Kategorija: D

DEUTSCH, Ljudevit, liječnik (Sisak, 1915 – ?). Sin Maksov. U međuratnom razdoblju djelovao je kao liječnik u Sisku. Po uspostavi NDH uveden je u popis sisačkih Židova. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27809.

DEUTSCH, Marko, trgovac (Leskovac kraj Varaždina, 24. II. 1884 – ?). Bio je vlasnik trgovine kožom u Križevcima, gdje je živio sa suprugom Verom rođ. Hirschl i djecom Nadom i Željkom. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665.

DEUTSCH, Mavro, trgovac (?Osijek, 24. VIII. 1884 – logor Jasenovac, VIII. 1942). U Strossmayerovoj ul. u Osijeku od 1922. posjedovao je veću trgovinu sirovom obrađenom kožom u koju je uložio 700 000 din. vlastitoga kapitala. Po uspostavi NDH potpao je pod udar rasnih zakona, te u prijavi imovine naveo da je 1939. imao promet od 3 600 000 din., 1940. 2 800 000 din. te u prvom kvartalu 1941. 900 000 din. S ostalim osječkim Židovima uhićen je u kolovozu 1942, privremeno boravio u logoru u Tenji, potom deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao pri pokušaju bijega.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka Židova, kut. 629.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

DEUTSCH, Miroslav (Dajč-Duić), internist (Zagreb, 13. XI. 1889 – ?Zagreb, o. 1970). Sin Julijev. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beču 1913, a od 1918. imao privatnu ordinaciju u Gajevoj ul. u Zagrebu. Stanovao je na Pantovčaku. Liječio je mnoge uglednike, među ostalima i nekoliko katoličkih svećenika. Po uspostavi NDH sa suprugom Verom rođ. Najer i sinovima Julijem (?, 1926) i Andrijom (?, 1929) preuzeo je žid. znak. U ljeto 1941. sa skupinom žid. liječnika poslan u Sarajevo djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa. U studenom 1943. priključio se partizanima kao upravitelj bolnice Vojnoga područja u Slavoniji, voditelj Internoga odjela bolnice Psunjskoga vojnog područja, upravitelj bolnice 6. korpusa, voditelj zarazne bolnice u Osijeku. Poslije je djelovao kao sanitetski pukovnik JNA u Vojnoj bolnici u Zagrebu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. – KŽZ. – Podaci o ulazniku A. Duić. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – J. Romano: Jevreji zdravstveni radnici Jugoslavije 1941–1945. Žrtve fašističkog terora i učesnici u narodnooslobodilačkom ratu. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1973, 2.

DEUTSCH, Miroslav (Dajč), ginekolog (Zagreb, 7. XII. 1901 – Vitorog, BiH, I. 1944). Sin Ljudevita i Tereze rođ. Hermann. Medicinu je počeo studirati u Beču, a nastavio na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku fakulteta (1926), radio je u zagrebačkoj Školi za primalje, a 1927. dobio je ovlaštenje za obavljanje privatne prakse kao specijalist za ženske bolesti i porode. Oženivši sa Šteficom rođ. Knežević, prešao je na katoličanstvo prije 10. IV. 1941. Po uspostavi NDH, 23. V. 1941, ostao je bez namještenja i preuzeo žid. znak te je iste godine sa skupinom žid. liječnika bio poslan u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa, najprije u Guču Goru, potom u Jajce. U kolovozu 1943. pristupio je partizanima djelujući kao referent saniteta 4. divizije, potom 10. divizije te radio u Sanitetskom odjeljenju Vrhovnoga štaba. Krajem 1943. obolio je od trbušnoga tifusa te se smrznuo na putu preko planine Vitorog prilikom evakuacije bolnice u kojoj se liječio.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. – HDA, Komisija za popis žrtava rata, Popis žrtava rata 1941–1945. – KŽZ.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

