MARGULIES, Lazar, liječnik i žid. aktivist (Krakov, Poljska, 26. XI. 1887 – Osijek, 19. XII. 1952). Sin Abrahama i Fani rođ. Banger. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1914. te od iduće god. djelovao u više bečkih bolnica. Za I. svj. rata kao voj. liječnik prošao je gotovo sva eur. ratišta, a potkraj rata premješten je u osječku voj. bolnicu, gdje je nastavio rad kao internist i kao liječnik Okružnoga ureda za osiguranje radnika »Merkur«. Bio je aktivan u cionističkom pokretu, loži Bnei Brit i ŽO u Osijeku, čiji je predsj. postao pred II. svj. rat, a 1936–39. bio je član Glavnoga odbora SJOJ. Nakon uspostave NDH umirovljen je i poslan u Sisak kao liječnik u logor srpske djece, gdje je i sam prebolio pjegavi tifus. Zahvaljujući poznanstvima, vraćen je u Osijek te je bio izuzet od mjera protiv Židova. U tom razdoblju umrla mu je prva supruga, a nakon II. svj. rata bio je u braku sa Zlatom. Od lipnja 1947. ravnatelj je Opće bolnice u Osijeku. Također je bio gradski odbornik te jedan od obnovitelja poslijeratne osječke ŽO i ponovo njezin predsjednik. Na njegov poticaj podignut je 28. XI. 1965. spomenik žrtvama Holokausta »Majka i dijete«, rad kipara → O. Nemona. Njegov pogreb bio je jedan od najvećih u Osijeku. – Supruga Zlata Margulies-Frankl, žid. aktivistica (Sarajevo, 1906 – Osijek, 7. IX. 1988). Kći Danijela Kajona i Estere. Po osnutku NDH bila je u braku s varaždinskim odvjetnikom Hinkom Franklom, koji je odveden u logor Jasenovac, a ona i njihova šestogodišnja kći Leila u Gospić pa u Loborgrad. Oboljela je od tifusa i u svibnju 1942. iz logora dospjela u Gradsku kužnu bolnicu u Zagrebu na liječenje. Iz bolnice ju je izvela liječnica Bronisława Prašek-Całczyńska (proglašena Pravednicom među narodima), i skrivala u svojemu zagrebačkom stanu do kraja II. svj. rata. Nalog zapovjedniku logora Loborgrada da se njezina kći izdvoji iz predviđenoga transporta za Auschwitz stigao je prekasno. Nakon II. svj. rata bila je u braku s Lazarom. Vodila je žensku sekciju i bila članica Izvršnoga odbora Saveza jevrejskih općina Jugoslavije, čija je bila potpredsjednica te nakon smrti → Arnolda Kohna dugi niz godina predsjednica ŽO u Osijeku. Upisana je u Zlatnu knjigu Keren Kajemeta.
IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 29856. – JIM. – Podaci o ulazniku D. Fischer.
LIT.: Židov, 6(1922) 47. – Loža »Zagreb«, Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3. – R. Kamhi: (Nekrolog). Jevrejski pregled, 39(1988) 9/12. – Ha-kol, 1995, 41/42. – B. Prašek-Całczyńska i V. Prašek: Memoari jedne liječnice i drugi spisi. Zagreb 1997. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.