Kategorija: S

SINGER, Fridrih, posebnik (Vukovar, 1899 – ?). Bio je istaknuti građanin Vukovara i predstavnik žid. zajednice u Srijemskoj županiji.

SINGER, Friedrich Miroslav, sportski pedagog (Beč, 1821 – Zagreb, 2. XI. 1876). Djelovao je kao učitelj tjelovježbe i mačevanja 1855–57. na Nižoj realnoj gimnaziji u Rijeci, a od 1859. na Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je uredio prvu vježbaonicu, i na gornjogradskoj Kraljevskoj gimnaziji. Prvi je u Zagrebu organizirano poučavao civilno mačevanje. U neposrednoj blizini njegova stana bila je i prostorija vježbaonice, u kojoj su vježbali i članovi Hrvatskoga sokola za koje je sastavio pravila odobrena 1874. U tjelovježbi i mačevanju služio se njem. nazivljem, ali je pokušavao uvesti hrvatsko. Bio je suradnik Andrije Hajdinjaka pri pisanju i izdavanju knjižice Njemačko-hrvatsko nazivlje za tjelovježbu i nazivlje za mačevanje (Zagreb 1875). Zbog poznavanja arapskog i drugih orijentalnih jezika slovio je kao vrsni orijentalist i istraživač. Preminuo je nesretnim slučajem te je prvi Zagrepčanin pokopan na Mirogoju, dan nakon što je otvoreno groblje (7. XI. 1876).

LIT.: Scuola di Ginnastica per fanciulli, fanciuelle e adulti. Fiume 1857. – Einfluss des Turners auf die Hebung der Arbeitskraft. Agramer Wochenblatt, 1874, 22. – I. Horvatić: Usporedni kronološki pregled povijesti sporta. Povijest hrvatskog sporta, 27(1996) 108. – R. Marković: Singer, Friedrich-Miroslav. Enciklopedija fizičke kulture, 2. Zagreb 1977. – Singer, Friedrich Miroslav. Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. – Singer, Friedrich Miroslav. Hrvatska enciklopedija, 9. Zagreb 2007.

SINGER, Gustav, stomatolog (Zagreb, 1883 – logor Jasenovac, 1941). Sin Jakobov. U međuratnom razdoblju imao je stomatološku ordinaciju u Ogrizovićevoj ul. u Zagrebu. Nalazi se na popisu žid. liječnika sastavljenom u ŽOZ 18. XII. 1941. na zahtjev RUR. Uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28572. – JUSP Jasenovac.

SINGER, Hugo, trgovac (?Našice, 27. VII. 1886 – logor Jasenovac, 1942). U međuratnom razdoblju bio je vlasnik trgovine »Hugo Singer i drug« u Našicama. Po uspostavi NDH, 6. VIII. 1941, s ostalim našičkim Židovima odveden je u Gospić, a otamo u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28686. – JUSP Jasenovac.

LIT.: Novi Omanut, 1(1993) 18/19. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

SINGER, Ignatz, trgovac (? – ?). Bio je trgovac u Popovači i 1895. jedan od najjačih poreznih obveznika.

LIT.: Lj. Dobrovšak: Židovska zajednica u Moslavini i Kutini. Zbornik Moslavine, 7/8(2004–2005).

SINGER, Ivan, trgovac (Novi Sad, Srbija, 24. VII. 1836 – Osijek, 26. VI. 1909). Sin Samuela i Marije. U braku s Rozom rođ. Kraus (Osijek, 1847 – ?) otac je Roze (?Osijek, 1872 – ?), Lavoslava (?Osijek, 1874 – ?), Malvine (?Osijek, 1876 – ?) i Johana (?Osijek, 1880 – ?). Bio je dugogodišnji član osječke ŽO Gornji grad.

LIT.: S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003.

SINGER, Jakob, pedagog (? – ?). Bio je učitelj drugoga i trećega razreda na Javnoj židovsko-njemačkoj školi u Varaždinu 1841–44.

LIT.: Warasdiner Schreibkalender, 1841; 1843–1844.

