Kategorija: S

STEIN-EHRLICH, Vera (Ehrlich-Stein, Erlich-Stein), soc. antropologinja (Zagreb, 4. X. 1897 – Zagreb, 9. VIII. 1980). Kći → Adolfa Ehrlicha i Ide (? – ?Zagreb, 10. IV. 1941) te sestra → Ine Broda. Osnovnu i srednju školu (Ženski licej – pedagoški odjel) završila je u Zagrebu (1916). U Beču je studirala pedagogiju i psihologiju, a u Berlinu proučavala suvremene pedagoške metode. Potom je predavala psihologiju na seminarima za učitelje i socijalne djelatnike u Zagrebu te zajedno sa suprugom → B. Steinom osnovala Radnu zajednicu za individualnu psihologiju. Po uspostavi NDH preuzela je žid. znak te prešla na katoličanstvo. U nepoznato vrijeme prebjegla je iz Zagreba u Split, gdje je boravila do kapitulacije Italije u rujnu 1943. Pred njem. postrojbama povukla se s partizanima na Vis, gdje je neko vrijeme držala kulturno-prosvjetna predavanja u tamošnjoj partizanskoj bolnici. Iz Visa potom odlazi u Bari u Italiju, gdje u centru agencije UNRRA radi kao socijalna djelatnica na zbrinjavanju žid. izbjeglica iz njem. logora i na njihovoj repatrijaciji. Uz to je bilježila intervjue na jezicima svojih sugovornika, koji su s komentarima pohranjeni u njezinoj ostavštini u NSK u Zagrebu. God. 1951. dobiva stipendiju od Wernner-Green fondacije za pisanje doktorske disertacije te odlazi u SAD, gdje je doktorirala na Sveučilištu u Berkeleyju (1952) te 1951–60. bila lektorica slavenskih jezika na University of California u Berkeleyju i suradnica amer. antropologa Alfreda Kröbera. Po povratku u Zagreb predavala je socijalnu antropologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskoga fakulteta i na Fakultetu političkih znanosti. – U početku se kao psihologinja bavila problemima odgojnoga i obrazovnoga procesa u okviru tzv. pokreta nove škole, a 1933–36. nastojala je opisati novu odgojnu praksu, koja osporava represivnu spregu autoritarne škole i obitelji. Knjiga Porodica u transformaciji rezultat je opširne ankete o obiteljskom životu i položaju žene u tradicijskoj kulturi, koju je 1937–40. vodila uz suradnju seoskih učitelja u 300 sela na području ondašnje Jugoslavije. Brojnim napisima sudjelovala je 1930-ih i u feminističkom pokretu. Neobjavljen je ostao tekst memoarskoga karaktera Amerika izbliza. Stručne članke objavljivala u periodicima Dom i škola (1934), Savremena škola (1934), Židov (1934–35, 1937), Napredak (1935, 1938), Jevrejski kalendar (1936), Lekar (1936), Žena danas (1936–38), Književnik (1937–38), Hrvatski učiteljski dom (1938), Život i rad (1938), The Sociological Review (1940, 1945), Societ (1946), Sociologus (1952), Jevrejski almanah (1955–56), Etnološki pregled (1960), Kölner Zeitschrift für Soziologie und Sozialpsychologie (1960), Bilten (1961), Current Anthropology (1965, 1968, 1972), Sociologija (1965, 1969, 1971–74), Sociologija sela (1969, 1971–72), Südost-Forschungen (1969), Anthropologica (1970), International Journal of Sociology (1971, 1974), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1971), Revija za sociologiju (1972), Gledišta (1974), Oko (1974) te u Communal Families in the Balkans (1976).

DJELA: Kolektivni rad u savremenoj školi. Zagreb 1933. – Individualna psihologija u školskoj praksi. Zagreb 1934. – Metoda Montesori u školi. Zagreb 1934. – Današnje dijete. Problemi savremenog odgoja. Zagreb 1936. – Vaspitanje male dece. Beograd 1937. – Porodica u transformaciji. Studije u tri stotine jugoslavenskih sela. Zagreb 1964 (Jugoslavenska porodica u transformaciji. Zagreb 1971). – Family in Transition. Princeton 1966. – U društvu s čovjekom. Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina. Zagreb 1968, 1978².

IZV.: KŽZ.

