KATZ, Arnold, liječnik (?, 1875 ili 1897 – logor Jasenovac, 24. XII. 1944). U međuratnom razdoblju djelovao je kao liječnik u Daruvaru. Po osnutku NDH deportiran je u logor Jasenovac, gdje je radio u ambulanti. Iz Jasenovca se posljednji put javio 10. VII. 1944, a iz ŽOZ mu je bilo poslano više desetaka paketa, posljednji 12. XII. 1944. Supruga Dora (?, 1903 – Auschwitz, VIII. 1942) te sinovi Boris (?, 1933 – Auschwitz, VIII. 1942) i Vlatko (?, 1935 – Auschwitz, VIII. 1942) bili su uhićeni i odvedeni u logor Loborgrad, a u kolovozu 1942. u Auschwitz.

IZV.: Kartoteka Jasenovac.

LIT.: Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1. – M Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KATZ, Arnold, rabin (?, 1873 – logor Jasenovac, 1944). Do 1941. bio je rabin u ŽO u Daruvaru. Po osnutku NDH deportiran je s ostalim daruvarskim Židovima u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: Popis bogoštovnog osoblja ubijenog za vrijeme NDH.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KATZ, Artur, liječnik (Roudnice nad Labem, Češka, 24. IX. 1873 – logor Jasenovac, 1944). Sin Leopoldov. U Hrvatsku se s roditeljima doselio 1882. iz Češke, a državljanstvo je dobio 1902. dekretom Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade za općinu Ilok. Kao student medicine u Pragu 1890-ih pripadao je krugu zagrebačkih studenata sklonih idejama Tomáša Garrigua Masaryka. Ovlaštenje za obavljanje liječničkoga zvanja dodijelila mu je 1901. Kraljevska vlada u Zagrebu. Bio je kotarski liječnik u Pisarovini i Novoj Gradiški, a od 1921. liječnik Središnjega ureda za osiguranje radnika u Zagrebu. Istodobno je vodio liječničku ordinaciju u Petrinjskoj ul., a sa suprugom Lottom rođ. Moster, kao »tihi partner«, imao je udio u poduzeću »Iso Weiss, optika na veliko«, u kojoj su udio imale njezine sestre Zora Weiss i Julka Haas te braća Edmund i Mavro Moster. Uspostavu NDH dočekao je u mirovini. Sa suprugom je preuzeo žid. znak i prešao na katoličanstvo. Bio je uhićen u lipnju 1941. i deportiran u Gospić te u Jadovno, a potom u logor Jasenovac, gdje je stradao 1944. Supruga je stradala 1942. u logoru u Đakovu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KATZ, Bernard, trgovac (Budimpešta, 4. VI. 1883 – logor Jasenovac, 1943). Sin Lazarov. U Hrvatsku se doselio 1906. iz Mađarske. U međuratnom razdoblju bio je vlasnik poduzeća »B. Katz«, za maloprodaju drva i ugljena, sa sjedištem i skladištem u Radišinoj ul., a od oko 1931. u Draškovićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Amalijom (Ljubom) rođ. Schwarz i kćerima Nadom i Mirom, bio je upisan u Kartoteku židovskoga znaka, ali se čini da znak nisu preuzeli. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u središnji jasenovački logor Ciglana, gdje je stradao. Iz ŽOZ su mu bili poslani paketi u studenom 1941. i 5. I. 1942.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: Zagrebački adresar 1930. Zagreb 1930. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KATZ, Feliks, obrtnik (Bolechów, Poljska, 18. VI. 1875 – ?). Bio je u braku s Ružicom rođ. Rubinstein. Doselio se 1896. iz Bolechówa u Osijek, gdje je bio vlasnik urarske radionice na Jelačićevu trgu i dioničar Prvoga osječkog mlina na valjke. Po uspostavi NDH bio je primoran prijaviti imovinu. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 633.

KATZ, Julija, pedagoginja (Derventa, BiH, 3. X. 1909 – ?logor, 1941–1945). Kći Ignatza i Ette rođ. Wortman. Bila je suplent u realnoj gimnaziji u Koprivnici. Za uspostave NDH živjela je u Zagrebu kod roditelja u Bauerovoj ul., potom su bili primorani preseliti se u Vrapče. Osobno je pisala Andriji Artukoviću tvrdeći kako je u Kraljevini Jugoslaviji šest godina čekala namještenje zato što se isticala kao Hrvatica, štoviše »opasna Hrvatica«. Osnutkom NDH izgubila je namještenje jer je Židovka, prešla na katoličanstvo te u pismu molila, ukoliko joj Država već ne može osigurati radno mjesto, barem da joj pruži zaštitu da ne mora »s roditeljima stradati u Hrvatskoj, nakon što sam stradala kao Hrvatica u Jugoslaviji«. Iako joj je molba za stjecanjem arijskih prava bila prihvaćena, s roditeljima je stradala u nepoznatom logoru. – Brat Artur (?, 1922 – Jadovno, 1941) bio je uhićen između 27. i 29. V. 1941. u skupini od 165 žid. omladinaca, deportiran u logor Danica kraj Koprivnice, a potom u Jadovno, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27785. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KATZ, Leopold, rabin (?, 1893 – Auschwitz, 1944). God. 1938. bio je rabin u ŽO u Čakovcu. Deportiran je 1944. s ostalim međimurskim Židovima u Auschwitz, gdje je stradao.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KATZ, Milan Alojz, tehnički stručnjak (Križevci, 23. VI. 1888 – Zagreb, 27. I. 1963). Vjerojatno sin vlasnika manje pivovare u Križevcima 1870-ih i Milke (?, o. 1860 – Zagreb, 20. III. 1921). Zavičajnost je stekao 1936. u Zagrebu, gdje je živio u Ul. Svetoga Duha. Radio je kao tehnički stručnjak (pivar) u Zagrebačkoj pivovari uz godišnju plaću 54 252 din. Po uspostavi NDH odbijena mu je molba za nenošenje žid. znaka, iako je još 1923. prešao na katoličanstvo i bio u braku s »arijevkom« Marijom rođ. Horjak te imao potvrdu župnika da je »uzoran katolik«, a jedna od kćeri mu je bila članica sveučilišnih ustaških postrojbi. U prijavi imovine naveo je da mu je u srpnju 1941. oduzet radioaparat. Na nepoznat način preživio je rat, iako je po nekim izvorima stradao u logoru. Kći Zlata prebjegla je u Italiju, a kći Nada se 1945. upisala u popis preživjelih članova ŽO.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28852. – KŽZ. – Popis žrtava. – SJVO, Spiskovi preživelih Jevreja u Jugoslaviji. – ŽOZ, Istupi iz židovstva 1941.

LIT.: M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti Hrvatske u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

KATZ, Zdenko, službenik (Zagreb, 7. XI. 1913 – ?). Djelovao je kao bankovni službenik u Zagrebu. Po uspostavi NDH izgubio je namještenje, a u prijavi imovine naveo je kako posjeduje udio kod Zadruge bankovnih činovnika u Zagrebu. Prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima kao borac Židovskoga rapskoga bataljona i 7. banijske divizije.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KAUDERS, Artur, poduzetnik (? – ?). Prije I. svj. rata bio je zastupnik pjenušca »Kleinoscheg« za Hrvatsku i Slavoniju, a poslije vlasnik »tehničke poslovnice« u Jurišićevoj ul. u Zagrebu u kojoj je prodavao »automobile i sve potrepštine«. God. 1931. imao je veletrgovinu automaterijalom u Nikolićevoj ul. u Zagrebu.

LIT.: Židovska smotra, 8(1913) 3; 9(1914) 3. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931.