Kategorija: B

BENEDIKT, Bela, gospodarstvenik (Čakovec, 1865 – Čakovec, 5. II. 1940). Krajem I. svj. rata bio je član mađ. Narodnoga vijeća u Čakovcu. Spominje se kao veletrgovac i bankar nadtutor grada Čakovca te predsjednik i upravitelj Čakovečko-međimurske štedionice. Bio je i predsj. ravnateljstva Čakovečkih javnih skladišta te od 1921. član uprave Prve međimurske tvornice pletene žice i željeznog pokućstva u Čakovcu. Supruga mu je bila Linka rođ. Wettendorfer.

LIT.: V. Kalšan: Građansko društvo u Međimurju. Šenkovec 2000.

BENEDIKT, Edo, bankar i žid. aktivist (Szent Miklós, Mađarska, 24. II. 1824 – Čakovec, 6. III. 1916). Bio je upravitelj Štedionice za Čakovec i okolicu i 1884. prvi predsj. Trgovačkoga kasina »Čakovec«. Poduzeće »Benedikt Edo i sin« u međuratnom je razdoblju bilo gl. zastupnik zagrebačkog osiguravajućeg društva »Sava« u Čakovcu. Također je djelovao kao predsj. ŽO u Čakovcu do 1897. te predsj. Dobrotvornoga društva za pomaganje židovske sirotinje, a 1895. predsj. Židovskoga pogrebnog društva. Supruga mu je bila Betti rođ. Mattersdorfer, podrijetlom iz Szolnoka u Mađarskoj.

LIT.: Z. Karoly: Csaktornya monografiaja. Csáktornya 1905. – V. Kalšan: Židovi u Međimurju. Čakovec 2006.

BENEŠ, Jaroslav, liječnik (Jarosław, Poljska, 11. VIII. 1899 – Rakovník, Češka, 5. I. 1965). Suprug Klotilde rođ. Cignerov (od 4. VII. 1932). Vodio je privatnu liječničku praksu u Pragu. Po uspostavi Češko-moravskoga protektorata, zbog strepnje oko zadržavanja liječničke dozvole te mogućnosti progona, u listopadu 1939. doselio se u Zagreb, gdje se nastanio u Vlaškoj ul. te često boravio u Stubičkim Toplicama. Tijekom siječnja 1941. uspio je pribaviti putovnicu za izvaneuropska putovanja te se s obitelji iselio u Palestinu. Ondje je ostao do srpnja 1949, kad se kao ideološki orijentirani pacifist vratio u Čehoslovačku.

LIT.: http://www.crt-ii.org/index_en.phtm, pristupljeno 27. XII. 2011.

BENEŠ, Zdenko, službenik (Vlčeves, Češka, 24. VII. 1904 – ?). Sin Josipov. U Zagreb se doselio 1927. iz Dolní Počernice kraj Praga. U međuratnom razdoblju bio tehnički poslovođa poduzeća »Baby«, za proizvodnju lutaka i igračaka. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak, a u spise je uveden kao češki državljanin. Supruga Elča upisana je kao »arijevka«, a sin Ivan pokršten. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – KŽZ.

BERGER-SEDLAR, Regina, liječnica (Šibenik, 8. VIII. 1922 – Zagreb, 16. X. 2009). Kći Borisa i Sali rođ. Weinbaum. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1952/53.

BERGER, Adolf, obrtnik (Osijek, 15. XI. 1911 – ?). Sin Ignjatov. U međuratnom razdoblju bio je zlatarski pomoćnik u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Itom rođ. Münz preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Bio je zaštićen, vjerojatno zahvaljujući nekomu na visokom položaju, no ujesen 1942. ipak je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, odakle je, ponovno na nečiju intervenciju, pušten po nalogu UNS od 18. XI. 1942. Na nepoznati način iselio se u Palestinu, gdje je ostao živjeti i nakon II. svj. rata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 29853. – KŽZ.