DEUTSCH, Otto, rabin (Ruma, Srbija, 25. III. 1911 – Nocera Inferiore, Italija, 1945). Sin Salamona i Josefine rođ. Weiss. Mladost je proveo u Novoj Gradiški, a 1937. preselio se na Sušak, gdje je u ŽO, utemeljenoj 1935, bio zamjenik rabina, poslije i rabin. Po osnutku NDH na Sušaku je pomagao izbjeglicama uz pomoć DELASEM iz Genove. Upoznao je s tim kvestora Genovesea te po njegovu nalogu sred. lipnja 1941. napravio popis žid. iseljenika na Sušaku vjerujući kvestorovu obećanju da će im pomoći. Umjesto toga izbjeglice su bile uhićene, prebačene ustašama, koji su ih deportirali u logor Jasenovac. Rabin je uhićen 1942, navodno na nekadašnjem graničnom mostu u trenutku dok je prenosio novac namijenjen bjeguncima i poslan u logor Ferramonte. Ondje je obolio i završio u psihijatrijskoj bolnici Nocera Inferiore u Italiji. Nakon toga se drastično pogoršao položaj sušačkih Židova, čiji se broj, zbog učestalih uhićenja i zlostavljanja, smanjio gotovo do nestanka zajednice.

LIT.: W. Steckel: Destruction and Survival. Los Angeles 1973. – I. Lukežić: Židovi na Sušaku. Sušačka revija, 7(1999) 26/27.

DEUTSCH, Pavao (Duić), arhitekt (Zagreb, 23. VI. 1897 – Zagreb, 24. IV. 1948). Sin arhitekta → Julija. U Zagrebu je završio osnovnu školu te 1915. gimnaziju. Diplomirao je 1921. na Visokoj tehničkoj školi u Beču, doktorirao 1926. tezom Doprinosi tehničkom razvitku svodogradnje na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu. God. 1923. s arhitektom Aleksandrom Freudenreichom preuzeo je očev arhitektonski atelijer, koji je pod novim imenom »Freudenreich i Deutsch, arhitekti i graditelji« djelovao do njegove mobilizacije 1940. U međuratnom razdoblju projektirali su i izveli, poglavito u stilu protomoderne, u Bosanskoj ul. u Zagrebu niz obiteljskih vila (Privora, 1923–24; Valdec, 1924–25, pregrađena; Freudenreich, 1927–28; Deutsch, 1931) te najamne stambene zgrade (Freudenreich, 1932–36). U Zagrebu su izveli i zgradu Židovske bogoštovne općine na uglu Petrinjske i Amruševe ul. (1929), stambene zgrade u Dežmanovoj ul. (Reberski, 1928), na Trgu Burze (Hahn, 1931), u Martićevoj (Markulin, 1931) i Gajevoj ul. (Alkalay, 1933) te hotel »Astoria« u Petrinjskoj ul. (1938). Zajedno su projektirali i višenamjenske zgrade s pozornicom i gledalištem, tzv. hrvatske domove (u Karlovcu, 1926; Đakovu, 1927). S uspjehom su sudjelovali na natječajima u Zagrebu za Židovsku bolnicu (1930–31, I. nagrada; projekt nikad realiziran) i zgradu Gradskih poduzeća (1931–32), Banovinsku bolnicu u Splitu (1931) te za Dom invalida kralja Aleksandra i Državnu štampariju u Beogradu (oba 1933), palaču Prve hrvatske štedionice u Dubrovniku, osnovnu školu u Sarajevu i dr. Izradili su i projekte za rekonstrukciju zagrebačke sinagoge u Praškoj ul. (1931), za koju su planirali ugradnju dviju novih galerija te povećanje broja sjedećih mjesta. Svojim projektima obiteljskih vila i stambenih zgrada, a osobito bolničkih objekata, znatno su pridonijeli razvoju hrv. arhitekture u međuratnom razdoblju. D. je objavljivao stručne članke o ravnim krovovima i arhitektonskim elementima vrta (Građevinski vjesnik, 1932; Naš vrt, 1934). Nakon uspostave NDH, iako je prešao na katoličanstvo 1938. i bio u mješovitom braku, prezime Duić morao je vratiti u Deutsch te prijaviti imovinu Uredu za obnovu privrede pri Ministarstvu narodnoga gospodarstva, što je u njegovo ime učinila supruga Klara rođ. Smutny, koja je u prijavi podnesenoj 30. VI. 1941. navela da joj se muž nije vratio iz rata te da je njegovo boravište nepoznato. Na nepoznat način preživio II. svj. rat sa suprugom i kćerima → Juditom Deutsch-Dolinar i Ruth.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. – JIM, Zapisnici sjednice općinskog Predsjedništva i Odbora za bogoštovlje ŽVO u Zagrebu, 22. I. 1931. – JIM, Zapisnici sjednice Odbora za bogoštovlje ŽVO u Zagrebu, 5. III. i 16. VI. 1931. – JIM, Zapisnici sjednice Općinskog vijeća ŽVO u Zagrebu, 7. VI. 1931. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: V. Potočnjak: Arhitektura u Hrvatskoj 1888–1938. Građevinski vjesnik, 8(1939) 4/5. – Jevrejski glas, 4(1931) 14/15. – L. Dobronić: Zagrebački arhitekti Hönigsberg i Deutsch. U: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Zagreb 1983. – A. Laslo: Zagrebačka arhitektura 30-ih vodič. Arhitektura, 40(1987) 200/203. – 200 godina Židova u Zagrebu. Referati i govori sa proslave 180-godišnjice Jevrejske općine Zagreb (6–9. XI. 1987). Zagreb 1988. – J. Horvat: Preživjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943–1945. Zagreb 1989. – T. Premerl: Hrvatska moderna arhitektura između dva rata. Zagreb 1990. – Z. Živković: Aleksandar Freudenreich, arhitekt i graditelj. Zagreb 1992. – T. Premerl: Deutsch, Pavao. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – S. Limani i V. Žanko: Arhitekti Freudenreich i Deutsch, graditelji i stanari Bosanske ulice u Zagrebu (katalog izložbe). Zagreb 2005.

