DESPOT, Branko, filozof (Zagreb, 6. VII. 1942). Sin Dejana i → Miroslave Despot. U Zagrebu je završio osnovnu školu i gimnaziju 1961. Diplomirao je filozofiju i grč. jezik 1965. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1975. disertacijom Filozofiranje Vladimira Dvornikovića. Od 1968. asistent je na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, a od 1971. asistent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Za docenta je izabran 1979, izvanrednoga profesora 1984, redovitoga profesora 1989, a 1997. za redovitoga profesora u trajnom zvanju. Predstojnik je Katedre za povijest filozofije i voditelj poslijediplomskoga studija filozofije. Kao stipendist Humboldtove zaklade usavršavao se 1972–73. na Sveučilištu u Kölnu, a 1992–93. na Sveučilištu u Heidelbergu. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu predaje Povijest filozofije i Uvod u filozofiju, a predavanja održava i na poslijediplomskim studijima na matičnom fakultetu, Ekonomskom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filozofskog društva, hrvatskoga PEN-a, Matice hrvatske i Kluba hrvatskih humboldtovaca. – Istražuje povijest filozofije, grč. filozofiju, njem. klasični idealizam, suvremenu filozofiju, hrv. filozofsku baštinu. Njegova je filozofija sufilozofiranje, interpretativni razgovor s predajom, traženje puta k iskustvu slobode, čistomu mišljenju i volji. Članke i rasprave objavljuje u periodici Vidici (1968), Filosofija (1969–70), Praxis (1969–71), Problemi (1969–90), Kamov (1970), Kolo (1970), Pitanja (1971), Dijalog (1977), Polja (1978), Gordogan (1979, 1982–83, 1985), Filozofska istraživanja (1984, 1986, 1988), Godišnjak za povijest filozofije (1984, 1990), Synthesis philosophica (1986), zborniku Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti (Zagreb 1992) i drugdje. Preveo je s njemačkoga knjigu Nicolaia Hartmanna Osnovne crte jedne metafizike spoznaje (Zagreb 1976), kojoj je napisao i pogovor, Eugena Finka Nietzscheova filozofija (Zagreb 1981) i Adama Schaffa Komunistički pokret na raspuću (Zagreb 1985). Izabrao je i preveo tekstove te napisao predgovore u knjigama Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga O bitstvu slobode (Zagreb 1985) i Kant–Schelling–Nietzsche Ideja univerziteta (Zagreb 1991); autor je pogovora knjizi Friedricha Nietzschea Volja za moć (Zagreb 1988). Od 2010. redoviti je član HAZU.
DJELA: Filozofiranje Vladimira Dvornikovića. Zagreb 1975. – Vidokrug apsoluta (Prilog indiskutabilnoj diagnostici nihilizma). Zagreb 1972. – Filozofija Gjure Arnolda. Zagreb 1970. – Logički fragmenti. Zagreb 1977. – Filozofski dnevnik (1978–1982). Zagreb 1982. – Uvod u filozofiju. Zagreb 1988. – Sitnice. Zagreb 1991. – Filozofiranje? Zagreb 1995. – Filozofija kao sistem? Zagreb 1999. – Filozofija?(Filozofija u Hrvatskoj od osnutka Sveučilišta). Zagreb 2000.
IZV.: Osobni podaci ulaznika.
LIT.: D. Barbarić: Despot, Branko. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – Despot, Branko. Hrvatska enciklopedija, 3. Zagreb 2001. – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1998.