Kategorija: S

SINGER, Marko, novinar (Osijek, 1913 – Slavonski Brod, 27. X. 1993). U međuratnom razdoblju radio je kao ljekarnik iako nije završio započeti studij farmacije u Zagrebu. Za Travanjskoga rata bio je uhićen u Sarajevu i deportiran u logor u Njemačkoj, gdje je proveo četiri godine. Novinarstvom se počeo baviti za studija, a u Gradskom kazalištu u Slavonskom Brodu na scenu je postavio niz predstava. Novinarsku karijeru započeo je u Brodskom listu 1951, od 1954. bio je urednik lista Đuro Đaković, suradnik Vjesnika, Vjesnika u srijedu, Glasa Slavonije, Posavske Hrvatske, Novinara te stalni suradnik Televizije Zagreb i Televizije Beograd. Iako je 1975. umirovljen, nastavio se baviti novinarstvom. Bio je aktivan član Hrvatskoga novinarskog društva te dobitnik više nagrada i priznanja.

LIT.: P. Požar: Singer, Marko. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001. – S. Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

SINGER-ILEJ, Melita, novinarka (Zagreb, 3. IX. 1924 – Zagreb, 6. VI. 2016). Kći Roberta i Zlate rođ. Hoffmann. Po uspostavi NDH prebjegla je na Hrvatsko primorje te bila internirana u tal. mjesto Marostica. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključila se partizanima te djelovala u Odjelu prosvjete u Gorskom kotaru. Bila je članica SKOJ i njegova Komiteta od 1944, a 1945. primljena je u KPJ. Nakon rata radila je u Javnom tužilaštvu Hrvatske (1945–48) i Javnom tužilaštvu Zagreba. Diplomirala je na Višoj upravnoj školi u Zagrebu 1964. Novinarstvom se počela baviti 1951. kao suradnica, a potom urednica unutrašnjopolitičke rubrike Vjesnika. Bila je posebna izvjestiteljica iz Čehoslovačke tijekom sovjetske okupacije, 1970–73. stalna dopisnica iz Francuske, a 1974–77. glavna i odgovorna urednica Vjesnika u srijedu. Bila je aktivna u Društvu novinara Hrvatske, posebno se baveći temama vezanim uz zdravstvenu, socijalnu i pravosudnu politiku te rad SKJ. Također se bavila polit. radom kao predsjednica Komisije za međunarodne odnose CK SKH (1974–78), zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za informiranje (1978–82). Dobitnica je nagrade Društva novinara Hrvatske 1958, Zlatne plakete Vjesnika 1980. te mnogih nagrada i odličja za politički rad.

IZV.: Podaci o ulaznici M. Ilej

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Singer-Ilej, Melita. Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1995. – Singer-Ilej, Melita. Vjesnikov leksikon 1940–1990. Zagreb 1990. – P. Požar: Singer-Ilej, Melita. Leksikon povijesti novinstva i publicistike. Split 2001.

SINGER-SINJSKI, Gustav, stomatolog (Zagreb, 1899 – ?). Medicinski fakultet završio je u Beču i specijalizirao stomatologiju. Priključivši se partizanima 1943. obavljao je sanitetske dužnosti.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

SINGER, Alfred, pravnik i publicist (?, – ?Zagreb, nakon 1931). Poč. 1914. s → H. Gottliebom preuzima uređivanje Židovske smotre, a od 1918. urednik je Židova. Oko 1931. imao je odvjetnički ured u Zagrebu.

LIT.: Židovska smotra, 9(1914) 3. – J. Eventov: Omladina iz 1918. godine. Jevrejski almanah, 1955–1956.

SINGER, Dane, poduzetnik i žid. aktivist (Vrbas, Srbija, 1875 – logor Jasenovac, 4. XI. 1941). Sin Šandorov. Bio je vlasnik tiskare u Pakracu 1904–22, u kojoj je od 1907. tiskao Srpski glasnik, politički demokratski list, a od 1920. Slogu, nezavisni list za gospodarstvo i politiku. U Zagrebu je 1930-ih bio vlasnik poduzeća »Jadran« d. d. i član »Lože Zagreb 1090« nezavisnoga žid. reda Bnei Brit. Po uspostavi NDH sa suprugom Eugenijom rođ. Ornstein preuzeo je žid. znak. U kolovozu 1941. izbačen je iz svojega stana u Zagrebu, potom uhićen i deportiran u jasenovački logor Bročice, gdje je stradao. Supruga Eugenija stradala je na nepoznatom mjestu. – Otac Šandor, fotograf (? – ?). Imao je atelijer u Nagykanizsi, a oko 1900. u Daruvaru.

