FIŠER, Leopold (Fisher; Leo, Louis)

FIŠER, Leopold (Fisher; Leo, Louis), novinar (Suhopolje, 10. X. 1897 – Chicago, SAD, 5. XI. 1977). U SAD iselio se 1912. te do 1922. bio fizički radnik u Elisabethu kraj Pittsburgha, potom u Chicagu. Radničkim je listovima slao dopise o zbivanjima među hrvatskim i amer. radništvom, napose o štrajkovima i socijalnom raslojavanju. Surađivao je u Znanju, službenom glasilu Biroa Jugoslavenske sekcije Radničke stranke SAD, u čije je uredništvo (S. Lojen i S. Zinić) ušao 1922, kad je glasilu promijenjeno ime u Radnik (od 1936. Radnički glasnik, od 1940. Narodni glasnik) i u kojem je poslije bio urednik. U prvim je godinama polemizirao s bivšim uredništvom kao socijaldemokratima te zastupao tvrdu revolucionarnu liniju sve do gašenja lista 1974. U KP SAD bio je tajnik za države Wisconsin, Minnesotu i Michigan. Za II. svj. rata dobrovoljac je u amer. vojsci.

LIT.: V. Holjevac: Hrvati izvan domovine. Zagreb 19682. – (Nekrolog). I. Smoljan, Matica, 27(1977) 11. – I. Čizmić: Hrvati u životu Sjedinjenih Američkih Država. Zagreb 1982. – Fišer, Leopold. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998.

FIŠER, Zlatko

FIŠER, Zlatko, liječnik (Imbrijovec kraj Koprivnice, 1902 – Sutjeska, 13. VI. 1943). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1928. te je u međuratnom razdoblju bio liječnik u Sisku. Po uspostavi NDH u ekipi žid. liječnika sa suprugom je poslan u Bihać djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa. U studenom 1942. priključio se partizanima djelujući kao liječnik u kirurškom odjelu bolnice u Podgrmeču, zatim u Centralnoj bolnici Vrhovnoga štaba, dok je supruga bila bolničarka. Sa suprugom je zarobljen i stradao u 5. neprijateljskoj ofenzivi (Bitka na Sutjesci).

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27809.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

FLEISCHHACKER, Jakov

FLEISCHHACKER, Jakov, obrtnik (Uljanik, 1886 – ?Glina, 1944). Bio je pekar u Makarskoj. Po uspostavi NDH prebjegao je u Dubrovnik i poč. studenoga 1942. bio interniran u logor u Kuparima, a poč. lipnja 1943. odveden u logor Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima te radio u pekarnici NOO Glina. Poginuo je prilikom zračnoga napada.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

FLEISCHHACKER, Marko

FLEISCHHACKER, Marko, trgovac i žid. aktivist (Trojeglava kraj Daruvara, 1. IV. 1899 – Daruvar, 29. XII. 1983). U rodnom je mjestu djelovao do uspostave NDH. U kolovozu 1941. s članovima obitelji i ostalim daruvarskim Židovima odveden je u logor Jasenovac, gdje je izdržao gotovo četiri godine zahvaljujući radu u ciglani. Jedan je od malobrojnih preživjelih u proboju iz logora 22. IV. 1945. Nakon višednevnoga lutanja i sakrivanja priključio se jedinicama 21. srpske divizije, koje su prolazile onim krajem, potom zbog iscrpljenosti pušten kući kamo se vratio 1. V. 1945. Nakon II. svj. rata do umirovljenja radio je u Daruvaru kao poslovođa trg. poduzeća. S Jakovom Bienenfeldom obnovio je rad daruvarske žid. općine, a osobito je zaslužan za obnovu i ponovno uređenje daruvarskoga žid. groblja, koje je proglašeno spomenikom kulture i stavljeno pod zaštitu. Skupio je vrijednu i dragocjenu dokumentaciju o daruvarskim Židovima poginulima za II. svj. rata. Bio je dugogodišnji predsj. ŽO u Daruvaru te dugogodišnji član Češke besede u Daruvaru.

LIT.: Osamdeseti rođendan predsednika općine. Jevrejski pregled, 20(1979) 1/2. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Brod: Nekrolog. Jevrejski pregled, 34(1983) 11/12. N. Mataušić: Jasenovac 1941–1945. Logor smrti i radni logor. Jasenovac–Zagreb 2003.

FLEISCHMANN, Giulio

FLEISCHMANN, Giulio, kantor (? – ?). Riječki kantor, koji je u veljači 1931. u dvorani ŽO održao kulturnu konferenciju pod nazivom Mesijanski pokreti u židovskoj povijesti (Movimenti mesianici nella storia ebraica).

LIT.: I. Lukežić: Židovi na Sušaku. Sušačka revija, 7(1999) 26/27.

FLEISCHMANN, Jakob

FLEISCHMANN, Jakob, knjižar, tiskar i žid. aktivist (?Bjelovar, 1851 – Zagreb, X. 1902). Bio je jedan od dvanaestorice utemeljitelja žid. općine u Bjelovaru 23. II. 1877. i njezin prvi predsjednik do 1902. Za njegova predsjednikovanja u Bjelovaru se sagradila bogomolja i uredilo groblje. God. 1877. pokrenuo je papirnicu i knjigovežnicu »Jacques (Jakov) Fleischmann« u Bjelovaru. Izdao je veći broj knjiga te sudjelovao na mnogobrojnim izložbama, među ostalim na Tipografskoj izložbi u Budimpešti u okviru odjela za Hrvatsku i Slavoniju. Nakon njegove smrti poduzeće je preuzeo Lavoslav Weiss i protokolirao ga pod nazivom »J. Fleischmann nasljed. Lav. Weiss, knjižarski i knjigovežki posao u Belovaru«. Više je godina bio bjelovarski gradski zastupnik, član mnogih društava, među ostalim pjevačkoga društva »Dvojnice«. Dobitnik je više odlikovanja.

