KLAIN, Eduard, neuropsihijatar, psihoterapeut i psihoanalitičar (Herceg-Novi, Crna Gora, 2. V. 1935). Sin Josipa (Segedin, Mađarska, 1898 – Split, 4. I. 1946), koji se za II. svj. rata priključio partizanima, i Milke rođ. Vidović (Kotor, Crna Gora, 1904 – Split, 4. XII. 1999). Djed Lajoš stradao je u Beogradu 1941, a baka Irma i tetka Eržebet završile su u logoru nakon njem. okupacije Mađarske. Bratić Atilla bio je rektor prvoga žid. sveučilišta Brandeis. E. je Klasičnu gimnaziju završio 1953. u Splitu, na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1959. i doktorirao 1974. tezom Superego u analitičkoj grupnoj psihoterapiji. Specijalizaciju iz neuropsihijatrije počeo je 1962. u Bolnici za duševne bolesti u Jankomiru (danas Psihijatrijska bolnica »Sveti Ivan«), a završio 1965. u Neuropsihijatrijskoj klinici KBC Zagreb (Rebro), gdje ostaje raditi na Odjelu za psihoterapiju. Ondje je 1965–68. prošao trening analizu sa → S. Bettelheimom. Nakon što se 1969. Odjel razvio u Centar za mentalno zdravlje (poslije Klinika za psihološku medicinu), K. je od 1970. supervizor u individualnoj i grupnoj psihoterapiji, od 1974. trening grupni analitičar, a od 1989. do umirovljenja 2000. pročelnik Psihoterapijskoga odjela. God. 1976. habilitirao je za docenta na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, od 1984. redoviti je profesor medicinske psihologije, od 1989. predstojnik Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu. God. 1991–92. bio je pročelnik Odjela za duševno zdravlje Glavnoga sanitetskoga stožera RH. Psihoterapeut savjetnik je u psihijatrijskim bolnicama u Popovači, Jankomiru i Rabu te trening analitičar i supervizor u Hrvatskoj psihoanalitičkoj studijskoj grupi, koju je 2004. osnovao u Zagrebu. Glavna su područja njegova rada psihoanaliza te individualna i grupna psihoanalitička terapija. Najviše se bavi superegom, snovima, konfrontacijom i kontratransferom te, posljednjih godina, psihološkim aspektima ratne traume s posebnim osvrtom na terapijski pristup oboljelima od posttraumatskoga stresnoga poremećaja i njihovim obiteljima. Radove objavljuje u časopisima Neuropsihijatrija (1965–67, 1969–70), Psihoterapija (1971, 1973–75, 1978, 1980–81, 1983–84, 1989–93, 1996–99), Socijalna psihijatrija (1971, 1973), Psihijatrija danas (1978–79), Group Analysis (1984–86, 1993), Liječnički vjesnik (1987, 1995, 1998, 2002), Acta medica Iugoslavica (1990), Psychiatria Danubina (1990), Gruppenanalyse (1991, 1993), Croatian Medical Journal (1992, 1994–96, 1999, 2001–02), Encyclopaedia moderna (1992), Klinička medicina (1992), Collegium antropologicum (1996), Medicus (1998), Neurologia Croatica (1999), Govor (2003). Suautor je u Zagrebu izdanih udžbenika Dinamska psihologija i psihoterapija (1975), Osnove medicinske psihologije (1990), Psihijatrija (1995), Uvod u medicinu (19963) te autor i suautor poglavlja u knjigama The Individual and the Group (New York–London 1982), Ratna psihologija i psihijatrija (Zagreb 1992; engl. izd. Zagreb 1993; tal. izd. Rim 1994), Psychoanalysis International (Stuttgart–Bad Cannstatt 1995), International Handbook of Multigenerational Legacies of Trauma (New York–London 1998), War Violence, Trauma and Coping Process (Zagreb 1998), Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva (Zagreb 2000). Svoje proživljavanje Domovinskoga rata skupio je u knjižici (1996) koja nije samo viđenje rata očima psihijatra nego i priča o ljudskim slabostima i vrlinama te o ratnoj stvarnosti. Bio je predsj. Društva za psihoterapiju 1965–69, Hrvatske udruge grupnih psihoterapeuta 1968–75, a od 1989. predsj. je Instituta za grupnu analizu i 1993–2003. Ogranka psihološke medicine pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske, predsj. Hrvatske psihoanalitičke studijske grupe od 2008. i počasni član Američke psihoanalitičke akademije i certificirani grupni psihoterapeut Američkoga udruženja za grupnu psihoterapiju.
DJELA: Snovi u psihoterapiji (suautor). Zagreb 1993. – Grupna analiza (suautor). Zagreb 1996. – Kako sam proživio Domovinski rat. Zagreb 1996 (engl. prijevod Psychotherapist in the Croatian Independence War. Zagreb 2004). – Psihološka medicina (suautor). Zagreb 1999.
IZV.: Osobni podaci ulaznika.
LIT.: Zbornik liječnika Hrvatske 1874–1974. Zagreb 1974. – Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1985. – Spomen knjiga u povodu 25. obljetnice Medicinske akademije Hrvatske. Zagreb 1987. – 45. godišnjica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske 1961.–2006. Zagreb 2006. – V. Dugački: Klain, Eduard. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.