LÖW, Lavoslav (Low, Leopold), trgovac (Filice, Slovačka, 2. X. 1871 – Zagreb, 18. XII. 1948). U braku s Ankom rođ. Steinhardt (?, 1877 – Zagreb, 15. I. 1916), otac je Grete, Ernesta, Rudolfa, Drage, Elle i Ive (Ivana). U Zagreb se doselio iz Slovačke 1896. te od 1898 (protokolacija obavljena u Gradskom poglavarstvu) na Svačićevu trgu imao veliku trgovinu manufakturnom i konfekcijskom robom s uloženih 1 650 000 din. kapitala. God. 1934. tvrtku je preuzeo njegov sin Ernest. Po uspostavi NDH sa šogoricom Ružom Steinhardt preuzeo je žid. znak. Na nepoznat način preživio je II. svj. rat u Zagrebu. – Kći Ella, pedagoginja (Zagreb, 13. XII. 1910 – ?). Srednju školu završila je u Zagrebu, gdje je diplomirala filozofiju na Filozofskom fakultetu. Po uspostavi NDH sa sestrom Dragom preuzela je žid. znak i prebjegla u Hrvatsko primorje te je bila internirana u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključila se partizanima djelujući kao voditeljica partizanske gimnazije u Rujevcu. Poslije II. svj. rata vratila se u Zagreb. – Kći Draga ud. Radović, pedagoginja (Zagreb, 18. VIII. 1908 – ?). Gimnaziju je završila u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa sestrom je preuzela žid. znak te je, ostavivši sina Ranka bivšem suprugu »arijevcu«, prebjegla u Hrvatsko primorje te bila internirana u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključila se partizanima te radila kao kuharica u Okružnom NOO Banije, a zatim kao nastavnica u partizanskoj osnovnoj školi u Glini. Nakon rata vratila se u Zagreb. – Sin Ivo (Ivan), internist (Zagreb, 19. III. 1912 – Trnovo, BiH, 20. IV. 1944). Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, gdje je 1937. diplomirao na Medicinskom fakultetu i specijalizirao internu medicinu. Do II. svj. rata bio je liječnik u Gospiću, no uspostavom NDH razriješen je dužnosti. Vratio se u Zagreb, gdje je preuzeo žid. znak te pod okriljem ŽOZ sa → Stjepanom Steinerom, → Z. Leventalom i→ A. Fröhlichom prikupljao lijekove i sanitetski materijal, koje su, neuspješno, pokušali poslati logorašima u Gospiću i na Pagu. U rujnu 1941. u grupi žid. liječnika poslan je u Doboj u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa. U ožujku 1943. pristupio je partizanima te bio liječnik u bolnici 3. korpusa i bolnici 2. proleterske divizije, referent saniteta 17. divizije i upravitelj bolnice 3. korpusa br. 2 u Trnovu, gdje je poginuo u travnju 1944. prilikom njemačkoga i četničkoga napada. S. Steiner tvrdi da je vjerojatno pri povlačenju naletio na četnike, koji su ga predali Nijemcima, a ovi ga strijeljali. U vrijeme pogibije imao je čin poručnika. – Sin Ernest, trgovac (Zagreb, 25. IX. 1903 – ?). U Zagrebu je završio osnovnu školu, realnu gimnaziju te Trgovačku akademiju. Od 1934. preuzeo je od oca trgovinu tekstilne robe na Svačićevu trgu. U braku s Ružom rođ. Balaton imao je kćer Rutu (Zagreb, 1935). Po uspostavi NDH obitelj je preuzela žid. znak i na nepoznat način preživjela rat u Zagrebu.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 685. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28017. – KŽZ.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Bilten ŽOZ, 1989, 11; 1991, 19/20. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.