DEUTSCH, Pavel (Pauli Meir), ekonomist, hebrejist i novinar (Zagreb, 3. I. 1935). Sin → Josefa i Gabriele rođ. Fischer. Rođen je u ortodoksnoj obitelji. Po osnutku NDH s obitelji je preuzeo žid. znak. Kako je otac u rujnu 1941. bio deportiran u logor Jasenovac, s majkom i braćom Brankom (Zagreb, 2. XI. 1936 – ?, Izrael, 1966) i Đorđem prebjegao u Italiju u provinciju Malo kraj Vicenze. Za kapitulacije Italije u rujnu 1943, zatekli su se u Farindoli u Gran Sassu odakle su bježali na jug u Bari. Obitelj je u ožujku 1945. brit. brodom »Princes Kathleen« stigla u Haifu. Završio je Kol-Tora rabinski seminar u Jeruzalemu te ekonomiju i međunarodne odnose na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Radio je u Bank of Israel, kao interni revizor u poduzeću »Amcha«, zatim kao novinar baveći se ekonomskim i talmudskim temama surađivao u različitim časopisima, među ostalim, u poslovnom dnevniku Globes. Napisao je knjigu o povijesti svoje obitelji Yalde Shabat (Jeruzalem 2008). U braku s Jackie rođ. Fisch ima dva sina i mnogobrojnu unučad.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.

LIT.: http://www.worldcat.org/title/yalde-shabat-metersdorf-guteh-zagreb-italyah-erets-yisrael/oclc/312633445; pristupljeno 20. V. 2012. – http://www.burgenland-bunch.org/Mer/YS/YALDE_SHABAT.htm, pristupljeno 20. V. 2012.

DEUTSCH, Robert, strojarski inženjer (Varaždin, 15. X. 1894 – ?logor, 1941–1945). Brat Arnoldov. U međuratnom razdoblju bio je zaposlen u poduzeću »Kontakt« u Zagrebu i član Zagrebačke inženjerske komore. Po uspostavi NDH morao je prijaviti imovinu Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, a u srpnju 1941. zaveden je u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka. Uhićen je 5. VIII. 1941. i odveden u pritvor u Ul. Franje Račkoga. Stradao je u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28267.

DEUTSCH, Robert, trgovac (Zagreb, 12. III. 1875 – logor Jasenovac, 1941). Sin Vjekoslavov. U međuratnom razdoblju u zagrebačkoj Ilici bio je vlasnik trgovine gotovih muških i dječjih odijela, koju je naslijedio od očuha Roka Fürsta. Po uspostavi NDH morao je prijaviti imovinu Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede. »Dopustnicom« od 15. X. 1941. bio je oslobođen nošenja žid. znaka, no ipak je ubrzo uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je nedugo potom stradao. Njegova polusestra Gisela, supruga → V. Lustiga, podnijela je 7. XI. molbu da ga se pusti iz logora, ali je izviještena da se molbi ne može udovoljiti.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28597.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.