LIT.: (Nekrolog). Tjednik bjelovarsko-križevački, 12(1902) 52. – M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti Hrvatske u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – M. Medar: Prilog istraživanju povijesti Židova u Bjelovaru. Radovi Zavoda za znanstveno istraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 1(2007).

FLESCH, Emil

FLESCH, Emil, žid. aktivist (Sisak, o. 1889 – New York, 5. III. 1989). Krajem 1918. bio je predstojnik Izraelitske bogoštovne općine u Sisku te je već 2. XI. 1918. poslao brzojav Narodnomu vijeću u Zagreb u kojem sisačka ŽO pozdravlja osnivanje jugoslavenske države. Bio je predsj. ŽO u Sisku i član Bnei Brita. Neposredno prije Travanjskoga rata 1941. iselio se u SAD.

IZV.: HDA, Spisi Narodnog vijeća SHS, kut. 7, telefonske obavijesti br. 4.

LIT.: (Nekrolog). Jevrejski pregled, 40(1989) 1/4. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FLESCH, Filip

FLESCH, Filip, trgovac (?Trnovo, BiH, 21. I. 1869 – logor Jasenovac, 1942). U međuratnom razdoblju djelovao je kao trgovac u Sisku. Po uspostavi NDH uveden je u popis sisačkih Židova. Po nalogu UNS od 15. VI. 1942. deportiran je u logor Jasenovac.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27809, 29563.

FLESCH, Hani Anica (Schwartz, Hirschl; Hanni)

FLESCH, Hani Anica (Schwartz, Hirschl; Hanni), pedagoginja (Đakovo, 26. VII. 1906 – Ramat Gan, Izrael, 12. V. 1994). Kći Izidora (Trnava kraj Đakova, 1876 – logor Jasenovac, 1941) i Mine rođ. Laszko (Đakovo, 1886 – Auschwitz, 1943), sestra Hermana (Đakovo, 1908 – logor Jasenovac, 1941), Tereze Rezike ud. Hirschson (Đakovo, 1912 – Auschwitz, 1944) i Šarlote Lotti (Đakovo, 1913 – ?), nećakinja Marije rođ. Laszko ud. Klarić (?, 1885 – Auschwitz, 1943) i teta Reubena (?, 1940 – Auschwitz, 1944), sina Tereze Rezike. God. 1915. ili 1916. preselila se s obitelji iz Đakova u Križevce. God. 1930. ili 1931. udala se za Leopolda Schwartza, no od njega se razvela 1931, prije rođenja sina → D. Arnona. Iste godine preselila se u Zagreb, gdje je radila kao učiteljica u Evangeličkoj pučkoj školi (1931–35) i u pučkoj školi ŽO u Palmotićevoj ul. (1935–41). God. 1942. sa sinom je izbjegla preko Ljubljane u Italiju u okolicu sela Cocconato d’Asti u Pijemontu, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. u Livorno i odatle u Toskanu. Uz pomoć amer. vojske bili su prebačeni u Bari, a potom u Brindisi, gdje su se ukrcali na brod »Princes Ketlin« i doplovili 26. III. 1945. u Palestinu. Ondje se preudala za Ivu Hirschla i živjela u Nahariji. – Sestra Šarlota (Lotti) (Đakovo, 1913 – ?), bila je tijekom II. svj. rata internirana u logor Ferramonti u pokrajini Asti. Odatle se sa suprugom → B. Grossmannom u ožujku 1944. iselila u Palestinu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 669. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27372. – Podaci o ulaznici M. Steiner-Aviezer.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FLESCH, Hugo

FLESCH, Hugo, trgovac (?Zagreb, 20. I. 1894 – logor Jasenovac, 1941). Otac mu je 30 godina vodio željezničku postaju u zagrebačkom Podsusedu. Trg. nauk izučio je u Zagrebu i Glini. U I. svj. ratu bio je na ist. bojišnici 1916–18. Od 1919. u zagrebačkoj je Ilici imao trgovinu te bio tajnik sekcije krojača rublja Društva obrtnika. God. 1921–28. bio je član Hrvatske stranke prava te ponovno 1929. kad je stranka nakon uvođenja diktature kralja Aleksandra djelovala u ilegali. Poslije je bio pristaša HSS i Ujedinjene opozicije. Po uspostavi NDH zatražio je arijska prava te molio da se njemu, supruzi Anici rođ. Sigetti (? – Auschwitz, 1942) i kćeri Ljerki (Zagreb, 1930 – Auschwitz, 1942), tada učenici I. klasične gimnazije, dopusti slobodno kretanje po sjev. dijelovima Zagreba radi dostave robe mušterijama, te da se na slobodu pusti njegov sin Fedor (Zagreb, 1923 – Jadovno, 1941), zubotehničarski naučnik, koji je odveden na prisilni rad u Drnje kraj Koprivnice. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Sin je stradao u Jadovnu, a supruga i kći u Auschwitzu.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27781.

LIT.: G. Stanuga: Sjećanje na moje školovanje u Prvoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U: Zbornik Klasične gimnazije u Zagrebu 1607–1997. Zagreb 1997. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.