BERGER, Alfred, pravnik (Zagreb, 6. VII. 1888 – Zagreb, 14. III. 1957). Doktorirao je pravo temeljem rigoroza 1920. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je u međuratnom razdoblju imao odvjetnički ured u Petrinjskoj ul. Iako je bio u mješovitom braku, a 1913. prešao na katoličanstvo, po uspostavi NDH brisan je iz imenika Odvjetničke komore.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

BERGER, Armin, gospodarstvenik i žid. aktivist (Kisač, Srbija, 1892 – Slavonski Brod, 11. IX. 1971). Sin Leona i Julije rođ. Löwy. Suprug Ilonke rođ. Heisler. Završio je trg. školu u Beču. Od 1909. u Slavonskom Brodu bavio se prodajom kamilice bečkim ljekarnama. Također je jedno vrijeme radio kao trgovački putnik. Za I. svj. rata bio je mobiliziran u austroug. vojsku. U međuratnom razdoblju u Slavonskom Brodu bio je trgovac (»Nerosini«, »Bojana«) i tvorničar (»Mabe«, »Verol«), predsj. hrama, potpredsjednik Hevre Kadiše i potpredsjednik lokalnoga nogometnog kluba Makabi. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Po oslobođenju iz logora priključio se je partizanima te u Ledenicama kraj Novog Vinodolskog organizirao partizansku logistiku i pribavljao lijekove. God. 1945–62. bio je direktor poduzeća »Građa« u Slavonskom Brodu; također je bio aktivan u obnovljenoj žid. zajednici i do smrti predsj. općine. Bio je rukovoditelj niza humanitarnih, kulturnih i sportskih udruga u Slavonskom Brodu. − Kći Kira ud. Kardum, ekonomistica je i žid. aktivistica (Zagreb, 24. VI. 1937).

IZV.: Podaci o ulazniku K. Kardum.

LIT.: S. Mirković: Posljednje počivalište brodskih Židova. Bilten ŽOZ, 1990, 15. – Bilten ŽOZ, 1996, 46/47. – S. Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

BERGER, Ben (Bruno), javni djelatnik (Zagreb, 1926). Sin Simeona i Olge. Po uspostavi NDH, s roditeljima i bratom Egonom, preuzeo je žid. znak. Izbjegao je iz Zagreba u Italiju, a 1944. se iselio u Palestinu te nastanio u kibucu Merhavija. Od 1951. živi u Nahariji, gdje je suosnivač Magen-David Adoma, civilne zaštite (Mišmar haezrahi) i Rotary kluba, čiji je bio predsj. od 1970. Zastupnik je »Pazgaza« za Zapadnu Galileju. Amaterski se bavi slikarstvom, koje je učio kod mnogih poznatih umjetnika, a crteže i akvarele izlagao na 11 skupnih i četiri samostalne izložbe. Kao član uprave Društva prijatelja bolnice u Nahariji, prihode od prodaje slika daruje bolnici. – Majka Olga rođ. Wolf, trgovkinja (Beč, 23. II. 1901 – logor Jasenovac, 1942) doselila se u Zagreb 1920, nakon udaje. U međuratnom razdoblju bila je vlasnica »Elite«, trgovine manufakturnom kratkom i pletenom robom u Bogovićevoj ul. u Zagrebu. Po osnutku NDH s obitelji je preuzela žid. znak te u nepoznato doba bila uhićena i deportirana u jasenovački logor, gdje je stradala. Sin Egon uhićen je i deportiran u Jadovno, gdje je stradao. – Otac Simeon (Velika Vreska, 1897 – logor Jasenovac, 1945), sin Filipov, iako je 1941. prešao na katoličanstvo, deportiran je u logor Jasenovac, gdje je najvjerojatnije preživio sve do proboja zatočenika 22. IV. 1945. Posljednji paket iz ŽOZ poslan mu je 19. IV. 1945.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 44/45.

BERGER, Boris, strojarski tehničar (Valpovo, 6. XII. 1921 – ?Jadovno, 1941). Sin Ignje, kotarskog veterinara u Valpovu i Prelogu, i Etuške. Djelovao je kao strojarski kliničar. Odveden je 30. V. 1941. u logor Danicu kraj Koprivnice, potom u Jadovno na Velebitu, gdje je stradao. Prema tvrdnjama roditelja, koji su molili nadležne vlasti da im puste sina, iz Jadovna je nakon tri tjedna otpremljen na Pag, što je malo vjerojatno jer je većina zatočenika Jadovna ondje stradala i bila bačena u obližnje jame.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28130.