MÜLLER, Adolf, trgovac i poduzetnik (Zagreb, 1857 – Zagreb, 17. V. 1932). Sin Jacoba i Netti, otac Alfreda Ivana i → Lea Milera. Nakon pučke škole učio je bačvarski zanat. Oženio se 1882. u Zagrebu Fanny (Fanikom) rođ. Mühlhofer (?, 1853 – ?, 1933), kćeri Ignatza i Marie, čija je obitelj prethodno živjela u Koprivnici i Krapini. Sa suprugom je otišao k njezinoj rodbini u Josipdol kraj Ogulina, gdje je otvorio trgovinu mješovitom robom i gostionicu. Za samo godinu dana zaradio je dovoljno za preuzimanje zapuštene trgovine »Zlatni zvon« u zagrebačkoj Ilici, koju je u kratkom vremenu pretvorio u jednu od najboljih trgovina u zap. dijelu grada. Vodio ju je punih 25 godina, a istodobno počeo trgovati ugljenom i ciglom. Bio je vlasnik tvornice opeke »Müller & Lubynski« (osn. 1885), poslije Ciglane »A. Müller–Zagreb«, Ciglane Gradskoga narodnog odbora u Zagrebu i Zagrebačkoga dioničkog društva tvornice opeka (od 1896). Uz to pokrenuo je program gradnje kinodvorana. Tako je 1913. u Zagrebu sagradio kino »Helios« (današnje Gradsko dramsko kazalište »Gavella«), a zatim je 1919. u jedno poduzeće udružio kinematografe »Helios«, »Apolo« i »Union« te filmski zavod »Urania.« Šest godina poslije kupio je stambeno-poslovni komleks u Samostanskoj (današnjoj Varšavskoj) i Marovskoj (Masarykovoj) ul. te na temeljima dvorane Ćirilometodskih zidara, drugoga najstarijega kina u Zagrebu, zajedno sa sinovima dao prema nacrtima arhitekta Srećka Florschütza sagraditi kino »Balkan« (danas »Europa«) s 1100 sjedala (otvoreno 8. IV. 1925) i trgovačko-stambeni blok između Marovske i Samostanske ul. u Zagrebu, u sklopu kojega se kinodvorana nalazila. Smatran je jednim od najbogatijih Zagrepčana. Posljednja mu je, neostvarena, želja bila sagraditi zagrebačku Židovsku bolnicu. U sprovodu u mimohodu današnjom Frankopanskom i Masarykovom ul. okupilo se 4000 ljudi. God. 2013. u kinu »Europa« otvorena je »Dvorana Müller«, u čast obitelji Müler, utemeljitelja toga najljepšega i najstarijega hrv. kina. – Sin Alfred Ivan Miler, gospodarstvenik (Zagreb, 1888 – logor Dachau, I. 1945). Sa suprugom Klarom rođ. Hafner otac je Alana i Eveline. Završio u Beču Visoku tehničku školu. Zajedno s bratom i ocem dao je prema nacrtima arhitekta S. Florschütza sagraditi kino »Balkan« i trgovačko-stambeni blok između Marovske i Samostanske ul. u Zagrebu. Po očevoj smrti preuzeo je kino i do kraja izgradio donjogradski blok između Marovske i Samostanske ul. zajedno s Balkan prolazom (danas Miškecov prolaz), a završio je i kinooperatorski tečaj, te se sasvim posvetio unapređenju kinorepertoara. God. 1938. prešao je na starokatoličku vjeru i promijenio prezime Müller u Miler, a 1939. prodao je cijeli kompleks u Marovskoj i Samostanskoj ul. za 6 750 000 din. A. i O. Topić iz Zagreba te se sa suprugom Lili i sinom Alanom i kćeri Evelinom odselio na jug Francuske. U kolovozu 1944. deportiran je u logor Dachau, gdje je u siječnju 1945. stradao. – Supruga Alfreda Ivana Petronila, poduzetnica (? – ?). Kći Leopolda Taubnera. U međuratnom razdoblju bila je vlasnica trgovine bombonima i poslasticama »Bombonijere Union« u zagrebačkoj Ilici. Zajedno sa suprugom prešla je 1938. na starokatoličku vjeru. Nakon što je suprug 1939. prodao cijeli kompleks u Varšavskoj i Masarykovoj, preselila se s njim i djecom na jug Francuske. U kolovozu 1944. uhićena je i deportirana u logor, koji je preživjela i s kćeri Evelinom iselila se u SAD. – Alfredov sin Alan (?, 1927 – Zagreb, 13. V. 2014) sudjelovao je u franc. Pokretu otpora, neko vrijeme bio u sabirnom logoru iz kojega je pobjegao, te se kao jedini član obitelji vratio 1949. u Zagreb, gdje je zasnovao obitelj. Radni vijek proveo je kao pravnik i prevoditelj, među ostalim dugi niz godina djelovao je u Privrednom vjesniku.
IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga vjenčanih 1868–1885, 180. – Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 688. – HDA, Zavod za kolonizaciju NDH, veleposjedi, kut. 95. – HDA, ZUND, kut. 16. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27235. – Iskaz pokrštenih Židova u Hrvatskoj starokatoličkoj župi sv. Križa u Zagrebu, red. br. 120 i 121. – KŽZ. – Podaci o ulazniku S. Miler. – Telefonski imenik 1941.
LIT.: (Nekrolog). Jutarnji list, 21(1932), 18. V. – I. Šibl: Zagreb tisuću devetsto četrdeset prve. Zagreb 1967. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – M. Švab: Miler Leo (Müller). Tko je tko u NDH. Zagreb 1997. – M. Kolar-Dimitrijević: Židovi u gospodarstvu sjeverne Hrvatske od 1873. do 1941. godine. U: Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998. – N. Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec. Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – http://www.jutarnji.hr/m-llerovi–povijest-jedne-zagreba cke-obitelji/188361/, pristupljeno, 19. VII. 2011. – http://www.jutarnji.hr/alan-miler-potomak-obitelji-koja-je-promijenila-zagreb-od-siromasnih-smo-zidova-postali-kulturni-mecene/1091711/, pristupljeno 27. III. 2013.