LIT.: (Osvrti na Kolektivni rad u savremenoj školi): Obzor, 74(1933) 267. – M. Iveković, Književnik, 6(1933) 12. – F. Jelašić, Nastavni vjesnik, 42(1933–1934). – Z. Pužar, Srpski književni glasnik, 15(1934) XLI/5. – R. Simeon, Hrvatska revija, 7(1934) 2. – M. Simon, Hrvatska smotra, 2(1934) 1. – M. R. Majstorović (M. R. M.), Učitelj, 15(1934–1935) 4. – (Osvrti na Individualna psihologija u školskoj praksi): F. Jelašić, Nastavni vjesnik, 42(1933–34). – J. R., Učitelj, 15(1934–1935) 6. – A. Lebl, Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva, 18(1937–1938) 9. – (Osvrti na Metoda Montesori u školi): M. R. Majstorović, Učitelj, 15(1934–1935) 9. – (Osvrti na Današnje dijete): Književnik, 9(1936) 2. – I. Kozarčanin (I. K.), Dom i škola, 6(1936–1937) 1. – R. D. Gaćić, Učitelj, 18(1937–1938) 3. – T. Brajović, Glas nedužnih, 9(5)(1938–1939) 1/2. – P. Fabrizius: Cultural Contrasts. Prewar Yugoslavia and Modern USA. The Delphian Quarterly, 36(1953) 4. – Z. Črnja: Nesvakidašnja knjiga. Telegram, 5(1964) 212. – J. Jelić: Knjiga za svakoga. Ibid., 9(1968) 434. – N. Smailagić: Vera St. Erlich. U društvu s čovjekom. Politička misao, 5(1968) 3. – O. Mandić: V. Erlich. U društvu s čovjekom. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 19(1969) 2. – I. Graovac: Vera St. Erlich. Jugoslavenska porodica u transformaciji. Časopis za suvremenu povijest, 4(1972) 3. – M. Iveković: Hrvatska lijeva inteligencija 1918–1945, 1. Zagreb 1970. – O. Supek-Zupan: Porodica u transformaciji. Žena, 34(1976) 3. – O. Supek: Vera Stein Erlich (1897–1980). Current Anthropology, 22(1981) 2. – L. Sklevicky: Odnos spolova u znanstvenom i publicističkom radu Vere Stein Erlich. Žena, 42(1984) 5/6. – Ista: Ispod mogućnosti recepcije – Neki uvidi Vere Stein Erlich. Revija za sociologiju, 14(1984) 3/4. – O. Supek-Zupan: O djelu Vere Stein Erlich. Ibid. – Ista: Utjecaj američke antropologije na rad Vere Stein Erlich. Ibid. – Ista (O. S. Z.): Vera Stein Erlich. Biografija i bibliografija. Ibid. – B. Kovačević: Psihoanaliza i ljevica.Zagreb 1989. – V. Humski: Ehrlich-Stein, Vera. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. – Ehrlich-Stein (Erlich-Stein), Vera. Hrvatska enciklopedija, 3. Zagreb 2001.

STEIN, Andrija (Štajn), liječnik (Ruma, Srbija, 23. II. 1914 – ?). Sin Bernardov. Medicinski fakultet završio je u Zagrebu 1938/39, a ovlaštenje za obavljanje liječničkoga zvanja dobio je 1941. u Novom Sadu. Za uspostave NDH bio je u Zagrebu, gdje je preuzeo žid. znak. God. 1944. priključio se partizanima djelujući u sanitetu.

IZV.: KŽZ.

LIT.: J. Romano: Jevreji zdravstveni radnici Jugoslavije 1941–1945. Žrtve fašističkog terora i učesnici u narodnooslobodilačkom ratu. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1973, 2. – Isti: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

STEIN, Armin, tiskar (Čerević, Srbija, 22. V. 1878 – logor Stara Gradiška, 1943). Sin Karlov. Sa suprugom Olgom rođ. Krausz (Kraus) otac je Hinkov. God. 1927–41. bio je vlasnik tiskare »Merkur« u Draškovićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH zajedno sa suprugom preuzeo je žid. znak, te su 1943. bili uhićeni. Armin je deportiran u logor Stara Gradiška, gdje je stradao, a supruga u logor u Đakovu. – Sin Hinko, tipograf (Zagreb, 23. I. 1913 – ?). Prije II. svj. rata radio je u očevoj tiskari »Merkur« u Zagrebu. Po uspostavi NDH upisan je u Kartoteku židovskog znaka, ali znak nije preuzeo. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima kao borac Moslavačke partizanske brigade. Po završetku rata vratio se u Zagreb.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 702. – KŽZ.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

STEIN, Armin, liječnik (Čerević, Srbija, o. 1878 – logor Jasenovac, 1943). Sin Karlov. U međuratnom razdoblju djelovao je kao liječnik u Vinkovcima. Po uspostavi NDH deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: JUSP Jasenovac.

LIT.: Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1.

