Kategorija: B

BAUER, Marko, oftalmolog (Osijek, 13. VIII. 1893 – logor Jasenovac, 1942). Sin Julijev. Po završetku Medicinskoga fakulteta, specijalizirao je oftalmologiju te 1921. od zagrebačkoga gradskog fizikata dobio dopusnicu za obavljanje zvanja i imao ordinaciju na Trgu bana Jelačića. Bio je istaknuti član »Lože Zagreb 1090« nezavisnog žid. reda Bnei Brit (jedan od 25 izaslanika zagrebačke lože nazočan na inauguraciji jugoslavenske Velike lože Bnei Brit 1935. sa sjedištem u Beogradu). Dva tjedna nakon uspostave NDH, 24. IV. 1941, izbačen je iz stana i ordinacije na Trgu bana Jelačića, koji su mu oduzeti zajedno s namještajem, a odmah zatim otpušten u bolničkoj blagajni »Merkur«, pri kojoj je bio namješten. Odveden je u Zagrebački zbor 28. VI. 1941, potom najvjerojatnije u Gospić te na Pag, otkud je u kolovozu 1941. vraćen na kopno te deportiran u logor Jasenovac, gdje je umro od tifusa. Ustaše su se brutalno poigrali s njegovom suprugom Mariettom rođ. Loebl pozvavši je da ga bolesnog dođe posjetiti. Nakon što su joj u logorskoj upravi saopćili da je stigla prekasno, a ona je »isuviše energično« zahtijevala da vidi mrtvo tijelo ili grob, bila je ubijena.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 660. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27904. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: Loža Zagreb. Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. – N. Nikolić: Jasenovački logor smrti. Sarajevo 1975. – Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – http://www.cpi.hr/download/links/hr/7296.pdf, pristupljeno 20. XII. 2011.

BAUER, Mavro (Moritz), tiskar, publicist i žid. aktivist (Nova Gradiška, 11. V. 1870 – Nova Gradiška, 16. IV. 1934). U rodnom gradu bio je vlasnik ugledne tiskare, koja je djelovala 1892–1941. i tiskala mnoge periodike, poput kat. mjesečnika Anđeo čuvar, stručnoga mjesečnika Posavski lovac, tjednika Graničar, danas izgubljenoga Novogradiškoga vijesnika te Domaćega lista. Sastavio je opsežni priručnik za učenje njemačkog te 1929. pokrenuo i uređivao besplatni Oglasni list. Također je djelovao u upravi Novogradiške pučke štedionice te suutemeljio poduzeće »Slavonija velepecara« d. d. Prije I. svj. rata pridonio je uvođenju javne rasvjete i u podizanju gradskoga kupališta u Novoj Gradiški, a bio je i dugogodišnji općinski odbornik te predsj. mjesnoga Obrtnoga zbora (od 1929). U pol. 1920-ih bio je tajnik, potom kratko i predsj. novogradiške ŽO (zaslužan za njezin financijski oporavak) te suosnivač novogradiške Hevre Kadiše. Po njemu je nazvana ulica u Novoj Gradiški. Nakon njegove smrti posao su nastavili sinovi. – Sin Milan (Nova Gradiška, 29. X. 1902 – logor Jasenovac, XII. 1941) bio je 1934. izdavač te glavni i odgovorni urednik Sadašnjosti, javnoga glasila grada Nove Gradiške, novogradiškog i novskog sreza. Cijela obitelj stradala je u logoru Stara Gradiška u prosincu 1941. osim kćeri Zore, koja se prije II. svj. rata iselila u Palestinu.

DJELA: Praktična uputa kako ćeš bez učitelja samouk bez drugih većih pomagala brzo, okretno i valjano naučiti njemački jezik sa zgodnim razgovorima i dopisivanjem u raznim ljudskim prilikama. Osnovano na iskustvenoj (empirijskoj) osnovici (s l., s. a.).

LIT.: (Nekrolog). Jutarnji list, 23(1934) 7979. – (Obavijest o smrti). Židov, 18(1934) 16. – M. Malbaša: Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb 1978. – V. Žugaj: Židovi novogradiškoga kraja. Zagreb 2001. – F. Valentić: Bauer, Mavro. Novogradiški leksikon. Nova Gradiška 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BAUER, Mihajlo, tiskar (Križevci, 1. II. 1909 – logor Slana, 1941). Sin Julijev. U međuratnom razdoblju vlasnik je knjigotiskare i knjigovežnice u Draškovićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH, sa suprugom Reginom rođ. Gold i sinom Leonom, preuzeo je žid. znak, uhićen i deportiran u logor Slana na Pagu, gdje je stradao. Supruga je u međuvremenu rodila kćer Ljerku, ali je u kolovozu 1942. najvjerojatnije deportirana u Auschwitz, dok su sin i sedmomjesečna kći preživjeli sklonjeni u Zagrebu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 660. – KŽZ.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BAUER, Rikard, rendgenolog (Požega, 1891 – ?, nakon 1945). Nakon završetka Medicinskoga fakulteta, specijalizirao je rendgenologiju i oko 1929. postao predstojnik rendgenskoga odjela Zakladne bolnice na Jelačićevu trgu u Zagrebu, a potom je djelovao kao rendgenolog »Merkurova« sanatorija u Zagrebu. Također je 1930-ih bio vlasnik privatne rendgenološke ordinacije u Zagrebu. Bio je član »Lože Zagreb 1090« nezavisnoga žid. reda Bnei Brit 1930-ih. Po uspostavi NDH prebjegao je u Split, a u listopadu 1943. priključio se partizanima, djelujući kao rendgenolog u bolnici 10. korpusa na Visu. Nakon II. svj. rata radio u Vojnoj bolnici u Vlaškoj ul. u Zagrebu.

