijesti. Po uspostavi NDH cijela je obitelj preuzela žid. znak i prešla na katoličanstvo. Daljnja im je sudbina nepoznata, čini se da su svi stradali u nepoznatom logoru. – Brat Branko, fotograf (Zagreb, 6. II. 1909 – ?). Od 1926. je s bratom Milanom vodio fotografski atelijer u Preradovićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH, sa suprugom bečkom Židovkom Käthe rođ. Reichl i kćeri Evom (?Zagreb, 1936 – ?), preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Daljnja sudbina je nepoznata. – Otac Jakob, trgovac (Vratno kraj Vinice, 21. VII. 1874 – ?, Italija, 1942). Sin Josipov. U međuratnom razdoblju djelovao je kao trg. putnik u Zagrebu do kraja 1940, kad je ostao bez namještenja. Po uspostavi NDH sa suprugom Josipom rođ. Friedenfeld preuzeo je žid. znak, a supruga je prešla na katoličanstvo. Iako su izbjegli iz Zagreba, stradao je pod nejasnim okolnostima u Italiji.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: V. Maleković, M. Tonković i dr.: Fotografija u Hrvatskoj 1848–1951. Zagreb 1994. – M. Tonković: Židovi fotografi (katalog izložbe). Zagreb 2004. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – V. Flego: Kaufmann, Milan. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.

KAUFMANN, Nada, pedagoginja (Petrinja, 3. VIII. 1905 – logor Jasenovac, 1944). Kći Slavka, sestra Ade. U međuratnom razdoblju djelovala je kao učiteljica vještinâ na Ženskoj stručnoj školi u Klaićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH bila je upisana u Kartoteku židovskoga znaka, ali se čini da znak nije preuzela. Prešla je na katoličanstvo. Izbačena je iz stana u Bauerovoj ul. te se preselila u Ludbrešku ul. na Trešnjevci. Do 1943. radila je u Zagrebu u prihvatilištu za djecu, koju su ustaše doveli s Kozare. Deportirana je u logor Jasenovac, gdje je stradala.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KAVESON, Salamon (Bosanski Petrovac, BiH, 23. VI. 1915 – logor Jasenovac, 1942). Sin Davida i Blanke rođ. Nahmijas. Za uspostave NDH bio je apsolvent tehnike u Zagrebu. S majkom je preuzeo žid. znak. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Imao je sestru Sidu (Bosanski Petrovac, BiH, 1913 – logor Đakovo, 1942), koja je 1941. radila kao stručna učiteljica u ženskoj zanatskoj školi u Bosanskoj Kostajnici. Stradala je s majkom u logoru Đakovo.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KEISER, Edo, žid. aktivist (? – ?). Bio je predsjednik ŽO u Virovitici 1939–40.

LIT.: Ž. Weiss: Židovi Virovitice i okolice 1790–2011. Virovitica 2011.

KELEMEN, Jenö, veletrgovac (Senta, Srbija, 29. VIII. 1897 – ?). Sin Ignačev. Od 1929. do uspostave NDH u Zagrebu je posjedovao veletrgovinu tekstilnom robom (vunenim tkaninama) u Draškovićevoj ul. u koju je uložio 1 400 000 din. vlastitoga kapitala i 1940. ostvario promet 3 230 000 din. Po uspostavi NDH, sa suprugom Gertrudom rođ. Kornis i sinovima Đurom (?, 1924) i Ladislavom (?, 1937), preuzeo je žid. znak i prešao na evangeličku vjeru. U prijavi imovine navodi da kao mađ. državljanin »pripada mađarskoj rasi« te prema mađ. zakonima ne bi bio obvezatan na takvu prijavu. Sa suprugom i sinom Ladislavom preživio je II. svj. rat, no Đurina sudbina nije poznata. – Brat Pavao, trgovac (Senta, Srbija, 1. V. 1899 – ?). U Hrvatsku se doselio 1931. i bio zastupnik tekstilnih tvornica. Po uspostavi NDH, sa suprugom Kornelijom rođ. Lebović, preuzeo je žid. znak, a 9. VI. 1941. morao je otkazati obrtnu dozvolu i prijaviti imovinu. Prešao je na evangeličku vjeru i preživio II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KELLNER, Geza, ugostitelj (Darda, 24. II. 1869 – ?logor, 1941–1945). Sin Josipov. S roditeljima se iz Darde 1874. doselio u Osijek, gdje je završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Poč. XX. st. vodio je gostionicu na Cmroku u Zagrebu. U doba uspostave NDH živio je od potpore rođaka. Sa suprugom Terezom rođ. Pollak preuzeo je žid. znak i stradao u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KELÖ, Mavro, službenik (?, o. 1860 – Osijek, prije 1941). Suprug Marije rođ. Kelö. Do 1903. živio je u Somboru, a 1912. iz Srijemske Mitrovice se doselio u Osijek, gdje je bio savjetnik hidrotehničkoga ureda.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 633.

KEREN, Menahem (Kraus), žid. aktivist (Vinkovci, 1914 – Kidron, Izrael, 1969). Iselio se u Palestinu 1938. te bio jedan od osnivača mošava Kidron.

KERN, Aleksandar, revolucionar (Trst, 1923 – ?). Sin Filipa i Franciske. God. 1941. bio je učenik na Sušaku. Poč. studenoga 1942. bio je interniran u logor u Kraljevici, a u srpnju 1943. u Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima te djelovao kao bolničar u 2. četi 2. bataljuna 3. brigade 13. divizije, a zatim kao voditelj ureda u sanitetskom odjelu 4. armije. Prijavu imovine u ime njegove majke podnio je 23. VI. 1941. upravitelj kuće, koju je posjedovala u Zagrebu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KERN, Fedor (Zagreb, 1923 – logor Jasenovac, ?1942). Sin Izidora (Zagreb, 1896 – logor Jasenovac, 1941). Po uspostavi NDH s roditeljima je iseljen iz kuće u sjev. dijelu Zagreba. Obitelj je vjerojatno bila uhićena krajem lipnja 1941, ali je na intervenciju puštena. U siječnju 1942. s majkom i bakom deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao. Otac je u kolovozu ili rujnu 1941. bio uhvaćen na ulici te doveden kući, gdje mu je naloženo da spremi svoje stvari do poslijepodneva kad će doći po njega. Iako mu je time pružena prilika za bijeg, nije ju iskoristio. Cijela je obitelj stradala u Holokaustu.

LIT.: Z. Milo: Tako je to bilo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945). S opširnim historijskim pregledom toga razdoblja. Beograd 2004.