Kategorija: S

SPILLER, Miroslav → ŠPILER, Miroslav

SPILLER, Otto (Oton), službenik (?, 1884 – kraj Sv. Ivana Zeline, 6. IX. 1920). Sin Samuela i Laure. Bio je prvi kotarski upravitelj Sv. Ivana Zeline žid. podrijetla. Nakon što je po naputku vlasti naredio žigosanje stoke, pri čemu je došlo do nemira u kojima je stradao jedan seljak, nezadovoljni seljaci su ga uhvatili i ubili kraj Sv. Ivana Zeline.

IZV.: Podaci o ulazniku L. Prašek-Janjatović.

LIT.: Židov, 4(1920) 26. – V. Dedijer: Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, 1. Zagreb–Rijeka 1980. – Izvještaj bana Matka Laginje o pobuni seljaka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u rujnu 1920. godine. Časopis za suvremenu povijest, 24(1992) 1. – B. Janjatović: Represija spram hrvatskih seljaka 1918–1921. Ibid., 25(1993) 1. – V. Prašek i B. Prašek-Całczyńska: Memoari jedne liječnice i drugi spisi. Zagreb 1997.

SPINGARN, Arthur, trgovac i žid. aktivist (Osijek, 1889 – Osijek, 16. IV. 1930). Sin Jakoba i Roze rođ. Levald (Virovitica, 1865 – Osijek, ?). Podrijetlom je iz trgovačke obitelji. Poč. 1911. izabran za predsj. cionističkoga studentskog društva »Bar Giora« u Beču. Također je bio dugogodišnji član Židovskoga nacionalnog društva i povjerenstva Keren Kajemeta u Osijeku, gdje je uredio njegovu kartoteku organizirao brojne sabirne akcije. – Otac Jakob, žid. aktivist (Vukovar, 1861 – ?). U osječkoj ŽO pripadao je manjinskoj anticionističkoj struji koju je predvodio → V. Winter, a koja se u veljači 1909. sukobila s cionistima na čelu s → H. Spitzerom. Bio je kandidat na listi anticionista za izbor novoga rukovodstva osječke ŽO.

LIT.: Židovska smotra, 3(1909) 3/4; 5(1911) 1. – Iz Jugoslavije – Iz Osijeka. Židov, 12(1928) 10; 14(1930) 16. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003.

SPINGARN, Otto (Oton), poduzetnik (? – ?). Zavičajnost je stekao u Osijeku. U međuratnom razdoblju bio je upravitelj poduzeća »Spectrum« u Zagrebu. Po uspostavi NDH daljnja mu je sudbina nepoznata.

IZV.: Telefonski imenik, 1941.

LIT.: S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003.

SPITZ, Alfred, poduzetnik (Slovenská L’upča, Slovačka, 12. IX. 1882 – ?, 1942–1945). Sin Fedora i Šarlote rođ. Gruschbach te suprug Ruže rođ. Rosendorn. U Hrvatsku se doselio 1912. iz Budimpešte. Za I. svj. rata mobiliziran je u austroug. vojsku. Od 1918. živio je u Zagrebu, gdje je bio ravnatelj Domovinske proizvodnje drva d. d. (1918–25) i generalni ravnatelj šumske industrije »Slavex« d. d. (1925–41). Također je bio ravnatelj i suvlasnik Zagrebačke lanene industrije, Nacionalne šumske industrije te poduzeća za promet nekretninama »Hrvatske nekretnine«. Bio je član »Lože Zagreb 1090« nezavisnog žid. reda Bnei Brit. Optužen je u procesu Našička afera, održanom na sudu u Osijeku 9. V. – 9. XI. 1935, u kojem su od 48 glavnooptuženih čak petnaestorica bili Židovi. Teretilo ga se da je s → Adolfom Schlesingerom i generalnim direktorom → A. Sohrom te sa skupinom velikih šumskih privatnih posjednika podmitio narodnoga poslanika u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije Nikolu Nikića u želji da omete eksproprijaciju velikog industrijskoga šumskog posjeda te tako izigra predstojeći agrarni zakon. Osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora, ali ga je Kasacioni sud u Zagrebu ubrzo nakon izricanja osude pomilovao. Prešao je na katoličanstvo 30. III. 1941, a idući dan dobio je otkaz. Po uspostavi NDH sa suprugom je preuzeo žid. znak, od čijeg je nošenja bio privremeno oslobođen kako bi u »Slavexu« d. d. mogao obaviti službenu primopredaju. Supružnici su stradali na nepoznatom mjestu, moguće u deportacijama 1942. ili 1943.

IZV.: DAO, Kraljevski Sudbeni stol u Osijeku 1850–1945, Našička afera, Dr. Grgin Svetozar i dr. Kzp-81/1932 (kut. 2463–2475). – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27512. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: Loža Zagreb 1090. Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. – Z. Kulundžić: Politika i korupcija u kraljevskoj Jugoslaviji. Zagreb 1968. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3.

SPITZER, Lavoslav, ugostitelj (Đurđanci, 16. I. 1872 – Slavonski Brod, 11. IV. 1936). Bio je vlasnik svratišta »Tri gavrana«, koje je u međuratnom razdoblju bilo gl. žarište društvenoga života u Slavonskom Brodu. U svratištu je bila Hrvatska čitaonica (1923), okupljali su se sportski klubovi, dobrotvorne, strukovne i ostale udruge, a u velikoj dvorani održavale su se žid. priredbe i zabave.

LIT.: Z. Toldi: 101 brodska priča. Slavonski Brod 2002. – S. Uzelac Schwendemann: Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu. Slavonski Brod 2010. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

SPITZER, Adolf, liječnik (Ratkovo, Srbija, 1867 – Zagreb, 5. XII. 1941). Nakon studija medicine u Beču radio je kao liječnik u Erdeviku, a zatim u Zagrebu. Bavio se pretežito začećem i porođajima, objavljujući radove u Liječničkom vjesniku (1902, 1915. i 1921). Po uspostavi NDH nalazio se na popisu žid. liječnika u Zagrebu načinjenog u ŽOZ 18. XII. 1941. na zahtjev RUR. Pod nejasnim okolnostima preminuo je u Zagrebu nekoliko dana ranije.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28572.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

SPITZER, Antun → SEVER, Ejtan

SPITZER, Arnold, ljekarnik (?, 3. XI. 1875 – Osijek, 7. XII. 1928). Nakon studija farmacije radio je kao ljekarnik u Čepinu.

IZV.: Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku.

SPITZER, Artur, trgovac (?, 1857 – Zagreb, 4. III. 1927). Sin Sigmunda (?, o. 1815 – Zagreb, 6. II. 1878) i Terezije (?, o. 1834 – Zagreb, 23. I. 1907). Od 1880. na Jelačićevu trgu u Zagrebu vodio je trgovinu alkoholom i zemaljskim plodovima »Sigmunda Spitzera sin«, koju je preuzeo od majke. Također je imao i mesarski obrt u Zagrebu u ul. Pod zidom.

IZV.: DAZ, Obrtni odjel, Obrtovno kazalo 1882–1899. – Gradska groblja Zagreb.