Kategorija: H

HIRSCHL, Marijan (Hiršl), pravnik (Zagreb, 18. II. 1912 – Zagreb, 8. V. 1996). Sin Ivana i Mire rođ. Fröhlich. Završio je 1935. Pravni fakultet u Zagrebu. Pripadao je lijevomu krilu studentske omladine. II. svj. rat proveo je u njem. vojnom zarobljeništvu. Kao vrstan pravni stručnjak obavljao je odgovorne dužnosti, među ostalim, i kao sudac Vrhovnoga suda SRH do umirovljenja. – Brat Branko, ekonomist (Zagreb, 16. XII. 1917 – Zagreb, 15. XI. 2000). Na Zagrebačkom sveučilištu, gdje je započeo studij agronomije bio je aktivist u ljevičarskom studentskom pokretu, a 1942. priključio se partizanskomu pokretu kao član ilegalne skojevske organizacije. Radni je vijek proveo u Zagrebu na vodećim mjestima u Zavodu za privredno planiranje te kao zamjenik generalnoga direktora Privredne banke. Dobitnik je Partizanske spomenice i franc. odličja Legije časti.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

HIRSCHL, Milan, trgovac (Križevci, 23. II. 1888 – ?, Izrael, ?). U međuratnom razdoblju u zagrebačkoj Ilici imao je trgovinu kratkom i pletenom robom. Po uspostavi NDH sa suprugom Irmom rođ. Abeles i kćeri Mirom prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i u Kamporu na Rabu, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključio se partizanima. Radio je u »Glavnoprodu« ZAVNOH u Topuskome. God. 1949. iselio se u Izrael. – Kći Mira Hiršl, novinarka (Zagreb, 17. II. 1921 – Zagreb, 17. VII. 2010). Nakon uspostave NDH s roditeljima je prebjegla u Hrvatsko primorje te bila internirana u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključila se partizanima djelujući u štabu 4. korpusa, u bazi NOVJ u Bariju, a od 1944. u uredništvu Naprijeda i Propagandnom odjelu NOO Pokuplje. Od 1945. radi u Odjeljenju za štampu u Zagrebu, a poslije kao urednica vanjskopolit. rubrika listova Rad, Politika, Tanjug, Narodni list, Večernji list i Vjesnik.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677. – Kartoteka članova ŽOZ. – Podaci o ulazniku M. Hiršl.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – P. Požar: Hirschl, Milan. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001.

HIRSCHL, Oton, pravnik (Zagreb, 6. X. 1886 – Zagreb, 3. II. 1979). Sin Jozefine rođ. Mann, unuk → H. Manna. Završio je I. klasičnu gimnaziju u Zagrebu, 1908. gdje je doktorirao 1915. temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu te je u međuratnom razdoblju bio odvjetnik. Odobrenje za obavljanje zvanja dobio je 1920. Po uspostavi NDH, sa suprugom Terezijom rođ. Vratić, »arijevkom«, koja je udajom prešla na židovstvo, i sinom Vladimirom preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677. – KŽZ. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Židov, 17(1933) 9. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – L. Dobronić: Klasična gimnazija u Zagrebu od 1607. do danas. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Slavoljub, inženjer (Varaždin, 14. V. 1909 – logor Jasenovac, 1941). Sin Arminov. U međuratnom razdoblju bio je zaposlen u poduzeću »Noris« u Zagrebu kao tehnički službenik. Po uspostavi NDH ostao je bez namještenja, uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. – Supruga Elza, arhitektica (Berlin, 19. X. 1908 – ?Auschwitz, 1942). Kći Jozefa Rawitzera. Nakon udaje 1937. iz Berlina se doselila u Zagreb. Uspostavu NDH dočekala je bez namještenja. U kolovozu 1942. deportirana je najvjerojatnije u Auschwitz. – Brat Pavao (?, o. 1918 – Jadovno, 1941). Maturirao je na I. zagrebačkoj gimnaziji 1937/38. Po osnutku NDH stradao je u Jadovnu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676, 677.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Tamar, slikarica (Zagreb, 21. XII. 1939). Kći Adolfa Rothmüllera i Olge rođ. Schlesinger. Po uspostavi NDH, njezin je otac, vlasnik trgovine električnim proizvodima, bio uhićen na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Majka je s Tamar i kćeri Zemirom (Semirom) odlučila prebjeći k muževu bratu Marku (Zagreb, 1934) u Švicarsku. Iako je dala mnogo zlata i novca profiterima, koji su naplaćivali spašavanje Židova, stigle su do Mađarske, gdje su stavljene u pritvor, iz kojega su puštene nakon nekoliko mjeseci. Vratile su se pješice u Zagreb kod majčine sestre Josipe ud. Greiner te su se skrivale u kući uz restoran »Pod mirnim krovovima«, preko puta koje se nalazio stožer Ustaške mladeži. S majkom i sestrom iselila se 1948. u Izrael, gdje je studirala slikarstvo na akademiji Becalel u Jeruzalemu te diplomirala na Visokoj školi za umjetnost i na Seminaru za nastavnike umjetnosti u Tel Avivu. Nakon što je stekla diplomu Lesley Collegea u Cambridgeu, radila je s mladim prijestupnicima i djecom s teškoćama u razvoju, osobito s djecom oboljelom od AIDS, te se 1999. preselila u New York. Samostalno je izlagala u Jeruzalemu, Tel Avivu i Jaffi, New Yorku, Portlandu, Münchenu, Toledu i Sarajevu te sudjelovala na mnogobrojnim skupnim izložbama. Imala je izložbe i u Hrvatskoj 1990-ih. Izabrani su joj radovi bili izloženi na Art Festivalu u Splitu, kao i u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Njezina slika Prozor postala je službeni poster 38. newyorškoga filmskoga festivala 2000, a značajan je i njezin multimedijalni projekt Izlazak, s porukom kaotičnosti i pomirenja. Članica je Udruženja kipara i slikara Izraela.