IZV.: HDA, MUP NDH, br. 223, kut. 26, Predsjednički ured, br. 27407, god. 1941. – KŽZ.

LIT.: J. Malbaša: Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb 1978. – A. Miletić: Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta, 1. Beograd–Jasenovac 1986. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

SINGER, Drago (Dragec, Israel), vojnik (Čakovec, 10. V. 1930 – Hulikat, Izrael, 18. VII. 1948). S obitelji je živio u Čakovcu. S drugim međimurskim Židovima prebačen je 25. IV. 1944. u čakovečki geto te 2. V. deportiran u Auschwitz, gdje nakon rada u obrtničkim jedinicama zbog poznavanja njem. jezika dobiva mjesto pisara. U siječnju 1945. zbog dolaska sovjetske vojske prebačen je u tvornicu »Henkel« kraj Berlina, potom u logor Bergen-Belsen, gdje je dočekao kraj II. svj. rata. Jedini je preživio iz obitelji. S prvim transportom otišao u Švedsku, a 1946. iselio se u Palestinu. Poginuo je kao izraelski vojnik u I. arapsko-izraelskom ratu na bojišnici u pustinji Negev.

LIT.: Bilten HOJ, 1988, 5.

SINGER, Ernest, fotograf i inženjer elektrotehnike (Zagreb, 1897 – logor Jasenovac, 1941). Sin Ivana Jakoba (?, o. 1861 – Zagreb, 11. II. 1923). Kao član Fotokluba Zagreb od 1934. bio je promicatelj fotografskoga amaterizma. Autor je brojnih članaka o fotografskoj tehnici i postupcima u Foto reviji. Također je bio član Zagrebačke inženjerske komore. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak te je u srpnju 1941. zaveden u popis vlastima neophodno potrebnih stručnjaka. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – KŽZ.

LIT.: V. Lozić: Fotoamaterski pokret u Hrvatskoj. Zagreb 2003. – M. Tonković: Židovi fotografi (katalog izložbe). Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

SINGER, Eugen, arhitekt (?, 1881 – Zagreb, 23. II. 1968). U međuratnom razdoblju bio je arhitekt u Zagrebu i član Zagrebačke inženjerske komore. Stanovao je u Klaićevoj ul. Po uspostavi NDH, u srpnju 1941, zaveden je u popis neophodno potrebnih stručnjaka. Na nepoznat je način preživio II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941.

SINGER, Eugen, pravnik (Hodošan, 23. V. 1887 – Auschwitz, 1944). Sin trgovca Ljudevita iz Zalaegerszega i Marije rođ. Zeisler. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Budimpešti, a u međuratnom razdoblju djelovao je kao odvjetnik u Prelogu. God. 1919. bio je član Prosvjetnoga društva za Međimurje, a 1927. predsjednik ogranka Samostalne demokratske stranke u Prelogu. Uhićen je s drugim međimurskim Židovima 26. IV. 1944, otpremljen u Nagykanizsu te potom deportiran u Auschwitz, gdje je stradao. U Auschwitzu je stradala i njegova supruga Jozsefina rođ. Friedrich. Sin Nikola stradao je u Jadovnu, a sin Geza u Mauthausenu. Jedino se sin Ivan (Ivica) uspio spasiti.

IZV.: Telefonski imenik 1941.

LIT.: Međimurje 1919–1959. Čakovec 1959. – V. Kalšan: Židovi u Međimurju. Čakovec 2006. – J. i V. Kalšan: Singer, Eugen. Međimurski biografski leksikon. Čakovec 2012.

SINGER, Ferdo, službenik (? – ?). Po uspostavi NDH, u srpnju 1941, kao upravitelj žid. Doma nemoćnika u Stenjevcu sa službenikom → Vladimirom Neumannom dobio je zaštitnu osobnu dokumentaciju Ustaškoga redarstva. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27954.