Kategorija: B

BERGER, Boris, strojarski tehničar (Valpovo, 6. XII. 1921 – ?Jadovno, 1941). Sin Ignje, kotarskog veterinara u Valpovu i Prelogu, i Etuške. Djelovao je kao strojarski kliničar. Odveden je 30. V. 1941. u logor Danicu kraj Koprivnice, potom u Jadovno na Velebitu, gdje je stradao. Prema tvrdnjama roditelja, koji su molili nadležne vlasti da im puste sina, iz Jadovna je nakon tri tjedna otpremljen na Pag, što je malo vjerojatno jer je većina zatočenika Jadovna ondje stradala i bila bačena u obližnje jame.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28130.

BERGER, Egon, trgovac i sportaš (Nova Gradiška, 16. VIII. 1912 – Zagreb, 26. VII. 1988). Sin Julijev. Predratni je sprinter zagrebačkog Makabija i trgovac tekstilnom i manufakturnom robom na veliko. S Josipom Felixom bio je suvlasnik trgovine »Manufaktura« u Radišinoj ul. u Zagrebu. Po osnutku NDH preuzeo je žid. znak. Uhićen je u kolovozu 1941. i interniran na Zavrtnici, potom deportiran u logor Jasenovac. Sudjelovao je u proboju zatočenika iz logora 22. IV. 1945. te pristupio partizanima kao borac 23. srpske divizije. Bio je među zatočenicima s najdužim boravkom u Jasenovcu, a iz ŽOZ godinama su mu stizali mnogobrojni paketi, posljednji odaslan 19. IV. 1945. Boravak u logoru opisao je u memoarima 44 mjeseca u Jasenovcu (Zagreb 1966, Jasenovac 1978²), zbornicima Ratna sećanja aktivista jugoslavenskog revolucionarnog pokreta 1941–1945. (3. Beograd 1961) i Četrdeset godina jugoslavenskog revolucionarnog radničkog pokreta 1941–1945. (7. Beograd 1961) te Otpor u žicama (Beograd 1969).

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

BERGER, Ernesto, žid. aktivist (? – ?). Predsjednik je žid. ortodoksne općine u Rijeci 1940-ih.

BERGER, Fedor, pravnik (Zagreb, 1912 – logor Slana, VII–VIII. 1941). U međuratnom razdoblju radio je u kancelariji → J. Mogana kao odvjetnički vježbenik. Po uspostavi NDH uhićen je i preko Gospića deportiran u paški logor Slana, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 688.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Geza, novinar (? – ?). Bio je član uredništva prvog osječkog lokalnog lista Esseker Lokalblatt und Landbotte (1864–69), što ga je na njem. jeziku pokrenuo Dragutin Lehmann, te autor satirične gradske rubrike Esseker Bummler.

LIT.: P. Požar: Berger Geza. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001.