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – http://www.tamarhirschl.com/, pristupljeno 25. VII. 2012.

HIRSCHL, Vilko, poduzetnik (Nova Gradiška, 26. X. 1913 – logor Jasenovac, 1941). Sin Emilov. U braku s Florom rođ. Goldstein otac je Tomislava (?, 1941). U međuratnom razdoblju u Zagrebu bio je vlasnik poduzeća »Baku Oil Depot« za promet mineralnim uljima i kemijskim proizvodima. Po uspostavi NDH ostao je bez namještenja, uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Vladimir (Vlatko), pravnik (Glina, 1905 – logor Jasenovac, 1944). Doktorirao je temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu 1931. u Zagrebu, gdje je u Petrinjskoj ul. imao odvjetnički ured. Po uspostavi NDH sa suprugom Margaretom rođ. Drucker preuzeo je žid. znak. U ljeto 1941. bio je u prvoj skupini odvjetnika uhićenih i deportiranih u jasenovački logor Krapje, potom u Ciglanu. Tijekom godina dobivao je privatnim kanalima ili putem ŽOZ brojne pakete, od kojih je 45 evidentirano. Posljednji put se iz Jasenovca javio 2. I. 1944. U Kartoteci Jasenovac stoji da je »umro«.

IZV.: Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – Podaci o ulazniku E. Pallua.

LIT.: Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Zdenko, žid. aktivist (? – ?). Bio je predsj. Omladinskog udruženja »Bne Jisrael« u Križevcima 1930.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Zvonimir, trgovac (Križevci, 16. V. 1903 – ?). Sin Ferdin. U međuratnom razdoblju u zagrebačkoj Ilici bio je vlasnik trgovine »La Mode« muškom i ženskom konfekcijom na veliko, koja je 1940. imala promet veći od 8 milijuna din. Robom je opskrbljivao trgovce diljem Kraljevine Jugoslavije. Sa suprugom Juditom otac je Ine Karoline (?Zagreb, 1937). Vjerojatno je nakon uspostave NDH prebjegao u Split, a krajem veljače 1942. u Rim. U travnju iste godine stigao je u Madrid, gdje je stupio u kontakt s veleposlanstvom Kraljevine Jugoslavije, koje je izvijestio o prilikama u Hrvatskoj, posebice o prometnim vezama u Lici tijekom zime 1942. Preživio je II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.

LIT.: Lj. Boban: Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941–1943, 1. Zagreb 1988. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHLER, Albert, poduzetnik (?, o. 1880 – Zagreb, 19. V. 1941). U međuratnom razdoblju s bratom Rikardom imao je trgovinu bojom, lakom i kemijskim proizvodima na veliko »Color« u Petrinjskoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH pokušao je spasiti imovinu ostavivši je oporučno zetu Ivanu Hitrecu, mužu svoje kćeri Zite, nogometašu i službeniku Gradske električne centrale u Zagrebu. Albertova udovica Ivana također je darovnom pogodbom na zetovo ime pokušala prepisati svoju polovicu kuće u Petrinjskoj ul. – Brat Rikard, trgovac (Međurača kraj Bjelovara, 15. III. 1884 – Zagreb, 22. VI. 1941). U braku s Ellom rođ. Glücks. Bio je suvlasnik trgovine »Color« u Zagrebu. Pod nepoznatim okolnostima skončao po uspostavi NDH, a sudbina supruge Elle je nepoznata.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677.