IZV.: Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3. – V. Dugački: Zakladna bolnica na Jelačićevu trgu u Zagrebu 1804.–1931. (prigodom 75. obljetnice rušenja). Liječnički vjesnik, 128(2006).

BAUER, Robert, trgovac (Karlovac, 17. II. 1880 – logor Banjica, 1942). U međuratnom razdoblju u Zagrebu je posjedovao trgovinu rukotvorinama na veliko u Draškovićevoj ul. pod nazivom »Bauer i Ševčik«. Stradao je u beogradskom logoru Banjica.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 660. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BAUER, Viktor, arhitekt (Zagreb, 1911 – ?). U međuratnom razdoblju djelovao je kao arhitekt. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te u studenom 1942. interniran u logor u Kraljevici, a u lipnju 1943. u logor Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima kao borac Židovskoga rapskog bataljona i 7. banijske divizije. Daljnja sudbina nepoznata.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

BAUER, Walter, pravnik (Zagreb, 1908 – logor Jasenovac, 29. IX. 1941). Sin Gustava (?, 1868 – Zagreb, 4. I. 1934) i Tereze rođ. Weiss. U međuratnom razdoblju bio je prokurist i voditelj podružnice Općega osiguravajućeg društva »Jugoslavija« sa sjedištem u Beogradu. Po uspostavi NDH, s majkom, preuzeo je žid. znak. Ubrzo je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: Godišnji izvještaj opšteg osiguravajućeg društva Jugoslavija u Beogradu za poslovnu godinu 1939. podnesen na XX. redovnom zboru akcionara 4. IV. 1940. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 633. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: A. Miletić: Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta, 1. Beograd–Jasenovac 1986.

BAUER, Žiga, ginekolog i žid. aktivist (Požega, 1888 – Naharija, Izrael, 6. II. 1967). Nakon gimnazije u Osijeku, završio je studij medicine u Budimpešti. Nastanivši se u Sarajevu, vodio je ginekološku ordinaciju i vlastiti sanatorij. Kao istaknuti pripadnik cionističkih krugova, bio je prvi predsj. društva »Judeja« (osn. 1908. u Zagrebu) te pokretač izgradnje Židovskoga doma u Sarajevu i suosnivač tamošnje lože reda Bnei Brit. Nakon što je 1939. turistički posjetio Palestinu, ostao je u Kfar Šmarjahuu kraj Tel Aviva, napustio liječništvo i postao poljodjelac, napose stručnjak u peradarstvu. Posljednje godine života proveo je u mošavu Bustan Hagalil.

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – G. Piasek: Nekoliko povijesnih podataka o Židovima u Varaždinu. Novi Omanut, 3(1995) 11. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 44/45.

BAUM, Albert, trgovac i žid. aktivist (Bršadin, 25. II. 1884 – Zagreb, 4. XII. 1964). Sin Samuelov. S bratom Antunom vodio je od 1919. trgovinu kožom, postolarskim, sedlarskim i remenarskim priborom »Braća Baum« u zagrebačkoj Jurišićevoj ul. Bio je aktivan u ŽOZ te 1936. osnovao i bio prvi predsj. Kluba zagrebačkih jevrejskih građana, s ciljem podupiranje vjerskih, kulturnih i humanitarnih zadataka ŽOZ te suradnje građana žid. djece s ostalim sugrađanima. Kao vođa asimilantske liste iste je godine bio izabran u općinsko predstojništvo. Po uspostavi NDH Ministarstvu narodnoga gospodarstva prijavio je suvlasništvo nad trokatnicom u Ilici te, sa suprugom Zorom rođ. Frank i sinovima Dragutinom i → Vladimirom, preuzeo žid. znak. U svibnju 1941. postao je član Vijeća ŽO, a u lipnju uhićen te na intervenciju oslobođen iz vlaka za gospićki sustav logora, potom izbjegao u Italiju. Nakon II. svj. rata vratio se u Zagreb. – Brat Antun, trgovac (Bršadin, 19. XI. 1885 – Zagreb, 25. IV. 1961) sa suprugom Arankom (?, 1889 – Zagreb, 13. VII. 1970) otac je Vere (Zagreb, 1924), → Slavka i → Mire Sanjine. Po uspostavi NDH u prijavi imetka Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, naveo je suvlasništvo nad trokatnicom s četirima lokalima u Nikolićevoj ul. u Zagrebu te da je Odboru za podavanja Židova predao zlatnih predmeta i dragocjenosti u vrijednosti 61 234 din. Dana 2. VIII. 1941. izdan je nalog za njegovo uhićenje s cijelom obitelji i odvođenje u Zagrebački zbor. Unatoč tomu preživio II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 660. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28364, 27982. – KŽZ. – Podaci o ulazniku D. Baum. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BAUM, Bruno (Slavonski Brod, 1923 – logor Jasenovac, 1942). Kao učenik iz Slavonskog Broda, 1941. priključio se partizanima u sastavu udarne grupe, koja je izvodila sabotaže i diverzije. Otkriven u siječnju 1942. i odveden u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: ŽOSB, Popis Židova likvidiranih 1941–1945.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284, pristupljeno 21. XII. 2011. – S. Uzelac Schwendemann: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.