Kategorija: H

HIRSCHLER, Albert (Hiršler), trgovac (Ježevo, 16. XI. 1869 – Dugo Selo, 1943). Sin Adamov. Djed → J. Crnića i → Ž. Grudena. Bio je vlasnik trgovine u Dugom Selu, gdje je osnovao Hrvatsku knjižnicu i Vatrogasno društvo, a 1930-ih djelovao je u Zagrebu kao službenik. Po uspostavi NDH sa suprugom Bellom rođ. Böhm preuzeo je žid. znak, iseljen iz stana u Zagrebu te bio primoran vratiti se u Dugo Selo. Umro je prirodnom smrću. Supruga Bella preživjela je II. svj. rat. – Sin Ivan (Ivica), tehničar (Dugo Selo, 15. IV. 1914 – logor Jasenovac, 1943–1944). U međuratnom razdoblju radio je kao tehničar u »Ciglani«. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak, izgubio namještenje te bio uhićen i deportiran u logor Danica kraj Koprivnice, potom u Gospić te u logor Jasenovac, gdje je radio u lančari. Posljednji puta se javio iz logora 31. VIII. 1943, a posljednji mu je paket poslan 30. V. 1944. – Kćeri Ana ud. Crnić, Jelka ud. Gruden te Olga ud. Valentić preživjele su II. svj. rat zahvaljujući mješovitim brakovima, dok je kći Zora ud. Šandor preživjela Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28083. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – Podaci o ulazniku Ž. Gruden.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

HIRSCHLER, Anna (rođ. Goldmann), književnica (Zagreb, 21. IX. 1846 – Bad Vöslau kraj Beča, 9. X. 1889). Doselila se 1867. u Beč kao supruga bečkoga bankara i željezničkog poduzetnika. Bila je jedna od utemeljiteljica bečkoga Udruženja književnica i umjetnica te njegova dugogodišnja blagajnica. Zauzimala se za jednakopravnost žena i borila za podizanje razine njihova obrazovanja. Surađivala je u mnogobrojnim novinama i časopisima (Bazar, Gartenlaube, Neue Freie Presse, Wiener Hausfrauen-Zeitung, Berner Bund, Strassburger Zeitung). Objavila je više književnih djela, među ostalima dramu Caterina Cornaro (Beč 1875), epski spjev Manoli (Beč 1883), igrokaz Der Wau-Wau (Beč 1882), te roman u tri sveska Zauberring des Herzens (Leipzig 1889). Objavljivala je i pod pseudonimom Anna Forstenheim.

LIT.: http://www.jewishencyclopedia.com/articles/6239-forstenheim-anna, pristupljeno 26. III. 2012. – http://biographien.ac.at./oebl-2/334.pdf, pristupljeno 5. V. 2015.

HIRSCHLER, Đuro (Georg), javni djelatnik (?, o. 1788 – Zagreb, 1. IV. 1858). Prvi zagrebački Židov koji je 1850. izabran u Gradsko zastupstvo.

IZV.: Gradska groblja Zagreb.

HIRSCHLER, Geršon, trgovac (Mattersdorf, Austrija, o. 1791 – Zagreb, 4. IX. 1857). U Zagreb se doselio 1808. i zaposlio se kod veletrgovca i manufakturista → Jakoba Weissa. Bio je u braku s Terezom, kćeri utjecajna zagrebačkoga građanina i prvoga predsj. ŽO → J. Stieglera, s kojom je imao sedmero djece. Kad su 1838. učestali napadaji zagrebačkih trgovaca na Židove, kao i njihovi sve glasniji zahtjevi da se Židovi istjeraju iz Zagreba i da im se zabrani naseljavanje, s → D. Blumom predstavljao je zagrebačke Židove u Budimu te obrazložio i podupro peticiju da se prekinu šikaniranja. – Sinovi Adolf (Zagreb, o. 1820 – ?) i Samuel (?Zagreb, o. 1819, – ?) bili su suosnivači zagrebačkoga paromlina 1860-ih. Braća su bila dio skupine zagrebačkih žid. trgovaca koji su, osim zajedničkim poslovnim interesima, bili povezani i međusobnim rodbinskim vezama. U nju se ubrajaju muževi njihovih sestara Wolf Bresslauer, oženjen Ernestinom, → Samuel Weiss, oženjen Herminom i → I. Frankl, oženjen Nanettom.

LIT.: G. Schwarz: Povijest zagrebačke židovske općine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – M. Despot: Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970.

HIRSCHLER, Hugo (Hiršler), posebnik (?, o. 1893 – Zagreb, 18. XI. 1976). U međuratnom razdoblju živio je na Marulićevu trgu u Zagrebu sa suprugom Tildom rođ. Wolf (Bjelovar, 1897 – Zagreb, 25. X. 1974), koja je zavičajnost imala u Koprivnici, i kćeri Stankom (Zagreb, 1924). Kao časnik jugoslav. vojske nakon Travanjskoga rata u lipnju 1941. dospio je njem. ratno zarobljeništvo u Oflagu. Preživio je II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHLER, Jacques, javni djelatnik i žid. aktivist (? – ?, Koprivnica, 20. XII. 1929). Bio je predsj. ŽO u Koprivnici 40 godina te njezin počasni predsjednik. Također je bio gradski zastupnik u Koprivnici.

LIT.: Židov, 14(1930) 2.