SINGER, Jakša, revolucionar i grafičar (Osijek, 21. VII. 1919 – Zagreb, 7. I. 2002). Sin Josipa i Regine rođ. Schmuckler. Djelovao je kao grafičar u Osijeku. Učlanio se u SKOJ 1937. te je bio aktivan u sindikatu grafičkih radnika URSS. Po uspostavi NDH skrivao se kod obitelji Kovačević u selu Šamatovci kraj Valpova, a u kolovozu 1941. priključio se partizanima. Do svibnja 1942. bio je pozadinski polit. djelatnik u osječkom i vinkovačkom kotaru, a potom borac u Papučko-krndijskom odredu. Nakon što je ranjen, prebačen je na liječenje u Italiju, a zatim je radio u Oblasnom NOO za Slavoniju (Agitrop), predavao na nižem partijskom tečaju u Slavoniji te bio voditelj tiskare Oblasnoga komiteta KPH za Slavoniju. Nositelj je Partizanske spomenice 1941. S Duškom Roksandićem uredio je Za čovjeka. Zbornik zapisa i dokumenata iz narodne revolucije (Zagreb 1957).

LIT.: V. Cecić: Historija organizacije i političkih borba grafičkih radnika Hrvatske 1870–1955. Zagreb 1955. – Podravski zbornik, 5(1979). – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

SINGER, Josip, veleposjednik (?, o. 1840 – Bjelovar, ?). U braku sa Sofijom imao je pet sinova. Kao član Starčevićeve Stranke prava aktivno je sudjelovao u polit. životu te je 1880. u kotaru Rača izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. Iako je zbog brojnih interpelacija došao u sukob s vlašću te mu je bio poništen mandat, do smrti je ostao u politici i u stranci. Kao općinski načelnik u Severinu zaslužan je za izgradnju željezničke pruge Bjelovar–Garešnica. Pokopan je na žid. groblju u Bjelovaru, a na spomeniku je pisalo »veleposjednik i hrvatski narodni zastupnik«. – Sin Gustav, časnik (? – Bjelovar, 1932). Kao pukovnik austroug. vojske za zasluge je dobio nasljedno plemstvo s pridjevkom »od Severina«. – Sin Lavoslav, poduzetnik (Bulinac kraj Bjelovara, 1866 – Auschwitz, 1944). Otac Alberta i Dragutina. U međuratnom razdoblju bio je upravitelj i suvlasnik rudnika ugljena Pitomača–Črešnjevica, građevinske industrije »Zagorka« i Bjelovarske uskotračne željeznice, potpredsjednik Jugoslavenskoga osiguravajućeg društva »Zora«. Živio je u Kukovićevoj (danas Hebrangova) ul. u Zagrebu. U braku s Amalijom rođ. Herrenstein (?Križevci, 1871 – Auschwitz, 1944) imao je šestero djece: Fina ud. Siebert (?, 1891 – ?, SAD, ?), → Dragutin Severin, Albert, Slavko Simich, Zora ud. Dubsky, Milan (?, 1912 – ?, 1943). Lavoslav, Amalija, sin Milan i njegova supruga Anny stradali su u Holokaustu. Bili su internirani u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu, gdje su ostali nakon kapitulacije Italije i dočekali njem. snage. – Lavoslavov sin Albert, poduzetnik (Bjelovar, 1894 – logor Jasenovac, 1941). Bio je upravitelj i suvlasnik rudnika ugljena Pitomača–Črešnjevica. U braku s Lilom rođ. Weiss imao je kćer Nadu (Zagreb, 1928 – ?). Živio je u Kukovićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Supruga i kći bile su internirane u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije priključile su se partizanima, a 1948. iselile se u Izrael.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 666. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27522. – Podaci o ulazniku B. Polić.

LIT.: Židov, 11(1927) 25. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

SINGER, Josip, javni djelatnik (Zagreb, 6. II. 1866 – ?logor, 1942–1945). Sin Salamona, koji je u Zagreb došao iz Moravske o. 1850. God. 1913–20. bio je potpredsjednik i predsjednik te začasni član Hrvatskoga trgovačkog društva »Merkur«, a potom osnivač i prvi predsjednik Udruženja špeditera u Zagrebu. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak, a u molbi za dobivanje arijskih prava naveo da je 1905–19. bio zagrebački gradski odbornik na listi Starčevićeve Stranke prava kao »jedini Izraelićanin«. Iako je u lipnju 1942. stavljen pod zaštitu, stradao je u nepoznatom logoru, kao i sinovi Artur i Zvonimir (?Zagreb, 1900 – ?logor, 1941–1945).

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 29480.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.