STEIN, Beno, liječnik, cionistički i komunistički aktivist (Telč, Češka, 1890 – Kragujevac, Srbija, IV. 1941). Suprug → Valerije Singer. God. 1914. doselio se u Zagreb, gdje je najkasnije od 1931. vodio ordinaciju interne medicine. Bavio se i homeopatijom. Kao simpatizer cionističkoga pokreta bio je predsj. Radnoga odbora Saveza cionista Jugoslavije (1919–20), izaslanik na XII. cionističkom kongresu u Karlovym Varyma (1921), te član »Lože Zagreb 1090« nezavisnog žid. reda Bnei Brit. Također je bio angažiran u lijevim intelektualnim krugovima te se 1936. učlanio u KPJ. S prvom suprugom → Verom Stein-Ehrlich bio je inicijator i osnivač Radne zajednice za individualnu psihologiju, u kojoj su se u različitim tečajevima i predavanjima istraživale veze između psihičkih smetnji i ekonomsko-socijalne situacije pojedinaca i skupina. Nabavljao je lijekove za komuniste zatočene u mitrovičkoj i lepoglavskoj kaznionici, davao prinose za Crvenu pomoć, intervenirao kod policije za uhićene i pomagao u uspostavi veza za odlazak u inozemstvo razotkrivenih komunista. Kao liječnik upravitelja sudskoga zatvora imao je pristup u zatvor, gdje je dolazio u kontakt sa zatvorenicima i djelovao kao veza između njih i ilegalnoga komunističkoga pokreta. God. 1940. bio je član novoosnovanoga Društva prijatelja SSSR za Hrvatsku, u kojem su bili okupljeni istaknuti intelektualci različitih struka. Za Travanjskoga rata bio je mobiliziran i upućen kao voj. liječnik u Kragujevac. Kad su ga nacisti zarobili, počinio je samoubojstvo.

DJELA: Bolesnici i liječnici. Karakterološki i historijsko-sociološki prikaz. Zagreb 1934. – Liječenje debljine. Zagreb 1938.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Loža »Zagreb«. Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.

STEIN, Cvi Henry, pilot (St. Louis, SAD, 1917 – Gat, Izrael, 3. VII. 1991). Nakon I. svj. rata s roditeljima se doselio u Osijek, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Bio je član osječkoga kena Hašomer Hacaira, a nakon mature godinu dana je proveo kao madrih u kenu u Skoplju. Uoči II. svj. rata vratio se u SAD, gdje je mobiliziran u voj. zrakoplovstvo. Ujesen 1943. poslan je u Veliku Britaniju odakle je 26 puta izvodio borbene letove nad okupiranom zap. Europom i Njemačkom (Bremen, Berlin). Američke novine The Charlotte News objavile su 14. X. 1944. o njemu članak pod naslovom U.S. Airman Enjoyed Bombing of Berlin.

LIT.: Most, bilten Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izraelu, 42(1992) 1.

STEIN, Dragutin, inženjer (Zagreb, 30. VIII. 1905 – logor Jasenovac, 1942). Sin Jakoba i suprug Hedvige rođ. Schüller. Prije II. svj. rata u Zagrebu je bio zaposlen u poduzeću Proizvodnja sapuna »Franjo Vajs« s plaćom od 3500 din. mjesečno. Po uspostavi NDH sa suprugom je preuzeo žid. znak. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac III (Ciglana), gdje je stradao. Posljednji mu je paket poslan 5. I. 1942. Supruga je također stradala u Holokaustu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 702. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

STEIN, Jakob, trgovac (? – ?). U međuratnom razdoblju bio je vlasnik veletrgovine vinom sa sjedištem u Strossmayerovoj ul. u Osijeku. Po uspostavi NDH daljnja mu je sudbina nepoznata.

IZV.: Telefonski imenik 1941.

STEIN, Josip (Jože), sportaš (Slavonski Brod, 1902 – ?). Sin Ljudevita i Regine te suprug Olge. Djelovao je kao trgovački putnik. Kao član Makabija bio je 1928–41. drž. prvak u mačevalačkim disciplinama u sablji i maču, a na Makabijadi u Tel Avivu osvojio je prvo mjesto u sablji. Po uspostavi NDH zajedno sa suprugom i majkom preuzeo je žid. znak. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: KŽZ.

LIT.: Bilten ŽOZ, 1990, 13. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.

STEIN, Lavoslav, trgovac (Doroslovo, Srbija, 26. IX. 1886 – ?). Sin Aleksandrov. Sa suprugom Matildom rođ. Neubauer otac je Miroslava (Osijek, 1923 – Jadovno, 1941) i Hedvige (Osijek, 1926 – ?). U Hrvatsku se doselio 1918. iz Kecskeméta, a 1929. stekao je zavičajnost u Osijeku. Uoči Travanjskoga rata preselio se u Zagreb, gdje je na Kaptolu imao trgovinu vinom i alkoholnim pićima na veliko »Vinogradarsko«. Po uspostavi NDH s obitelji je preuzeo žid. znak. Na nepoznati način sa suprugom je preživio II. svj. rat nakon kojega se vratio u Zagreb.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 702. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.