HIRSCHLER, Jakob, gospodarstvenik (Donja Dubrava kraj Kotoribe, 18. XI. 1845 – Donja Dubrava kraj Kotoribe, 18. V. 1891). Sin Juliusa i Johanne rođ. Macherlup podrijetlom iz Nagykanizse. U braku s Adelom rođ. Pressburger (Körmend, Mađarska, 1859 – ?Donja Dubrava kraj Kotoribe, 1938). S braćom je vodio i razvio poduzeće »Ujlaky – Hirschler i sin«, koje se bavilo proizvodnjom i prometom građevnoga materijala od drva. Poduzeće je bilo osnovano 1828, a do kraja XIX. st. imalo je gotovo 400 zaposlenih. Drvo je splavarenjem (flojsarenjem) po Dravi dovoženo iz Slovenije te prerađivano i skladišteno u Donjoj Dubravi, gdje je bila parna pilana. Nakon požara 1882. pilana je bila izgrađena i u Kotoribi. Proizvodi su bili plasirani u Mađarskoj, Vojvodini i sjevernoj Hrvatskoj. – Brat Leopold (Zalan), gospodarstvenik (Donja Dubrava kraj Kotoribe, 22. X. 1840 – Donja Dubrava kraj Kotoribe, 1907). S braćom je vodio poduzeće »Ujlaky – Hirschler i sin«, koje je bilo među najvećim poduzećima za proizvodnju, preradu i promet drvetom u Austro-Ugarskoj Monarhiji. God. 1885. prešao je na katoličanstvo i promijenio prezime u Zalan. Bio je županijski virilist 1907. Nakon Jakobove smrti preuzeo je poduzeće i oženio se njegovom udovicom Adelom. – Brat Maks, gospodarstvenik (Donja Dubrava kraj Kotoribe, 16. XII. 1841 – Donja Dubrava kraj Kotoribe, 1919). S braćom je vodio poduzeće »Ujlaky – Hirschler i sin«, a 1887. car Franjo Josip I. dodijelio mu je plemstvo za osobite zasluge u gospodarskom razvoju zemlje. – Jakobov sin Rudolf (Reszo), gospodarstvenik (Donja Dubrava kraj Kotoribe, 19. XII. 1887 – ?, 1943). Školovao se u Sopronu i na Trgovačkoj akademiji u Grazu. Bio je u braku s budimpeštanskom manekenkom Lili rođ. Barkay. Naslov baruna dobio je 1917. Mondeni život i loše poslovanje te velika svjetska gospodarska kriza upropastili su poduzeće, koje je 1934. preuzela Prva hrvatska štedionica i rasprodala imovinu. Odbio je nošenje žid. znaka i 1943. izvršio samoubojstvo.

LIT.: D. Šafar: Donja Dubrava između dva rata. Čakovec 1991. – V. Kalšan: Međimursko plemstvo (XVII–XIX. st.) (katalog izložbe). Čakovec 1999. – Isti: Židovi u Međimurju. Čakovec 2006. – J. i V. Kalšan: Hirschler, Jakob. Međimurski biografski leksikon. Čakovec 2012.

HIRSCHLER, Juraj, poduzetnik (? – ?). Bio je zakupnik nalazišta nafte u Moslavini 1860-ih i kućevlasnik u Zagrebu te među inicijatorima osnivanja Hrvatske eskomptne banke u Zagrebu.

LIT.: M. Despot: Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970.

HIRSCHLER, Mojsije, trgovac (Koprivnica, 5. XI. 1858 – Zagreb, 8. XI. 1942). U braku s Koprivničankom Friderikom rođ. Schwartz imao je sinove Alfreda, Davida Branka i kćeri → Milku Kerschner, Martu i Evu. Imao je trgovinu u Molvama, gdje je bio općinski vijećnik i školski odbornik, a po polit. opredjeljenju »starčevićanac«. Nakon I. svj. rata s obitelji se doselio u Zagreb. Po uspostavi NDH podnio je molbu za priznavanje arijskih prava za sebe i obitelj te molio da mu se dozvoli ostanak u kući u Mrazovićevoj ul. Dana 17. IX. 1941. ustaška policija mu je popisala stvari u stanu te je ubrzo bio uhićen. Umro je u zatvoru u Savskoj cesti. – Sin Alfred, posjednik, trgovac i poduzetnik (Molve kraj Đurđevca, 1. V. 1888 – Zagreb, 8. X. 1968). S obitelji se nakon I. svj. rata doselio u Zagreb, gdje je od 22. V. 1919. do 5. XI. 1941. s braćom bio vlasnik Tvornice konca i pletione vunene robe i prerade pamučnoga, vunenoga i svilenoga prediva u Vrhovčevoj ul. Također je do 1938. bio suvlasnik poduzeća »Braća Hirschler«, koje se bavilo trgovinom manufakturnom robom, vunom, koncem i pletenom robom u Gajevoj ul. God. 1933. kupio je posjed na Gornjem Prekrižju, gdje je otvorio gostionicu »Šumski dvor«. Po uspostavi NDH prebjegao je u Split te bio interniran u Bariju. Nakon II. svj. rata iselio se u SAD. U starosti se vratio u Zagreb.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28286. – Podaci o ulazniku S. Makek Bar-Sela.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHLER, Richard, službenik (Hlebine, 6. VI. 1897 – ?). U međuratnom razdoblju bio je službenik Narodnoga magazina u Zagrebu (s plaćom 6600 din.) i član Nadzornoga odbora »Sinovi Jakova Brunnera« d. d. Sa suprugom Olgom imao je sina Željka (?, 1928). Daljnja sudbina obitelji nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.