Kategorija: H

HOFFMAN, Elemer, poduzetnik (Sveti Martin na Muri, 1. III. 1896 – Auschwitz, 1944). Sin Eugena i Cecilije rođ. Baron. Bio je u braku s Olgom rođ. Hirschsohn. Dobitnik je brojnih odlikovanja u I. svj. ratu. Bio je vlasnik Tvornice češljeva i dugmadi u Čakovcu. S drugim međimurskim Židovima, bio je 26. IV. 1944. je uhićen, deportiran u Nagykanizsu, a potom u Auschwitz, gdje je stradao.

LIT.: A Visszatért délvidék. Budimpešta 1941.

HOFFMAN, Eugen (Jenö), žid. aktivist (Čakovec, 21. VIII. 1908 – ?, Izrael, ?). Sin Gyule i Etelke rođ. Kreutz iz Čakovca. God. 1928. izabran je za predsjednika Židovskoga omladinskog društva u Čakovcu. Na nepoznat način preživio je II. svj. rat i 1948. se iselio u Izrael sa suprugom Ibikom Scheier, s kojom se vjenčao 1938. u Čakovcu.

LIT.: T. Grünwald: Povijest i propast Jevrejske vjeroispovjedne općine Čakovec. Tel Aviv 1977. – J. i V. Kalšan: Hoffman, Eugen Jenö. Međimurski biografski leksikon. Čakovec 2012.

HOFFMAN, Hinko, službenik (Peteranec, 18. VI. 1893 – Zagreb, 7. XI. 1954). Sin Jakovljev. U Varaždinu je 1907. bio upisan u pravašku legiju. Od 1922. bio u mješovitom braku s Olgom rođ. Voda (?, o. 1894 – Zagreb, 4. X. 1967) i u nepoznato doba prešao na evangeličku vjeru. Od 1927. imao je zavičajnost u Zagrebu, gdje je djelovao kao bankovni službenik, a njegovu molbu za stjecanje zavičajnosti preporučio je Mile Budak. Po uspostavi NDH zatražio je arijska prava, pozivajući se na svojega oca, kao jednog od istaknutih osnivača i članova Starčevićeve stranke prava. Iako su molbu supotpisali Zlatko Šulentić i Branimir Brusina, bila je odbijena u lipnju 1941. te ponovno 18. VII. iste god. Preživio je II. svj. rat.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27257.

HOFFMAN, Hugo, glumac (Zagreb, 16. IV. 1893 – ?). Prema ocu i djedu zavičajnu pripadnost imao je u Zagrebu, gdje je bio komičar u kabaretu. Po uspostavi NDH ostao je bez namještenja. U prijavi imovine vlastima NDH naveo je da se 1. VII. 1941. iz Kučerine ul. preselio u Dravsku ul. te da od imovine posjeduje samo najnužnije (odjela, rublje i obuću). Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.

HOFFMAN, Julius, obrtnik (?, o. 1850 – ?). God. 1880. u Preradovićevoj ul. u Zagrebu imao je prijavljen krasnopisarski obrt.

IZV.: DAZ, Obrtni odjel, Obrtovno kazalo 1882–1899.

HOFFMANN, Albert, strojarski inženjer (? – ?). Napravio je montažu postrojenja za prvu pilanu »S. H. Gutmann« u Belišću, puštenu u pogon 1884.

LIT.: Godišnjak Muzeja u Belišću, 1985, 9.

HOFFMANN, Hugo, obrtni nadzornik (Brod na Kupi, 12. V. 1871 – Zagreb, 20. XI. 1929). Tehniku je završio u Beču. God. 1906. imenovan je zemaljskim obrtnim nadzornikom. Objavio je izvješće o rezultatima promatranja poslovanja obrtničkih i tvorničkih poduzeća u Hrvatskoj i Slavoniji (1908), koja je vrijedan dopunski izvor za upoznavanje gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj i Slavoniji uoči I. svj. rata. Sadržava potanke opise radnih prostora te radnih i životnih radničkih prilika. Nakon I. svj. rata prešao je u službu beogradskoga Ministarstva trgovine i industrije. Bio je uključen u ravnateljstva nekih velikih tvornica i pripomogao transferu austrijskoga i mađ. kapitala u hrv. banke i industriju. Nakon proširenja srp. Zakona o dioničkim društvima od 1896. i na Hrvatsku, bio je 1925. umirovljen. Dio biografske građe o njemu čuva se u DAZ.

DJELA: Izvještaj kr. zemaljskog obrtnog nadzornika o pregledanju obrtnih i tvorničkih poduzeća u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1908.

LIT.: M. Despot: Osvrt na štampanu građu i literaturu o gospodarskoj povijesti Hrvatske od 1850. do 1918. Prilozi za ekonomsku povijest Hrvatske. Zagreb 1967. – M. Kolar-Dimitrijević: Hoffmann, Hugo. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.

HOFFMANN, Julije, službenik (Dugo Selo, 3. V. 1891 – ?). Sin Josipin. Bio je nadzornik Odsjeka za željeznički promet. Po uspostavi NDH bio je umirovljen, no do kraja lipnja 1941. nije primio mirovinu. U kolovozu 1941. bio je izbačen iz stana u Erdödyjevoj ul. u Zagrebu. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

HOFFMANN, Srećko, knjižar (Brezje kraj Svete Nedelje, 15. VIII. 1894 – ?). U međuratnom razdoblju u Zagrebu je bio vlasnik knjižare »Pogled« u Marovskoj (danas Masarykovoj) ul. Bavio se preprodajom starih knjiga, posudbom knjiga i prodajom školskoga pribora i novina. U braku s Ružom rođ. Hirschl imao je kćer Branku Rut (?, 1940).

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.

HOFFMANN, Teodor, kemičar (Bjelovar, 5. I. 1914 – ?). Sin Marka i Malvine. Doktorirao je kemiju. Po uspostavi NDH ostao je bez namještenja te pokušavao zaraditi kao akviziter osiguravajućega društva »Domovina«. Sa suprugom Mirom prebjegao je na Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima te bio kao voditelj vojnotehničke radionice 2. korpusa. – Supruga Mira rođ. Spitzer (Sveti Đurađ, 2. II. 1915 – ?), u međuratnom razdoblju radila je kao stezničarska pomoćnica u poduzeću »Federer i Piesen« u Jurišićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom je bila internirana u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu te se 1943. priključila partizanima djelujući u intendanturi 7. banijske divizije. – Teodorov otac Marko, službenik (Bátaszék, Mađarska, 8. I. 1880 – Auschwitz, 1942). U Hrvatsku se doselio iz Mađarske 1905. Djelovao je kao ekonom ŽOZ i upravitelj kućâ s nestalnim dohotkom od približno 2500 din. Po osnutku NDH sa suprugom Malvinom 1942. deportiran je u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.