BERGER, Geza, službenik (Aljmaš, 5. III. 1893 – ?). Sin Hinkov. U međuratnom razdoblju djelovao je kao činovnik zaposlen u poduzeću »Intercontinentale Caro i Jelinek« s plaćom od 4760 din. Bio je vlasnik kuće, vinogradâ i livadâ u Aljmašu. Po uspostavi NDH, sa suprugom Bellom rođ. Kraus i djecom Mirom i Egonom, preuzeo je žid. znak. Sin Egon (?, 1922) odveden je u svibnju 1941. u radni logor Drnje kraj Koprivnice, potom u Jadovno, gdje je stradao, dok su supruzi potkraj 1941. izbjegli iz Zagreba i preživjeli II. svj. rat. Daljnja sudbina kćeri Mire je nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Hugo, trgovac (Nova Gradiška, 12. VIII. 1906 – logor Jasenovac, 1944). Sin Leopoldov. Iz Nove Gradiške doselio je 1922. u Zagreb, gdje je u Petrinjskoj ul. imao trgovinu kožom i postolarskim priborom. Po uspostavi NDH zatražio je arijska prava za sebe i obitelj, pozivajući se na dugogodišnje poznanstvo svojih roditelja s ministrom za zakonodavstvo Milovanom Žanićem, iz vremena kad je on bio odvjetnik u Novoj Gradiški, no odbijen je. Sa suprugom Hildom rođ. Pollack i kćeri Mirjanom (?Nova Gradiška, 1936) preuzeo je žid. znak. U kolovozu 1941. uhićen je i deportiran u logor Jasenovac, gdje je kao stručnjak radio u kožari. Posljednji mu je paket poslan 17. VII. 1944. Supruga i kći deportirane su u kolovozu 1942. najvjerojatnije u Auschwitz odakle se nisu vratile. – Brat Leon (Nova Gradiška, 30. IV. 1910 – logor Jasenovac, 1941) bio je knjigovođa restauranta »Ivo« u Jurišićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH, 31. V. 1941, dobio je otkaz. Zatražio je arijska prava pozivajući se na to da su mu se preci doselili u Hrvatsku, na neprilike koje je imao u jugoslav. vojsci zbog prohrvatskih stajališta, kao i na poznanstvo s ministrom Žanićem. Kao i brat, bio je odbijen. Sa suprugom Ellom rođ. Sohr preuzeo žid. znak, potom uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Supruga je vjerojatno deportirana u Auschwitz, odakle se nije vratila.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27413, 27982. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Imbro (Imre), veletrgovac (Gardopusta, Mađarska, 21. II. 1878 – logor Jasenovac, 20. IX. ili 20. X. 1941). Sin Károlya i Matilde rođ. Hönig. U djetinjstvu se doselio u Kutinu, gdje je postao vlasnik trgovine mješovitom robom te modernizirane ciglane. Nakon što mu je zeleni kadar 1918. opljačkao stan i trgovinu te zapalio kuću i razorio ciglanu, preselio se u Zagreb, gdje je kupio dvokatnicu na Pejačevićevu (danas Britanskom) trgu, a s bratom → Mišom u Kutini je otvorio veletrgovinu mješovitom robom »Imbro i Mišo Berger.« Zastupao je Tvornicu mineralne vode »Jamnica«, mesnu industriju »Gavrilović«, švic. »Nestlé«, »Stock Brandy Medicinal« iz Požege te grčke izvoznike kolonijalne robe. Bio je član Hrvatske stranke prava do 1923, kad je istupio zbog antisemitizma. Po osnutku NDH, 30. VI. 1940, podnio je prijavu imetka Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, no već 9. VII. je uhićen i deportiran najvjerojatnije u logor Slana na Pagu, potom u logor Jasenovac, gdje je stradao. Njegova supruga Greta rođ. Neumann (Zagreb, 1893) bila je odvedena u logor Stara Gradiška, a sin Milan (?1920) u Auschwitz. Spasila se jedino kći → Matilda Grüner.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Podaci o ulazniku T. Grüner. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – A. Miletić: Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta, 1. Beograd–Jasenovac 1986. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Jonas, žid. aktivist i trgovac (Zmajevac, 12. X. 1847 – Osijek, 7. VIII. 1922). U braku s Herminom rođ. Rosenbaum (Kaposvár, Mađarska, 1861 − Osijek, 1937) otac sedmoro djece. Zavičajnost je stekao u Osijeku 1886. Trgovac vinom i rakijom, vlasnik poduzeća »J. Berger i sin«. Krajem XIX. st. bio je član predsjedništva ŽO, Hevre Kadiše i Trgovačko-obrtničke komore u Osijeku. − Brat Leopold, žid. aktivist i trgovac (Bonyhád, Mađarska, o. 1843 − Osijek, 3. I. 1906). U braku s Helenom rođ. Schwartz (Segedin, Mađarska, 1850 − ?) imao je petero djece: Sigmund (?, 1873 − ?), Ernestina (?, 1877 − ?), Adele (Osijek, 1879 − ?), Wilma (Osijek, 1884 − ?), Gustav (Osijek, 1887 – ?). Krajem XIX. st. bio je član predsjedništva ŽO u Osijeku.

IZV.: JIM. – Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku. – ŽOO, Izvještaj Predsjedništva ŽBO u Osijeku za godine 1897, 1898. i 1899.

LIT.: Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.

BERGER, Leopold, žid. aktivist (? – ?). Krajem XIX. st. bio je član predsjedništva ŽO u Osijeku.

IZV.: JIM. − ŽOO, Izvještaj Predsjedništva ŽBO u Osijeku za godine 1897, 1898. i 1899.